ovdje - Zrmanja2010.com

April 7, 2018 | Author: Anonymous | Category: N/A
Share Embed


Short Description

Download ovdje - Zrmanja2010.com ...

Description

Udruga studenata biologije – „BIUS“

Zbornik radova projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“

ZBORNIK RADOVA PROJEKTA „ISTRAŽIVANJE BIORAZNOLIKOSTI PODRUČJA RIJEKE ZRMANJE 2010.“ Zagreb, 2013.

Luka Basrek i Lana Đud

Zbornik radova projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“

Zagreb, 2013.

Zbornik radova projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“

Izdavač Udruga studenata biologije – BIUS Suizdavač JU „Park Prirode Velebit“ Urednici Luka Basrek i Lana Đud Lektura Nataša Miljuš, prof. Fotografija na koricama Monika Kovaljesko Oblikovanje i grafička priprema Maja Sulić Tisak Tiskara Markulin Naklada

500 Istraživanja su provedena u skladu s dozvolom Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture izdane KLASA: UP/I-612-07/10-33/0069 URBROJ: 532-08-01-01/3-10-02 Objavljeni tekstovi izvorno su autorski, uz

Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financiranja Javne ustanove „Park prirode Velebit“. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Javne ustanove „Park prirode Velebit“.

minimalne intervencije urednika i nužne ispravke lektora ISBN Broj: 978-953-98819-6-0 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 838010

www.zrmanja2010.com © Sva prava pridržana. Udruga studenata biologije – „BIUS“, 2013.

Javna ustanova „Park prirode Velebit“ http://www.pp-velebit.hr

SADRŽAJ

UVODNIK

5 6

Uvodnik Zahvale

9 11 13 15 43 67 79 95 106 109 119 133 165 175 186 189 205 219 227 235 271 282 284

O projektu „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ O „Parku prirode Velebit” Fotografije s projekta Biospeleologija Botanika Herpetologija Kopnene vode Kornjaši Fotografije s projekta Leptiri Lišajevi Mekušci Mravi Pauci Fotografije s projekta Ptice Ribe Sisavci Stjenice Šišmiši Vretenca Fotografije s projekta Sponzori i donatori

Publikacija koju držite u rukama rezultat je truda, entuzijazma i ljubavi velikog broja sudionika projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“. Od trenutka kada smo odlučili biti voditelji ovog projekta (2009. godine), Zrmanja je postala svakodnevni neizostavni dio nas. Za istraživanje je odabrano područje rijeke Zrmanje, uz sugestiju djelatnika Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP). Naime, iako pripada „Parku prirode Velebit“, ovo je područje vrlo slabo istraživano, a podaci u ovom zborniku ukazuju da je bioraznolikost istraživanog područja iznimno velika. Pred djelatnicima PP „Velebit“ stoji veliki izazov, ali i odgovornost, sačuvati i prenijeti bogatstvo koje su im ostavili prethodni naraštaji. Nadamo se da će odgovorni ljudi prepoznati potrebu te provesti detaljnija istraživanja i pomoću Plana upravljanja postići stvarnu zaštitu na cijelom području PP „Velebit“. Projekt je provela Udruga studenata biologije – „BIUS“ uz stručnu i logističku pomoć PP „Velebit“, DZZP-a, te Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na projektu su sudjelovali i članovi studentskih udruga iz Ljubljane (Udruga študentov biologije), Novog Sada (Naučno istraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“), Sarajeva („Društvo studenata biologije“ na Prirodno-Matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu ) i Skopja (Istražuvačko društvo na studenti biolozi), što je za nas bio značajan događaj, s obzirom na to da nikada prije toliko stranih studenata nije sudjelovalo na nekom „BIUS“-ovom projektu. Tijekom tri termina, u ukupnom trajanju od 17 dana, u radu je sudjelovalo više od 150 studenata biologije, njihovih mentora, te djelatnika DZZP-a i PP „Velebit“. Od svog osnutka 1999. godine „BIUS“ je mjesto visoke koncentracije svestranih studenata biologije, koje im omogućava pronaći mjesto pod „biološkim nebom“, a rezultat rada (budućih) stručnjaka iz područja biologije, pozicionira „BIUS“ među najbolja i najafirmiranija studentska udruženja u Hrvatskoj. Više o projektu i radu pojedinih sekcija možete saznati na službenoj web stranici projekta: www.zrmanja2010.com. Nadamo se da ćete sadržaj koji je pred vama mudro koristiti te uživati u fotografijama barem malim dijelom koliko smo mi uživali u provedbi ovog projekta.

Luka Basrek i Lana Đud

Hvala studentima iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Srbije što su se odazvali našem pozivu te otvorili nove puteve prijateljstva i suradnje. Hvala urednici emisije Trenutak spoznaje Silvani Kolovrat.

Zahvale Od srca zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način pomogli oko provedbe projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ Sponzori i donatori: » Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Hvala načelniku Općine Gračac Milanu Tankosiću. Hvala pročelnici Jedinstvenog upravnog odjela Gordani Renić, dipl.eoc. iz grada Obrovca. Hvala mentorima sekcija koji svojim znanjem i iskustvom pomažu stvaranju novih stručnjaka na području biologije.

» Prirodoslovno-matematički fakultet » Podravka

Hvala našim vjernim fotografima Moniki Kovaljesko i Petru Glažaru.

» Hrvatske šume » Hrvatske vode » Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu » JU „Park prirode Velebit”

Hvala kuharicama Petri Peleš i Ivi Johović na taman začinjenoj i uvijek na vrijeme spremnoj večeri. Hvala Martini, Mariji i Dini.

» Hrvatska elektroprivreda » Zadarska županija » Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije

Hvala svim BIUS-ovcima na nepresušnom izvoru energije za rad i suradnju, osobito pojedincima koji su nam pomogli svojim savjetima, kao i onima koji su uskočili kada je trebalo.

» INA d.d. » Pekarnica Kroštula » Grad Obrovac » Grad Koprivnica » Hrvatsko biološko društvo » Hrvatski prirodoslovni muzej

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE

» Studentski centar » Izviđački odred Vrbani Hvala Aljoši Dupliću, prof. biol. i kem. i Dušanu Jeliću, prof. biol. i kem. – Državni zavod za zaštitu prirode na stručnoj pomoći. Hvala djelatnicima PP „Velebit“ na stručnoj i logističkoj pomoći: ravnatelju Ivanu Tomljenoviću, dipl.ing.šum., Ivani Maras, dipl.ing.šum., nadzorniku Vladi Karamarku. Osobito se zahvaljujemo mr.sc. Ani Brkljačić, dipl.ing.biologije i nadzorniku Josipu Frketiću koji je odigrao nezamjenjivu ulogu u realizaciji naših istraživanja.

GRAD OBROVAC

GRAD KOPRIVNICA

dio posla bilo bi puno teže obaviti bez predanog angažiranja Josipa Frketića, nadzornika u Javnoj ustanovi „Parka prirode Velebit“, Slavonca kojega ratne prilike dovedoše na Velebit i uz Velebit, i koji već cijelo desetljeće vrijedno krstari ovim krajevima. Ovaj panonski mornar tako upoznaje ljude, običaje, navike i okruženje do razine koja je zlata vrijedila u stvaranju riznice novih znanstvenih podataka o Zrmanji i na tome mu velika hvala.

O projektu “Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.” Veličina zaštićenog područja „Parka prirode Velebit“ odražava se, više ili manje izravno, na svaki segment upravljanja i gospodarenja istim. Izuzetak tako nisu niti znanstvena istraživanja u čijem slučaju se gotovo redovito kao problem pojavljuje organizacija odgovarajućeg smještaja istraživača (noćenje, prehrana, sanitarni uvjeti i sl.), transport i dnevno savladavanje udaljenosti unutar istraživanog područja. Možda nije dobro ove činjenice nazvati problemom, već radije potrebom za ulaganjem dodatne energije i kreativnosti kako bi se postigao nužan minimum za pristojan boravak i rad na terenu. I u tom trenutku se pojavljuje kao rješenje – istraživački i životni entuzijazam. Upravo tim bojama je obojena priča o istraživačko – edukacijskom projektu „BIUS“-a – Udruge studenata biologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, provedenom tijekom 2010. godine na jugoistočnom dijelu „Parka prirode Velebit“, uz tok rijeke Zrmanje. „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010“ službeni je naziv međunarodnog projekta koji je u Kaštel Žegarskom okupio oko 150 studenata biologije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Makedonije, organiziranih u 20-ak različitih sekcija (primjerice „sekcija za ribe“, „sekcija za sisavce“, „botanička sekcija“, „sekcija za ptice“ itd.). U naselju, koje po posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine u Republici Hrvatskoj, ima 89 stalnih stanovnika, ovo je bila prava proljetno – jesenska okupacija prostora i svakodnevnice. Sve je živnulo tih sedam dana u svibnju i sedam dana u rujnu! Od obnovljene, ali zatvorene, mjesne škole i njezina dvorišta, gdje su vrijedni istraživači stvorili sve preduvjete za sedmodnevni život, znanstveni rad i radosno druženje, preko jedine mjesne trgovine kojoj se višestruko povećao promet, do lokalnog stanovništva kojemu su uobičajene zvukove i ritmove svakodnevice promijenila nova i brojnija događanja. Puno rada, aktivnosti, smijeha i pozitivne energije, a sve s ciljem dobivanja znanstvenih podataka o ovom slabo istraženom dijelu „Parka prirode Velebit“, ispunilo je skromne životne uvjete, u živim svijetom bogatom, širem okruženju toka rijeke Zrmanje. Posebno je hvale vrijedna činjenica da su mladi istraživači jedan dan na terenu radili i s učenicima osnovnih škola iz Obrovca i Gračaca kako bi ih bolje upoznali s krajem u kojem žive i pokazali im što znači biti biolog. U spomenutim školama su održali i tematska predavanja s edukativnim radionicama. Organizacija istraživačkog kampa značila je i ozbiljnu pripremu sudionika u smislu upoznavanja terena, planiranju odlazaka na teren i odabiru lokaliteta za istraživanja. Ovaj

Javna ustanova „Park prirode Velebit“ zahvaljuje i nadzorniku Vladi Karamarku na tehničkoj pomoći u organizaciji kampa, kao i svim pojedincima i institucijama koje su na bilo koji način bile uključene u ostvarenje poučne priče koju nam unutar korica ovog Zbornika prepričavaju vrijedni, mladi znanstvenici – biolozi. Uživajmo u priči!

Za Javnu ustanovu „Park prirode Velebit“ Mr.sc. Ana Brkljačić

O „Parku prirode Velebit“ Park prirode Velebit najveće je i najsloženije zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj. Reljefno i vegetacijski obuhvaća najznačajniju planinu Hrvatske, pa i Mediterana, koja je zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti planete 1978. godine uvrštena u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a (Man and the Biosphere Programme – MAB). Gotovo cijeli Velebit, površine 200 000 ha, proglašen je 1981. godine Parkom prirode. Položaj Velebita i posebni geološki, geomorfološki i hidrološki uvjeti utjecali su na razvoj vrlo bogatog i raznolikog živog svijeta. Bujne šume slikovito se izmjenjuju s travnjacima i karakterističnom vegetacijom stijena i točila, a flora obiluje raznolikošću i brojnošću biljnih vrsta od submediteranskih do visokoplaninskih flornih elemenata. Također, na području Velebita zabilježen je i velik udio rijetkih, zaštićenih i endemičnih biljaka. Među endemičnim vrstama ističe se poznata velebitska degenija, a među tercijarnim reliktima hrvatska sibireja. U Parku prirode obitavaju i brojne životinje, među kojima su mnoge od njih rijetke i ugrožene (npr. dugonogi šišmiš, tetrijeb gluhan). Prisutne su tri vrste velikih grabežljivaca – smeđi medvjed (Ursus arctos), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus) te divlja mačka (Felis sylvestris). Danji leptiri predstavljaju jednu od vrstama najbrojniju životinjsku skupinu, a vrlo je važna i podzemna fauna s brojnim endemima. Velike prirodne vrijednosti potvrđuje i činjenica da se na području Velebita nalaze čak dva nacionalna parka: Nacionalni park Paklenica i Nacionalni park Sjeverni Velebit. U sastavu Parka nalaze se također: posebni rezervat šumske vegetacije (Štirovača), geomorfološki spomenik prirode (Cerovačke špilje), značajni krajobraz (uvala Zavratnica), paleontološki spomenik prirode (Velnačka glavica) te više značajnih reljefno-pejzažnih cjelina. Dio tog prirodnog bogatstva svakako je i rijeka Zrmanja koja s pravom nosi ime skrivena ljepotica. Nalazi se na najjužnijem dijelu Parka prirode Velebit, sakrivena u kanjonima teško prohodnog kraja. Zrmanja izvorom, tokom i ušćem na određen način zemljopisno spaja južne obronke Velebita, Liku, sjeverno- dalmatinske prostore, Dinaru i Novigradsko more, Stoga možemo reći, da je Zrmanja dijelom planinska, dijelom ravničarska i primorska rijeka. S obzirom na različitost staništa, biljni i životinjski svijet je bogat i raznovrstan. Iako je najslabije istražena rijeka jadranskog slijeva, sa sigurnošću možemo reći da je njena uloga u očuvanju bioraznolikosti velika što potvđuje i činjenica da od ukupno 16 dosada zabilježenih vrsta riba 8 je endemskih vrsta jadranskog slijeva. Ivana Maras, dipl.ing.šum. Stručna voditeljica JU PP Velebit

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

foto: Petar Glažar

foto: Monika Kovaljesko

foto: Stipe Renje

foto: Petar Glažar

foto: Monika Kovaljesko

foto: Irena Žilić

foto: Mate Zec

foto: Petar Glažar

foto: Monika Kovaljesko

foto: Monika Kovaljesko

foto: Biofoto sekcija

foto: Monika Kovaljesko

foto: Petar Glažar

12

13

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1. Uvod

Biospeleološka istraživanja šireg područja rijeke Zrmanje i dijela jugoistočnog Velebita Autori izvješća: Petra Bregović1,2,a ([email protected]), Ivan Antonović2, Tamara Čuković1,2, Anđela Ćukušić1,2, Tvrtko Dražina2,b, Lana Đud1,2, Dajana Hmura1,2, Ana Komerički2, Petra Kutleša1,2, Marta Malenica1,2, Inga Patarčić1,2, Martina Pavlek2, Nikolina Raguž1,2, Ana Šimičev1, Petra Škuljević1, Branko Jalžić2 Sudionici na terenu: Robert Baković2, Petra Bregović1,2,a, Matija Čepelak3, Tamara Čuković1,2, Anđela Ćukušić1,2, Tija Damjanović5, Lana Đud1,2, Marko Glogoški1, Dajana Hmura1,2, Maja Hodžić4, Branko Jalžić2, Vedran Jalžić2, Snježana Jerković5, Petra Kutleša1,2, Marta Malenica1,2, Inga Patarčić1,2, Martina Pavlek2, Nikolina Raguž1,2 Mentor sekcije: Branko Jalžić2, Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10000 Zagreb E-mail adresa: [email protected] Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zageb Hrvatsko biospeleološko društvo – HBSD, Demetrova 1, 10000 Zagreb 3 Speleološki odsjek PDS Velebit, Radićeva 23, 10000 Zagreb 4 studentica Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerzitet u Sarajevu 5 studentice Prirodoslovno–matematičkog fakulteta, Sveučilište u Splitu a voditeljica sekcije za biospeleologiju 1 2

Sažetak Tijekom međunarodnog istraživačkog projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ u razdoblju od 1.5. do 7.5. te od 27.9. do 3.10.2010., organiziranog od strane Udruge studenata biologije – „BIUS“, provedena su biospeleološka istraživanja podzemne faune. Biospeleološka sekcija istražila je 23 speleološka lokaliteta, od kojih su samo neki bili ranije istraženi. Pronađeno je više od 60 različitih svojti, uglavnom troglofilnih i troglobiontnih.

Summary During international research project ”Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010.” from 1st – 7th May and from 27th September – 3rd October 2010, organised by Biology Students Association („BIUS“), biospeleological research of subterranean fauna has been conducted. Biospeleological section explored 23 speleological localities, few of which were biospeleologicaly explored before. More than 60 different taxa have been collected, mostly troglophilic and troglobiotic. 16

U razdoblju od 1.5. do 7.5. te od 27.9. do 3.10.2010. provedeno je istraživanje šireg područja rijeke Zrmanje i dijela jugoistočnog Velebita (Crnopac) u organizaciji Udruge studenata biologije – „BIUS“. Biospeleološka istraživanje provela je Biospeleološka sekcija istoimene udruge vođena stručnim mentorstvom Branka Jalžića te u suradnji s iskusnim članovima Hrvatskog biospeleološkog društva – „HBSD“. Pri istraživanju su sudjelovali i studenti s Prirodoslovno–matematičkog fakulteta iz Sarajeva i Splita. Ukupno su istražena 23 speleološka lokaliteta: jama Rastovača, špilja Čavle, Špilja u Đurića gaju, špilja Vratolomka, Milića špilja, špilja Golubnjača, Izvor Krnjeze, Bundalova pećina, špilja Šupljača, jama Bezdanka, Velika pećina, jama Burinka, Špilja Trnovače, Plitka peć (Slika 1), špilja Skorupuša, špilja Kusa nad Manastirskim lukama, Izvor Krupe, Frkina jama (Slika 2), jama Markova Bezdanka, Crno vrelo, Špilja uz branu, Kusačko jezero te Špilja uz cestu. Neki od navedenih objekata su po prvi puta biospeleološki istraženi (označeni masno), a Frkina jama novootkriveni je objekt koji zahtijeva dodatna biospeleološka istraživanja te je ime dobila po nadzorniku Javne ustanove „Park prirode Velebit“, Josipu Frketiću, koji ju je i pronašao.

2. Materijali i metode Tijekom biospeleoloških istraživanja podzemnih prostora područja rijeke Zrmanje i Crnopca korištene su standardne metode i tehnike istraživanja špilja i jama. Terenskom istraživanju prethodilo je prikupljanje i proučavanje literature o tom području, temeljem koje je osmišljen plan, uz pomoć mentora. Plan je sačinjavao popis speleoloških lokaliteta koji su nam interesantni te koji će biti potencijalno istraženi. Terenskim radom su za sve posjećene speleološke objekte utvrđene točne koordinate ulaza, korištenjem GPS uređaja, a digitalnim fotoaparatima snimljeni su ulazi istih objekata, unutrašnjost podzemnih prostora, špiljska staništa i fauna. Objekti su svladani prikladnom speleološkom opremom. Pregledavanjem stijenki špiljskih prostora, okretanjem kamenja, pregledavanjem akumulacija vode i organskih naslaga u unutrašnjosti speleoloških objekata, tražili smo podzemnu faunu koja je potom uzorkovana ručno entomološkim pincetama i prikladno konzervirana. Na nekoliko lokaliteta prikupljeni su uzorci vode za analizu planktona, pomoću planktonske mrežice (veličine oka 70 µm), povlačenjem s površine. Životinjski uzorci pohranjeni su u 70% etanolu. Ostala fauna je skupljana ručno pincetama, kako je ranije spomenuto, ili postavljanjem živolovki te je konzervirana i pohranjena u odgovarajuće koncentracije etanola (Gastropoda - 40% etanol; Acari, Araneae, Chilopoda, Coleoptera, Diplura, Pseudoscorpiones, Opiliones - 70% etanol; Amphipoda, Copepoda, Diplopoda, Isopoda - 75% etanol + glicerol, Collembola - 96% etanol itd.) do daljnje laboratorijske analize. Životinje koje nisu sakupljene, a primijećene su u speleološkim objektima, naznačene su oznakom Ob. U svakom objektu izmjereni su i mikroklimatski parametri: temperatura zraka (Mini Thermometar TESTO H1; termo-higro-anemometar Kestrel 3000), temperatura tla (Mini Thermometar TESTO H1), temperatura vode (Mini Thermometar TESTO H1) i relativna vlažnost zraka (termo-higro-anemometar Kestrel 3000). 17

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Tijekom terenskog rada svakodnevno je vođen terenski dnevnik sa svim skupljenim podatcima toga dana. Nakon terenskih istraživanja uslijedio je laboratorijski rad koji obuhvaća pregledavanje skupljene faune pod lupama i razvrstavanje po skupinama, što su činili članovi Biospeleološke sekcije. Pomoću literature i stručnjaka iz HBSD-a potom je određena taksonomska pripadnost za većinu prikupljenog materijala. Tijekom determinacije korištena je binokularna lupa tvrtke Zeiss. Sav prikupljeni materijal je pohranjen u Zbirci Hrvatskog biospeleološkog društva.

3. Rezultati

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Datum istraživanja: Lokalitet: Popis istraživača:

1.5.2010. Špilja uz cestu, Kravja draga, Pađene, Knin, južni Velebit Petra Bregović, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Martina Pavlek Mikroklimatska mjerenja: T(voda) = 12,4°C T(zrak) = 12,6°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Araneae

Nesticidae

Nesticus

eremita

Simon, 1879

Pseudoscorpiones

Chthoniidae

Chthonius

sp.

Datum istraživanja:

1.5.2010.

Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Lokalitet:

Kusačko jezero, Kusac, Palanka, Knin, Zrmanja

Collembola

Paronellidae

Troglopedetes

pallidus

Popis istraživača:

ronjenje: Robert Baković, Branko Jalžić

Diplura

transport opreme: Petra Bregović, Tamara Čuković, Anđela

Absolon, 1907

Ob: Chiroptera (1)

Ćukušić, Tija Damjanović, Lana Đud, Marko Glogoški, Dajana Hmura, Snježana Jerković, Martina Pavlek i Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja:

T(voda)= 12°C

Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Amphipoda

Niphargidae

Niphargus

gr. orcinus

Joseph, 1869

Actinopterygii

Salmonidae

Salmo

sp.

Datum istraživanja: Lokalitet:

1.5.2010. Špilja uz branu, Bogunovići, Zrmanja Vrelo, Gračac, Zrmanja Popis istraživača: Lana Đud i Marko Glogoški Mikroklimatska mjerenja: T(voda) = 9,4°C T(zrak) = 13,1°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Datum istraživanja:

1.5.2010.

Opiliones

Lokalitet:

Crno Vrelo, Zrmanja Vrelo, Gračac, Zrmanja

Isopoda

Trichoniscidae

Cyphopleon

sp.

Popis istraživača:

Dajana Hmura i Nikolina Raguž

Collembola

Entomobryidae

Heteromurus

nitidus

Lepidocyrtus

sp.

Mikroklimatska mjerenja:

T(voda) = 12,1°C

Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Amphipoda

Gammaridae

Gammarus

gr. balcanicus

Schäferna, 1922

Echinogammarus

sp.

18

Autor

Templeton, 1836

Onychiuridae

Ob. Orthoptera, Acari

19

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Datum istraživanja: 2.5.2010. Lokalitet: Špilja u Đurića gaju, Đurić–gaj, Muškovci, Obrovac, Velebit Popis istraživača: Robert Baković, Petra Bregović, Anđela Ćukušić, Dajana Hmura Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) = 15°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Gastropoda

Zonitidae

Oxychillus

draparnaudi

(Beck, 1837)

Araneae

Agelenidae*

Beier, 1938

Nesticidae*

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Datum istraživanja:

2.5.2010. 6.5.2010. Lokalitet: Čudina peć, Čude (Gaćine), kanon Zrmanje, Obrovac, Zrmanja Popis istraživača: Petra Bregović, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Tija Damjanović, Lana Đud, Marko Glogoški, Dajana Hmura, Branko Jalžić, Snježana Jerković, Dina Kovač i Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: 2.5.2010. T(voda) = 12,8°C T(zrak) = 13,1°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Gastropoda

Hydrobiidae

Hauffenia

sp.

Belgrandiella

sp.

Cirolanidae

Sphaeromides

virei ssp. (Sket, 1964) mediodalmatina

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Androniscus

sp.

Pseudoscorpiones

Chthoniidae

Chthonius (Ephippiochthonius)

insularis

Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Androniscus

sp.

Araneae

Theridiidae

Isopoda

Chilopoda

Lithobiidae*

Eupolybothrus

sp.

Collembola

Entomobryidae

Lepidocyrtus

sp.

Diplura Coleoptera

* juvenilni primjerak, nije moguća daljnja determinacija (bez molekularnih metoda) Ob. Scorpiones

20

Autor

Amphipoda

Niphargidae

Niphargus

gr. orcinus

Joseph, 1869

Collembola

Entomobryidae

Heteromurus

nitidus

Templeton, 1836

Ob. Chiroptera

21

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Datum istraživanja: Lokalitet: Popis istraživača:

3.5.2010. Bundalova pećina, kanjon Krnjeze, Golubić, Obrovac, Zrmanja Petra Bregović, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Lana Đud, Marko Glogoški, Dajana Hmura, Petra Kutleša, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: desni kanal: t(tlo) = 11.9°C lijevi kanal: t(tlo) = 10°C t (zrak) = 10.4°C t(voda) = 10°C ulaz: t(zrak) = 13.4°C

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Datum istraživanja: Lokalitet: Popis istraživača:

3.5.2010. Izvor Krnjeze, Golubić, Krnjeza, Obrovac, Zrmanja ronjenje: Branko Jalžić, oko 20 m transport opreme: Matija Čepelak, Marta Malenica, Inga Patarčić

Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Decapoda

Atyidae

Troglocaris

sp.

Actinopterygii

Cottidae

Cottus

ferrugineus

Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Araneae

Agelenidae

Histopona

egonpretneri

DeelemanReinhold, 1983

Autor (Heckel & Kner, 1858)

Linyphiidae* Leptonetidae*

Datum istraživanja: Lokalitet: Popis istraživača: Popis faune:

Pseudoscorpiones

Chthoniidae

Chthonius (Globbochthonius)

Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Androniscus

sp.

Brachydesmus

subterraneus

Heller, 1858

Heteromurus

nitidus

Templeton, 1836

Paronellidae

Troglopedetes

pallidus

Absolon, 1907

Tomoceridae

Tomocerus

sp.

Anommatus

sp.

Diplopoda Collembola

Polydesmidae Entomobryidae

sp. nov.

Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Gastropoda

Hydrobiidae

Hadziella

sketi

Bole, 1961

Isopoda

Sphaeromatidae

Monolistra

cf. hercegoviniensis

Absolon, 1916

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Typhlogammaridae

Typhlogammarus

mrazeki

Neanuridae

Hypogastruridae

3.5.2010. Izvor Krupe, Mandići, Obrovac, Zrmanja Tamara Čuković, Dajana Hmura, Branko Jalžić, Petra Kutleša

Amphipoda

Schäferna, 1907

Ob. Chiroptera

Symphypleona Neelidae Psocoptera Coleoptera

Bothrideridae

* juvenilni primjerak, nije moguća determinacija (bez molekularnih metoda) Ob. Chiroptera (2) Napomena: Collembola plivali na vodi.

22

23

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Datum istraživanja:

4.5.2010. 28.9.2010. Lokalitet: Velika pećina; Gornji Čabrići, Obrovac, Velebit Popis istraživača: Petra Bregović, Anđela Ćukušić, Tija Damjanović, Maja Hodžić, Snježana Jerković, Petra Kutleša, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: 4.5.2010. T(tlo) = 8,0°C T(zrak) = 8,4°C 28.9. 2010. T(zrak) = 8,4°C T(tlo) = 8,0°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Gastropoda

Carychiidae

Zospeum

spelaeum

Araneae

Linyphiidae

Troglohyphantes

roberti

Pseudoscorpiones

Neobisiidae

Neobisium

sp.

Autor (Rossmässler, 1839) DeelemanReinhold, 1978

Opiliones Acari Isopoda

Trichoniscidae

Biospeleologija

Datum istraživanja:

4.5.2010. 28.9.2010. Lokalitet: Šupljača, Gornji Čabrići, Obrovac, Velebit Sinonim: Hladnjača Popis istraživača: Petra Bregović, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Tija Damjanović, Marko Gogoški, Maja Hodžić, Snježana Jerković, Petra Kutleša, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: 4.5.2010. T(tlo) = 8.2°C T(zrak) = 10.3°C T(voda) = 7.3°C 28.9.2010. T(zrak) = 10.3°C T(tlo) = 8.2°C T(voda) = 7.3°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Palpigradidi

Eukoeneniidae

Eukoenenia

sp.

Araneae

Linyphiidae* Neobisiidae

Neobisium (Pennobisium)

stribogi

Ćurčić, 1988

Polydesmidae

Brachydesmus

subterraneus

Heller, 1858

Brachydesmus

langhofferi

Verhoeff, 1929

Entomobryidae

Pseudosinella

heteromurina

(Stach, 1929)

Oncopoduridae

Oncopodura

sp.

Paronellidae

Troglopedetes

pallidus

Bothrideridae

Anommatus

sp.

Alpioniscus

sp.

Pseudoscorpiones

Androniscus

sp.

Acari Isopoda

Chilopoda

Lithobiidae

Lithobius

sp.

Diplopoda

Polydesmidae

Brachydesmus

subterraneus

Heller, 1858

Collembola

Entomobryidae

Pseudosinella

heteromurina

(Stach, 1929)

Coleoptera

Carabidae

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Diplopoda Collembola

Autor

Onychiuridae Coleoptera

Absolon, 1907

* juvenilni primjerak, nije moguća determinacija (bez molekularnih metoda) Ob: Coleoptera (Laemostenus), Orthopthera

24

25

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Datum istraživanja:

4.5.2010. 28.9.2010. Lokalitet: Bezdanka; Gornji Čabrići, Obrovac, Velebit Popis istraživača: Petra Bregović, Tamara Čuković, Dajana Hmura, Dina Kovač Mikroklimatska mjerenja: 28.9.2010 T(zrak) = 11,2°C H = 96,9% Popis faune: Skupina Gastropoda

Porodica

Rod

Vrsta

Carychiidae

Zospeum

spelaeum

Zonitidae

Aegopis

compressus

Araneae

Linyphiidae

Troglohyphantes

roberti

Pseudoscorpiones

Neobisiidae

Neobisium (Pennobisium)

stribogi

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Cyphopleon

sp.

5.5.2010. Milića špilja, Bogatnik, Kaštel Žegarski, Obrovac, Zrmanja Lana Đud, Marko Glogoški, Dajana Hmura, Branko Jalžić, Inga Patarčić Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) = 12,2°C Popis faune:

Autor

Araneae

Nesticidae*

(Rossmässler, 1839) (Rossmässler, 1836) DeelemanReinhold, 1978

Isopoda

Ćurčić, 1988

Rod

Vrsta

Autor

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Amphipoda

Gammaridae

Gammarus

gr. balcanicus

Schäferna, 1922

Collembola

Paronellidae

Troglopedetes

pallidus

Absolon, 1907

Diplura

* juvenilni primjerak, nije moguća determinacija (bez molekularnih metoda) Ob: Sphaeromides virei mediodalmatina (Sket, 1964) – Isopoda, Cirolanidae Monolistra pretneri (Sket, 1964) – Isopoda, Sphaeromatidae

Polydesmidae

Brachydesmus

subterraneus

Heller, 1858

Collembola

Enomobryidae

Heteromurus

nitidus

Templeton, 1836

Paronellidae

Troglopedetes

pallidus

Absolon, 1907

Cholevidae

Redensekia

likana

Z. Karaman, 1953

Carabidae

Laemostenus

cavicola

(Schaum, 1858)

Hypogastruridae

Ob: Diplura

Datum istraživanja: Lokalitet: Popis istraživača:

Porodica

Diplopoda

Coleoptera

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Skupina

Opiliones Isopoda

Biospeleologija

Datum istraživanja: Lokalitet:

5.5.2010. Kusa nad Manastirskim lukama, Manastirske luke, Manastir Krupa, Obrovac, Zrmanja Sinonim: Kusa 2 Popis istraživača: Petra Bregović, Matija Čepelak, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Branko Jalžić, Petra Kutleša, Inga Patarčić Mikroklimatska mjerenja: nije mjereno Popis faune: Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Collembola

Entomobryidae

Pseudosinella

heteromurina

(Stach, 1929)

Heteromurus

nitidus

Templeton, 1836

Onychiuridae

26

27

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Datum istraživanja: Lokalitet:

28.9.2010. Burinka; Duman, Dragičevića stan, Crnopac, Obrovac, Južni Velebit Popis istraživača: Matija Čepelak, Anđela Ćukušić, Vedran Jalžić, Marta Malenica Mikroklimatska mjerenja: Tzrak (kod sifona) = 6,5°C Tzrak (ispod vertikale) = 7,5°C Popis faune: Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Opiliones Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Diplopoda

Polydesmidae

Brachydesmus

sp.

Macrosternodesmidae

Gen.

sp. nov.

Cholevidae

Astagobius

angustatus

(Schmidt, 1852)

Parapropus

sericeus

(Schmidt, 1852)

Spelaeodromus

pluto

(Reitter, 1881)

Coleoptera

Ob: Chiroptera (kosturi, guano)

Datum istraživanja: 29.9.2010. Lokalitet: Špilja Trnovače; Trnovače, Golubić, Obrovac, Velebit Popis istraživača: Dajana Hmura, Inga Patarčić Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) = 15°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Biospeleologija

Datum istraživanja: Lokalitet: Popis istraživača:

29.9.2010. Skorupuša; Plitki dolovi, Gornji Čabrići, Obrovac, Velebit Matija Čepelak, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Vedran Jalžić, Marta Malenica Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) = 14,1°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Araneae

Nesticidae*

Pseudoscorpiones

Chthoniidae

Chthonius (Globbochthonius)

sp. nov.

Isopoda

Trichoniscidae

Androniscus

sp.

Chilopoda

Lithobiidae

Eupolybothrus

sp.

Autor

Symphila

* juvenilni primjerak, nije moguća daljnja determinacija (bez molekularnih metoda)

Datum istraživanja: 29.9.2010. Lokalitet: Plitka Peć; Plitki dolovi, Gornji Čabrići, Obrovac, Velebit Popis istraživača: Petra Bregović, Maja Hodžić, Petra Kutleša, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) = 12,7°C T(tlo) = 11,4°C H= 100% Popis faune: Skupina

Porodica

Araneae

Linyphiidae*

Pseudoscorpiones

Neobisiidae

Opiliones

Napomena: mala špilja, nije zanimljiva za faunu.

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Chthoniidae Isopoda

Trichoniscidae

Rod Neobisium (Neobisium) Chthonius? (Globbochthonius)

Vrsta

Autor

elegans

Beier, 1939

sp. nov.

Alpioniscus

sp.

Androniscus

sp.

Cyphopleon

sp.

Chilopoda

Lithobiidae

Eupolybothrus

sp.

Collembola

Entomobryidae

Lepidocyrtus

sp.

Neelidae Tullbergidae

* juvenilni primjerak, nije moguća daljnja determinacija (bez molekularnih metoda) Ob: Chiroptera, Opiliones, Orthopthera 28

29

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Slika 1. Ulaz u Plitku peć, foto: N. Raguž

Datum istraživanja: 30.9.2010. Lokalitet: Frkina jama; Marčetići, Cerovac, Gračac, Velebit Popis istraživača: Anđela Ćukušić, Vedran Jalžić, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) = 6,8°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Gastropoda

Chondrinidae

Granaria

illyrica

(Rossmässler, 1835)

Zonitidae

Vitrea

diaphana

(Studer, 1820)

Diplopoda

Polydesmidae

Brachydesmus

subterraneus

Heller, 1858

Collembola

Entomobryidae

Pseudosinella

heteromurina

(Stach, 1929)

Neanuridae

Neanurina

sp.

Oncopoduridae

Oncopodura

sp.

Tomoceridae

Pogonognathellus

flavescens

(Tullberg, 1871)

Cholevidae

Parapropus

sericeus

(Schmidt, 1852)

Redensekia

likana

Z. Karaman, 1953

Acari

Onychiuridae Coleoptera

30

Slika 2. Ulaz u Frkinu jamu, foto: P. Bregović

Datum istraživanja: Lokalitet:

30.9.2010. Markova Bezdanka; Razvale, Milanovići (Vrbica), Gračac, Velebit Sinonim: Golubuša Popis istraživača: Matija Čepelak, Tamara Čuković, Marta Malenica, Inga Patarčić Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) =3,1°C H= 87,9% Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor

Collembola

Entomobryidae

Pseudosinella

heteromurina

(Stach, 1929)

Parapropus

sericeus

(Schmidt, 1852)

Hypogastruridae Coleoptera

Cholevidae

31

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Datum istraživanja: Lokalitet: Popis istraživača:

1.10.2010. Golubnjača; Komazeci, Kaštel Žegarski, Obrovac Matija Andrić, Petra Bregović, Stjepan Budimir, Matija Čepelak, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Dajana Hmura, Maja Hodžić, Petra Kutleša, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: T(zrak) = 12,0°C H = 94,7% Popis faune: Skupina Araneae

Porodica

Vrsta

Autor (Kulczyński, 1914) DeelemanReinhold, 1978

Pallidupantes

istrianus

Troglohyphantes

roberti

Nesticidae

Nesticus

eremita

Simon, 1879

Pseudoscorpiones

Neobisiidae

Neobisium (Pennobisium)

stribogi

Ćurčić, 1988

Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Diplopoda

Macrosternodesmidae

Gen.

sp. nov.

Polydesmidae

Brachydesmus

subterraneus

Heller, 1858

Heteromurus

nitidus

Templeton, 1836

Pseudosinella

heteromurina

(Stach, 1929)

Troglopedetes

pallidus

Absolon, 1907

Collembola

Linyphiidae

Rod

Entomobryidae

Paronellidae Coleoptera

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Datumi istraživanja:

2.5.2010. 6.5.2010. 2.10.2010. Lokalitet: Čavle; Muškovci, kanjon Zrmanje, Obrovac Popis istraživača: Matija Andrić, Robert Baković, Petra Bregović, Matija Čepelak, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Lana Đud, Petar Glažar, Dajana Hmura, Maja Hodžić, Vedran Jalžić, Monika Kovaljesko, Petra Kutleša, Marta Malenica, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: 2.10.2011. T(zrak) = 10,8°C H= 91,3% Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Gastropoda

Hydrobiidae

Belgrandiella

sp.

Hauffenia

sp.

Plagigeyeria

sp.

Nesticidae

Nesticus

eremita

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Androniscus

sp.

Niphargus

cf. salonitanus

Araneae

Autor

Simon, 1879

Opiliones Isopoda

Amphipoda

Niphargidae

cf. steueri

Staphylinidae Collembola

(S. Karaman, 1950) Schellenberg, 1935

gr. orcinus

Joseph, 1869

Heteromurus

nitidus

Templeton, 1836

Oncopoduridae

Oncopodura

sp.

Paronellidae

Troglopedetes

pallidus

Entomobryidae Neelidae

Absolon, 1907

Diplura

32

33

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Datum istraživanja:

4.5.2010. 6.5.2010. 2.10.2010. Lokalitet : Vratolomka; Vratolom, Ogari, kanjon Zrmanje, Obrovac Popis istraživača: Robert Baković, Petra Bregović, Tamara Čuković, Anđela Ćukušić, Dajana Hmura, Maja Hodžić, Branko Jalžić, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: 2.10.2010. T(zrak) = 16,7°C T(tlo) = 14,8°C H= 100% Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Datum istraživanja:

4.5.2010. 6.5.2010. 2.10.2010. Lokalitet: Rastovača; Velika Glava, Rastovac, Obrovac, Velebit Popis istraživača: Petra Bregović, Dajana Hmura, Branko Jalžić, Marta Malenica, Nikolina Raguž Mikroklimatska mjerenja: 4.5.2010. ulaz: T(zrak) = 10,1°C unutrašnjost: T(zrak) = 10,7°C 2.10.2010. T(zrak) = 12,3°C Popis faune: Skupina

Porodica

Rod

Vrsta

Autor Ćurčić, 1988

Vrsta

Autor

Araneae

Linyphiidae*

Pseudoscorpiones

Chthoniidae

Chthonius (Chthonius)

radjai

Agelenidae

Histopona

egonpretneri

DeelemanReinhold, 1983

Leptonetidae

Cataleptoneta

lingulata

Wang & Li, 2010

Acari

Pseudoscorpiones

Neobisiidae

Neobisium (Neobisium)

elegans

Beier, 1939

Isopoda

Trichoniscidae

Alpioniscus

sp.

Isopoda

Cirolanidae

Sphaeromides

virei ssp. mediodalmatina

Sket, 1964

Diplopoda

Polydesmidae

Brachydesmus

subterraneus

Heller, 1858

Collembola

Entomobryidae

Heteromurus

nitidus

Templeton, 1836

Collembola

Isotomidae

Lepidocyrtus

sp.

Neelipleona

Pseudosinella

heteromurina

(Stach, 1929)

Spelaeobates

cf. novaki

Müller, 1901

Araneae

Coleoptera

Cholevidae

* juvenilni primjerak, nije moguća daljnja determinacija

34

35

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

špilja urediti, kao i način na koji će se voditi turističke grupe. O tome ovisi opstanak ove izuzetno vrijedne svojte, kao i drugih špiljskih životinja koje obitavaju o ovom objektu. Također troglobiont, T. r. roberti Deeleman-Reinhold, 1978 sakupljen je u dva objekta sa sjeverne strane kanjona Zrmanje. Opisan je iz Gornje Cerovačke špilje i endem je Like te južnog i srednjeg Velebita. Troglofilna vrsta Palliduphantes istrianus (Kulczyński, 1914) rasprostranjena je u Istočnoj Europi, a opisana je iz nepoznatog objekta, Druzi špilje u Istri. Iz iste porodice u Bundalovoj je pećini sakupljena neodređena vrsta, Gen. sp. Druga vrsta po brojnosti u sakupljenom materijalu je Nesticus eremita Simon, 1879. To je troglofilna vrsta pauka česta u podzemnim objektima čitave Europe. Kod nas se nalazi u speleološkim objektima mediteranske Hrvatske. Cataleptoneta lingulata Wang & Li, 2010 iz porodice Leptonetidae predstavlja endem za Hrvatsku i vjerojatno je troglobiontnog karaktera. Opisana je tek 2010. godine iz Manite peći u kanjonu Velike Paklenice, temeljem materijala sakupljenog 70-tih godina prošlog stoljeća, te je špilja Vratolomka tek drugo nalazište vrste. Histopona egonpretneri je endemična vrsta koju nalazimo jedino na području Velebita i u okolici kanjona Zrmanje. Opisana je također iz Manite peći. Iz porodice Theridiidae u Čudinoj peći sakupljena je još jedna neodređena vrsta, Gen. sp. Slika 3. Prikaz lokaliteta: 1. Rastovača, 2. Čavle, 3. Špilja u Đurića gaju, 4. Vratolomka, 5. Milića špilja, 6. Golubnjača, 7. Izvor Krnjeze, 8. Bundalova pećina, 9. Šupljača, 10. Bezdanka, 11. Velika pećina, 12. Burinka, 13. Špilja Trnovače, 14. Plitka peć, 15. Skorupuša, 16. Kusa nad Manastirskim lukama, 17. Izvor Krupe, 18. Frkina jama, 19. Markova Bezdanka, 20. Crno vrelo, 21. Špilja uz branu, 22. Kusačko jezero, 23. Špilja uz cestu

3.1. Analiza prikupljenog materijala Od puževa (Gastropoda) su zabilježene 4 porodice: Carychiidae, Chondrinidae, Zonitidae, Hydrobiidae. Troglobiontna vrsta Zospeum spelaeum (Rossmässler, 1839) zabilježena je u jami Bezdanka i Velikoj peći. Ostale troglofilne ili trogloksene vrste zastupljene su rodovima: Aegopis, Belgrandiella, Granaria, Hauffenia, Hadziella, Oxychillus, Plagigeyeria, Vitrea. Prilikom istraživanja u 2010. godini prikupljeno je 8 različitih svojti pauka (Araneae) iz 5 različitih porodica: Agelenidate, Leptonetidae, Linyphiidae, Nesticidae i Theridiidae. Porodica Linyphiidae (baldahinski pauci) najbrojnija je porodica pauka na svijetu pa tako i u speleološkim objektima u Hrvatskoj. Iz ove porodice prikupljene su četiri svojte. Troglobiontna podvrsta Troglohyphantes roberti dalmatensis Deeleman-Reinhold, 1978 predstavlja lokalni endem, a prisutna je samo na svom tipskom lokalitetu i nigdje drugdje na svijetu. Opisana je iz špilje Golubnjače kod Kaštel Žegarskog te je uvrštena u Crvenu knjigu špiljske faune Hrvatske u kategoriju kritično ugrožene svojte. Pokazuje troglomorfna svojstva kao što je depigmentacija, gubitak očiju, produljenje nogu i povećanje broja osjetnih dlaka. U planu je da se jedino poznato nalazište ove svojte, špilja Golubnjača, otvori za turističke posjete pa je izuzetno bitno kako će se sama 36

Nalazi endemskih vrsta predstavljaju iznimno biološko bogatstvo pojedinih geografskih područja i geopolitičkih cjelina. Veliki broj primjeraka skupljenih ovim istraživanjem čine juvenilne jedinke. Kod paukova determinacijsko svojstvo čine spolni organi mužjaka i ženki. Kako kod juvenilnih primjeraka nisu izražene spolne karakteristike, daljnja determinacija nije bila moguća. Ipak, prikupljeni materijal ukazuje na prisustvo određenih rodova paukova na ovom području i stoga je bitan podatak za areal rasprostranjenosti, kao i za planiranje daljnjih sustavnih istraživanja. Ne smije se zanemariti ni mogućnost da se u skoroj budućnosti omogući determinacija na drugi način (DNA analize), pri čemu će ovaj sakupljeni i adekvatno pohranjeni materijal imati još veći značaj. Od faune lažištipavaca (Pseudoscorpiones) prikupljeno je 17 jedinki u 12 objekata, predstavljeno sa 6 različitih vrsta. Pronađena su i tri primjerka iz roda Chthonius (Globbochthonius) sp. nov., koji pripadaju novoj vrsti za znanost, u objektima: Bundalova pećina, špilja Skorupuša te Plitka peć za koju je determinacija upitna jer je uzorak u lošem stanju. Paklenički lažištipavčić – Chthonius (Chthonius) radjai Ćurčić, 1988 proširen je na području sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je južnog Velebita i NP Paklenica. Vrsta je dugo bila poznata s tipskog nalazišta, špilje Manita peć u NP Paklenica, a kasnije je pronađena u još tri speleološka objekta u NP Paklenica (Ozimec i sur., 2009). Ovaj nalaz potvrđuje da se vrsta rasprostire izvan granica NP Paklenica. Paklenički lažištipavčić nalazi se u Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske u kategoriji ugrožene svojte (EN). Neobisium (Pennobisium) stribogi Ćurčić, 1988, opisan iz Jame pod Bojinim kukom u NP Paklenica pripada endemu južnog Velebita, Neobisium (Neobisium) elegans Beier, 1939, opisan iz špilje Rogič kod Pazarišta, pripada endemu Velebita, dok Chthonius (Ephippiochthonius) insularis Beier, 1938, opisan iz špilje Movrica na otoku Mljetu pripada endemu srednje i južnodinarske biogeografske regije. Ovaj nalaz pokazuje da se vrsta pojavljuje i na jugu sjeverne dinarske regije. 37

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Jednakonožni rakovi (Isopoda) pokazuju veliku brojnost u zastupljenoj fauni, utvrđeni su u čak 18 od 23 objekata, a pripadaju porodicama: Cirolanidae, Sphaeromatidae, Trichoniscidae. Iz skupine rakušaca (Amphipoda) zabilježene su tri porodice: Gammaridae, Niphargidae, Typhlogammaridae sa 6 različitih lokaliteta. Fauna striga (Chilopoda) sakupljena tijekom biospeleoloških istraživanja 2010. godine zastupljena je jednom porodicom, Lithobiidae. Od ukupno 12 primjeraka, 5 ih pripada rodu Eupolybothrus, no za 3 primjerka iz Špilje u Đurića gaju nije moguće utvrditi taksonomsku pripadnost jer se radi o juvenilnim jedinkama. Preostale 2 jedinke roda, mužjak i ženka sakupljeni u Plitkoj peći i špilji Skoropuši, vrlo su zanimljiv nalaz. Potencijalno se radi o vrsti Eupolybothrus (Mesobothrus) transsyvlanicus (Latzel, 1882), koja je dosad zabilježena za faunu Hrvatske, no moguće je da se radi o novoj vrsti za Hrvatsku ili izrazito troglomorfnim primjercima E. transsylvanicus, što bi također bio značajan nalaz. Potrebno je sakupiti još primjeraka te ih detaljno taksonomski obraditi. Drugi rod porodice, Lithobius, zastupljen sa sedam primjeraka, potrebno je detaljnije taksonomski obraditi da bi se utvrdilo o kojim se vrstama radi. Ovaj rod jedan je od najzastupljenijih u fauni striga Hrvatske, a sakupljeni primjerci najvjerovatnije pripadaju edafskoj fauni. U uzorcima špiljske faune dvojenoga (Diplopoda) sakupljenim na području jugoistočnog Velebita i šireg područja Zrmanje utvrđene su vrlo zanimljive svojte. Prvenstveno bi istaknuli nalaze dvaju mužjaka iz reda Polydesmida u jami Burinka i špilji Golubnjača koji prema preliminarnim rezultatima predstavljaju dvije nove svojte za znanost. Uz ove značajne nalaze, u špilji Šupljači utvrđena je vrsta Brachydesmus langhofferi Verhoeff, 1929, koja je endemična za Dalmaciju. Do sada je B. langhofferi pronađen samo na području Knina te je ovim nalazom znatno proširen areal ove rijetke vrste. Najzastupljenija je vrsta B. subterraneus Heller, 1858, koja je ujedno jedna od najčešćih dvojenoga u speleološkim objektima Hrvatske. To je troglofilna vrsta, čiji se areal proteže preko Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine pa sve do Albanije. U fauni skokuna (Collembola) sakupljenoj u 17 speleoloških objekata na području Zrmanje dominiraju vrste iz porodice Entomobryidae. Najzastupljenija je troglofilna vrsta Heteromurus nitidus Templeton, 1836 koja je pronađena u čak 8 objekata, dok je troglobiontna vrsta Pseudosinella heteromurina (Stach, 1929) pronađena u 7 objekata. Vrste iz roda Lepidocyrtus sakupljene su u 4 objekta, no one ne pripadaju špiljskoj fauni već su troglokseni. Troglobiontna vrsta iz porodice Paronellidae – Troglopedetes pallidus Absolon, 1907 zabilježena je u 7 objekata te je ujedno i jedina vrsta iz ove porodice. U 6 objekata pronađene su vrste iz porodice Onychiuridae. Troglofilne vrste iz porodice Neelidae zabilježene su u 5 objekata, dok su troglobiontne vrste iz porodice Oncopoduridae roda Oncopodura zastupljene u 3 objekta. Primjerci iz porodice Hypogastruridae sakupljeni su u 4 objekta. Vrste iz porodice Neanuridae, zabilježene u 2 objekta, trogloksene su kao i vrsta Pogonognathellus flavescens (Tullberg, 1871) te rod Tomocerus iz porodice Tomoceridae. U samo jednom objektu pronađene su vrste iz porodice Isotomidae, Tullbergiidae i reda Symphypleona. Temeljem broja porodica pronađenih u ovih 17 objekata može se zaključiti da je 38

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

raznolikost faune skokuna velika. Od sveukupno zabilježenih 10 porodica najzastupljenija je vrsta Heteromurus nitidus iz 8 objekata te vrste Pseudosinella heteromurina i Troglopedetes pallidus iz 7 objekata. Speleološki objekti u kojoj je zabilježena najraznolikija fauna skokuna su špilja Šupljača i Frkina jama, u kojima je pronađeno čak 5 vrsta iz različitih porodica te jama Rastovača, Bundalova pećina i špilja Čavle, sa po 4 vrste. U fauni kornjaša (Coleoptera) na području Zrmanje i jugoistočnog Velebita tijekom 2010. godine zabilježeno je 5 rodova iz porodice Cholevidae – podzemljari, 1 rod iz porodice Carabidae - trčci i 1 rod iz porodice Bothrideridae. Najzastupljenija vrsta je slijepi podzemljar Parapropus sericeus (Schmidt, 1852), koji dolazi u 3 od 10 objekata u kojima je zabilježena fauna kornjaša. Zatim slijede ostale troglobiontne vrste podzemljara: Redensekia likana Z. Karman 1953, Astagobius angustatus (Schmidt, 1852), Spelaedromus pluto (Reitter, 1881), već od prije poznate s područja jugoistočnog Velebita (Pretner 1973, Jalžić i Pretner 1977). U jami Rastovača zabilježen je primjerak iz roda Spelaeobates, a za točniju determinaciju potrebno je usporediti materijal s vrstom Spelaeobates novaki Müller, 1901 koja dolazi na otoku Iž i Dugom otoku. U fauni kornjaša zabilježeni su i primjerci porodice Carabidae - trčci, kao troglofilni trčak Laemostenus cavicola (Schaum, 1858) koji dolazi na području Gornjih Čabrića. Ostali pripadnici te porodice su uglavnom troglofili i troglokseni, koje treba taksonomski detaljnije obraditi. Najraznolikija fauna kornjaša zabilježena je u jami Burinka, u kojoj dolaze 3 roda iz porodice Cholevidae. Zanimljiv je nalaz roda Anommatus iz porodice Bothrideridae koji pripada edafskoj fauni, materijal koji dalje treba detaljnije taksonomski obraditi. Zabilježene su i ostale skupine, kao Diplura, Palpigradi, Opiliones, Acari, Symphyla, Psocoptera, koje zbog nedostatka literature i stručnjaka nismo bili u mogućnosti detaljnije taksonomski obraditi.

4. Zaključak Tijekom 11 dana terenskog istraživanja, u ukupno 23 speleološka objekta zabilježili smo preko 60 različitih svojti. U nekim od objekata prvi put su provedena biospeleološka istraživanja. Skupina skokuna (Collembola) pokazuje izuzetnu raznolikost, ukupno je zabilježeno 10 porodica. Zatim slijede pauci (Araneae) s 5 zabilježenih porodica i puževi (Gastropoda) s 4 porodice te jednakonožni rakovi (Isopoda) s 3 porodice. U skupini lažištipavaca (Pseudoscorpiones), dvojenoga (Diplopoda) i skokuna (Collembola) vjerojatno su nađene nove vrste za znanost, a njihova taksonomska analiza tek slijedi. Potrebno je sakupiti dodatni materijal za svojte koje nisu mogle biti detaljnije taksonomski određene jer je sakupljen mali broj primjeraka ili samo juvenilni primjerci. Ovi rezultati pokazuju veliku bioraznolikost ovog područja i nužnost daljnih sustavnih biospeleoloških istraživanja.

5. Zahvale Determinacija špiljske faune, koju su proveli studenti Biospeleološke sekcije, ne bi bila moguća bez stručnjaka iz Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) navedenih abecednim redom: Jana Bedek, Tvrtko Dražina, Branko Jalžić, Ana Komerički, Marko 39

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Biospeleologija

Lukić, Roman Ozimec i Martina Pavlek, kojima se ovim putem zahvaljujemo zbog pružene stručne pomoći i opreme neophodne za istraživanje. Za determinaciju Amphipoda i Isopoda aquatica zahvaljujemo se prof. dr. Borisu Sketu (Sveučilište u Ljubljani). Također se zahvaljujemo svim djelatnicima Službe nadzora Parka Prirode Velebit, posebice Josipu Frketiću zbog izuzetne susretljivosti i pomoći na terenu. Velika zahvala Branku i Vedranu Jalžiću, Robertu Bakoviću te Martini Pavlek zbog stručne pomoći oko organiziranja i provedbe terenskog istraživanja.

6. Literatura Attems, C. (1937): Myriapoda. 3. Polydesmoidea III. Das Tierreich 70: 1-577. Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V.(2006): Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske. Nat. Croat.15/1: 1-154. Beier, M. (1939): Die Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel: eine auf dem Material der “Biospeologica Balcanica” basierende Synopsis. Verlag Barvič & Novotný, Brünn, 1-83. Deeleman-Reinhold, C. L. (1978): Revision of the Cave-dwelling and related spiders of the genus Troglohyphantes Joseph (Linyphiidae), with special reference to the Yugoslav species. Dela IV. razr. SAZU 23/6: 1-219.

Biospeleologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Platnick, N. I. (2012): The world spider catalog ver 12.5. American Museum of Natural History. World Wide Web. URL:[ http://research.amnh.org/enthomology/spiders/catalog 81-87/index.html] Pomorski, R. J., Skarzynski, D. (1991): Collembola Polski: Rysunkowy klucz do oznaczania. Wroclaw, Poland. Pretner, E. (1973): Koleopterološka fauna pećina i jama Hrvatske. Krš Jugosl. 8/6: 101-239. Schmalfuss, H. (2003): World catalog of terrestrial isopods (Isopoda: Oniscidea). Stuttg. Beitr. Naturkd., Ser. A 654: 1-341. Schmölzer, K. (1965a): Bestimmungsbücher zur Bodenfauna Europas (4). Ordnung Isopoda (Landasseln). Akademie-Verlag, Berlin, 1-186. Schmölzer, K. (1965b): Bestimmungsbücher zur Bodenfauna Europas (5). Ordnung Isopoda (Landasseln). Akademie-Verlag, Berlin, 187-468. Stoev, P., Akkari, N., Zapparoli, M., Porco, D., Enghoff, H., Edgecombe, G.D., Georgiev, T., Penev, L. (2010): The centipede genus Eupolybothrus Verhoeff, 1907 (Chilopoda: Lithobiomorpha: Lithobiidae) in North Africa, a cybertaxonomic revision, with a key to all species in the genus and the first use of DNA barcoding for the group. ZooKeys 50: 29-77. Wang, C. X., Li, S. Q. (2010): Two new species of the spider genus Cataleptoneta from Balkan Peninsula (Araneae, Leptonetidae). Zootaxa 2730: 57-68.

Deeleman-Reinhold, C. L. (1983): The genus Histopona Thorell (Araneae, Agelenidae) with description of two new cave-dwelling species. Mém. Biospéol. 10: 325-337. Ćurčić, B. P. M. (1974): Catalogus faunae Jugoslaviae. SAZU, Ljubljana, 1-36. Ćurčić, B. P. M. (1988): Cave dwelling pseudoscorpions of the Dinaric karst. Razpr. IV razr. SAZU 26: 1-191. Gottstein Matočec, S., Ozimec, R., Jalžić B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. (2002): Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, 1-82. Hopkin, S. P. (2007): A Key to the Collembola (springtails) of Britain and Ireland, Shropshire, UK. Jalžić, B., Bedek, J., Bilandžija, H., Cvitanović, H., Dražina, T., Gottstein, S., Kljaković Gašpić, F., Lukić, M., Ozimec, R., Pavlek, M., Slapnik, R., Štamol, V. (2010): Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske. Hrvatsko biospeleološko društvo, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-261. Jalžić, B., Pretner, E. (1977): Prilog poznavanju faune koleoptera pećina i jama Hrvatske. Krš Jugosl. 9/5: 246-247. Jeannel, R. (1924): Biospeologica L(1). Monographie des Bathysciinae. Arch. Zool. exp. gén. 63: 1-436. Karaman, M. (1966): Kopneni izopodi (Isopoda terrestria) Jugoslavije. Zbornik filozofskog fakulteta u Prištini 3: 371-404. Matic, Z. (1966): Fauna republici socialiste Romania, Clasa Chilopoda, Subclasa Anamorpha, Vol. VI. Editura Academiei Republicii Socialiste Romania. Mršić, N. (1994): The Diplopoda (Myriapoda) of Croatia. Dvojnonoge (Diplopoda: Myriapoda) Hrvatske. Razpr. IV razr. SAZU 35 (12): 219-296. Nentwig, W., Blick, T., Gloor, D., Hänggi, A., Kropf, C. (2012): Spiders of Europe. URL:[http:// http://www.araneae.unibe.ch/content-2.html] Ozimec, R., Bedek, J., Gottstein, S., Jalžić, B., Slapnik, R., Štamol, V., Bilandžija, H., Dražina, T., Kletečki, E., Komerički, A., Lukić, M., Pavlek, M. (2009): Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-371. 40

41

Botanika

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Botanika

Botanika

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Summary

Izrada pokaznog herbara za područje rijeka Zrmanje i Krupe Autori izvješća: Anja Rimac1, Behija Salkić1, Tomislav Hudina1 Sudionici na terenu: Marina Magajne1, Jelena Radman1, Anja Rimac1, Behija Salkić1, Luka Škunca1, Krešimir Šola1 Mentori sekcije: doc.dr.sc. Antun Alegro , doc.dr.sc. Sandro Bogdanović 2

3

Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Botanički zavod, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska 3 Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska 1

2

Sažetak S ciljem lakšeg upoznavanja i približavanja biljne raznolikosti uz rijeke Zrmanju i Krupu većem broju zaintresiranih posjetitelja, izrađen je pokazni herbarij područja uz ove dvije rijeke. Prilikom izrade, posebna pažnja posvećena je edukacijskom aspektu herbarija kako bi posjetitelji razvili svijest o mnogim ugroženim i rijetkim biljnim svojtama koje rastu na dotičnom području. Zbog toga su herbarske etikete informativne, jer uz osnovne podatke o biljci, sadrže i čovjeku najvažnije aspakte pojedine svojte – je li otrovna, ljekovita, jestiva, invazivna, endemična, zaštićena Pravilnikom o proglašenju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima ili uvrštenima u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske. Izrada herbara provedena je u sklopu projekta «Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.» Udruge studenata biologije BIUS. U razdoblju od po 5 dana u svibnju i rujnu, neposredno uz rijeke Zrmanju i Krupu sabrane su biljke koje su potom determinirane i herbarizirane. U herbariju se, od ukupno 242 zabilježene svojte, nalaze 143 biljne svojte iz 49 porodica. Ukupno je zabilježeno 13 svojti (7 gotovo ugroženih, 4 najmanje zabrinjavajuće i 2 nedovoljno poznata svojta) koje su uvrštene u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske (NIKOLIĆ I TOPIĆ, UR. 2005) od kojih je herbarizirano 7. Također, prema Pravilniku o proglašenju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (NN: 99; 14.8.2009.) zabilježeno je 18 strogo zaštićenih te 33 zaštićene svojte, od čega je herbarizirano njih 33 (12 strogo zaštićenih i 21 zaštićena svojta). Bitno je spomenuti i 10 zabilježenih endemičnih te 6 invazivnih svojti. ključne riječi: pokazni herbar, Zrmanja, Krupa, park prirode Velebit 44

In order to facilitate understanding of plant diversity along the Zrmanja River and the Krupa River for the greater number of visitors, show and tell herbarium is made. Special attention is given to the educational aspect of the herbarium in order to develop awerness among the visitors about many endangered and rare sepecies of plants that grow in the area concerned. Therefore, informative herbarium lables are made. Alonside basic information, they contain the most important aspects of individual plant for men – is it poisonous, medicinal, edible, invasive, endemic, protected by the Ordinance on the proclamation of protected and strictly protected wild taxa (OG: 99; 14.8.2009.) or included in the Red Book of Vascular Plants of Croatia (NIKOLIĆ I TOPIĆ, UR. 2005). Making of the herbarium was conducted within the project „Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010.” organized by the BIUS - Biology Students Association. In the period of 5 days in May and September a total of 242 taxa were recorded for the researched area in the vicinity of the Rivers Zrmanja and Krupa. 143 taxa from 49 families are gathered, identified and herbarized . Among recorded taxa, 13 (2 data deficient, 7 near threatened and 4 least concern) are listed in the Red Book of Vascular Plants of Croatia (NIKOLIĆ I TOPIĆ, UR. 2005), 7 of wich are herbarized. According to the Ordinance on the proclamation of protected and strictly protected wild taxa (OG: 99; 14.8.2009.) a total of 18 strictly protected and 33 protected taxa are reported, 33 of wich are herbarized. As well, it is important to mention the recording of 10 endemic taxa and 6 invasive alien species. key words: show and tell herbarium, River Zrmanja, River Krupa, Velebit Nature Park

1. Uvod Područje rijeke Zrmanje i njezine pritoke rijeke Krupe, smješteno u podnožju južnog Velebita, nedavno je istraživano u sklopu projekta „Očuvanje krških ekoloških sustava“ (KEC) (NIKOLIĆ T. UR., 2011) stoga je u suradnji s parkom prirode Velebit dogovorena izrada pokaznog herbara. Herbar je izrađen s namjerom da se posjetiteljima parka prirode približi biljna raznolikost rijeka Zrmanje i Krupe. U florističkom smislu, područje ovih rijeka relativno je dobro istraženo. Prema Flora Croatica Database (NIKOLIĆ T. UR., 2011) za područje Zrmanje zabilježeno je 977 svojti, dok je za područje Krupe zabilježeno 217 svojti. Po broju svojti najzastupljenije su porodice Fabaceae (9,1% za Zrmanju, 12,4% za Krupu), Poaceae (8,9% za Zrmanju, 11,5% za Krupu), Asteraceae (8,7% za Zrmanju, 9,2% za Krupu) i Lamiaceae (5,5% za Zrmanju, 6,0% za Krupu). 101 svojta s područja Zrmanje i 18 svojti s područja Krupe uvrštene su u Crvenu knjigu, dok su 253 svojte s područja Zrmanje, odnosno 41 s područja Krupe zaštićene Pravilnikom. Također je važno spomenuti 49 endemičnih svojti za područje Zrmanje i 7 endemičnih svojti za područje Krupe, kao i prisutnost invazivnih svojti (24 na području Zrmanje, 5 na području Krupe). Prva istraživanja flore započinju još 1842. godine, a proveo ih je Roberto de Visiani. Međutim, značajniji doprinos flori područja dali su početkom 20. stoljeća Ljudevit Rossi (1915. – 1916.) i Árpád von Degen (1936. – 1938.). U međuvremenu su se odvijala 45

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Botanika

manja istraživanja područja, no posljednje sustavno istraživanje flore područja rijeka Zrmanje i Krupe provedeno je tijekom 2004. i 2005. Godine, kada je flora kartirana u sklopu projekta “Očuvanje krških ekoloških sustava” (KEC). (NIKOLIĆ T. UR., 2011.) U svrhu boljeg očuvanja herbariziranih biljaka i lakšeg rukovanja, sakupljeni biljni materijal je plastificiran. Time se smanjuje mogućnost lomljenja biljaka, budući da plastični omot dodatno učvršćuje samu biljku, što je korisno, pogotovo u radu s djecom. Herbarijske etikete sadrže simbole koji ukazuju na otrovnost, ljekovitost, jestivost, endemičnost i invazivnost svojte te nalazi li se svojta u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (NIKOLIĆ I TOPIĆ, UR. 2005; u daljnjem tekstu: Crvena knjiga) i je li zaštićena Pravilnikom o proglašenju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (NN: 7, 2006; u daljnjem tekstu: Pravilnik). Na taj način će se posjetitelji parka lakše upoznati s pojedinom svojtom i njezinim značajkama.

2. Materijal i metode Biljni materijal sakupljen je početkom svibnja (30.4. – 5.5.2010.) te krajem rujna (28.9. – 2.10.2010.) u sklopu projekta «Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.» Udruge studenata biologije BIUS. Terenski rad proveden je uz rijeku Zrmanju i njezinu pritoku rijeku Krupu ili u njihovoj neposrednoj blizini (Slika 1).

Botanika

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Istraživanje je provedeno na 19 lokaliteta i svi su vezani uz rijeke Zrmanju i Krupu, ili područje u neposrednoj blizini tih rijeka. Svi lokaliteti su geokodirani GPS uređajem (Garmin eTrex Vista HCx). Popisu lokaliteta (Tablica 1) pridodane su brojevne oznake pod kojima su navedeni u tablici plastificiranih svojti (Prilog 1) i GPS koordinate.

Tablica 1. Popis istraživanih lokaliteta s pridruženim GPS koordinatama Lokalitet

Oznaka

GPS koordinate

Kaštel Žegarski, uz rijeku Zrmanju, kraj kamenog mosta, blizu crkve sv. Georgija

1

X=5568992 Y=4891162

Kaštel Žegarski, uz lijevu obalu rijeke Zrmanje, nizvodno od kamenog mosta, prema Rafting klubu

2

X=5568661 Y=4891008

Makadamom koji vodi od Kaštel Žegarskog prema Mokrom polju, malena livada s desne strane makadama

3

X=5572382 Y=4887106

Mokro polje, raskrižje kod spomenika

4

X=5583407 Y=4883378

Prema vrelu rijeke Zrmanje, kod kamenog mosta

5

X=5586681 Y=4896173

6

X=5585100 Y=4895553

7

X=5566039 Y=4893415

Iznad ušća rijeke Krupe u Zrmanju, na vrhu kanjona

8

X=5565803 Y=4893667

Livada na ušću rijeke Krupe u Zrmanju

9

X=5565656 Y=4893839

Kraj Kudinog mosta na desnoj obali rijeke Krupe

10

X=5567954 Y=4894134

Livada ispod Kudinog mosta

11

X=5567830 Y=4894123

Poučna staza koja vodi prema Kudinom mostu

12

X=5567949 Y=4894231

Livada kod Manastira na rijeci Krupi

13

X=5571271 Y=4894506

Izvor rijeke Krupe

14

X=5573027 Y=4895130

Livada kod Berberovog buka na rijeci Zrmanji, desna obala, kod sela Parovinja Dolac

15

X=5561856 Y=4895037

Lijeva obala rijeke Zrmanje, kod Berberovog buka, prije mosta, kraj napuštenog mlina, Bilišane

16

X=5561696 Y=4894948

Na početku makadama koji vodi iz mjesta Zrmanja Vrelo prema izvoru Zrmanje, livada s lijeve strane Staza koja vodi od sela Radmilovići prema ušću rijeke Krupe u Zrmanju, ispod vrha Gornja Sjenica, iznad kanjona Zrmanje kamenjarski pašnjak

Slika 1. Prikaz položaja PP Velebit i karte istraživanog područja s prikazom svih lokaliteta (1–19)

46

47

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Botanika

Lijeva obala rijeke Krupe, kraj ceste, prije punionice vode Santa, blizu izvora Krupe

17

X=5573055 Y=4894614

Lijeva obala rijeke Krupe, kod Kudinog mosta

18

X=5568046 Y=4894057

Žegarsko polje, Kaštel Žegarski

19

X=5569384 Y=4890656

Determinacijski ključevi korišteni za određivanje biljnih svojti su: PIGNATTI (1982), JAVORKA (1991), ROTHMALER (2000), DOMAC (2002), BLAMELY & GREY (2004). Nomenklatura biljnih svojti usklađena je s Flora Croatica Database (NIKOLIĆ T. ED., 2011). Reprezentativni dio sakupljenog materijala složen je na papire s etiketama, umetnut u plastične folije te uklopljen u kartonski fascikl. Biljni materijal u fasciklu organiziran je prema sistematskoj pripadnosti svojti, odnosno prema klasifikacijskom sustavu koji je iznad razine porodice izveden iz CRONQUIST (1981), TAKHTAJAN (1969, 1980), DAHLGREEN (1980, 1983), DAHLGREEN ET CLIFFORD (1982) I HOLMES (1989). Svojte su organizirane abecednim redom unutar viših sistematskih kategorija. Također, popis svojti (Prilog 1) je isprintan i plastificiran te dodan na početak fascikla. Herbarijske etikete (Slika 2) su prilagođene prema „Herbarijskom priručniku“ (NIKOLIĆ, 1996) u programu Microsoft Office PowerPoint 2007, isprintane na papire u desnom donjem kutu veličine 100 x 70 mm. Kratice korištene na etiketama, standardizirane su latinske kratice. Hrvatsko ime svojte preuzeto je iz baze podataka Flora Croatica Database (NIKOLIĆ T. UR., 2011). Simboli su odabrani po uzoru na knjige „Flora jadranske obale i otoka“ (KOVAČIĆ I SUR., 2008) te „Flora Medvednice“ (NIKOLIĆ I KOVAČIĆ, 2008) dok su za endemičnu i invazivnu svojtu korištena slova E i I (Tablica 2).

Botanika

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 2. Kratice i simboli korišteni na herbarijskim etiketama Kratica

Značenje Fam. Sp.

Hrv. ime

porodica u kojoj se svojta nalazi (familia) latinsko ime vrste (species) hrvatsko ime svojte

Loc.

lokalitet, nalazište svojte, mjesto gdje je svojta sabrana (localitas)

Hab.

stanište svojte (habitat)

Leg.

sabrano, ime osobe koja je sabrala svojtu na terenu (legit, lectum)

Dta.

datum sabiranja svojte (datum)

Simbol

Značenje otrovna vrsta ljekovita vrsta jestiva vrsta

E I

endemična svojta invazivna svojta Svojta uvrštena u Crvenu knjigu prema Pravilniku zaštićena, odnosno strogo zaštićena svojta

3. Rezultati 3.1. Popis zabilježenih i plastificiranih svojti Prilikom izrade pokaznog herbara zabilježene su i herbarizirane 242 svojte unutar 62 porodice (Tablica 3), od čega su plastificirane 143 svojte unutar 49 porodica (Prilog 1). Na popisu zabilježenih svojti latinskom imenu svojte znakom + pridružen je lokalitet na kojem je zabilježena.

Slika 2. Herbarijska etiketa

48

49

50 +

4

+

+

+

5

+

6

7

+

8

+

9

10

+

11

12

+

13

+

14

+

+

15

+

+

+

16

17

+

18

19

+ +

Conyza canadensis (L.) Cronquist

+

Centaurea solstitialis L.

+

+

+

+

+

+

+

+

Centaurea jacea L.

Bombycilaena erecta (L.) Smoljan.

Bellis sylvestris Cirillo

Bellis perennis L.

+

+

+

Botanika

Anthemis austriaca Jacq.

ASTERACEAE

Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr.

ASCLEPIADACEAE

Aristolochia rotunda L.

ARISTOLOCHIACEAE

Hedera helix L.

ARALIACEAE

Tordylium apulum L.

Scandix pecten-veneris L.

Scandix australis L.

Orlaya grandiflora (L.) Hoffm.

Oenanthe silaifolia M. Bieb.

Eryngium amethystinum L.

Daucus carota L.

Berula erecta (Huds.) Coville

+

Botanika

APIACEAE

Cotinus coggygria Scop.

ANACARDIACEAE

Acer obtusatum Waldst. et Kit. ex Willd.

+

3

Acer monspessulanum L.

+

+

2

+

+

+

1

TOČKE

Acer campestre L.

ACERACEAE

MAGNOLIATAE

MAGNOLIOPHYTINA

SPERMATOPHYTA

Asplenium trichomanes L.

Asplenium ceterach L.

ASPLENIACEAE

Adiantum capillus-veneris L.

ADIANTACEAE

Equisetum palustre L.

Equisetum arvense L.

EQUISETACEAE

PTERIDOPHYTA

NAZIV SVOJTE

Tablica 3. Popis svih zabilježenih svojti

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

51

52 +

Echium italicum L.

+

6

7

+

8

+

9

+

+

+

10

+

+

+

11

+

+

+

+

12

+

13

+

+

+

14

+

+

+

15

+

Sisymbrium officinale (L.) Scop.

+ Campanula erinus L.

CARYOPHYLLACEAE

Legousia hybrida (L.) Delarbre

Campanula pyramidalis L.

+

Campanula fenestrellata Feer

+

+

+

+

16

+

+

17

+

+

+

18

+

19

Botanika

CAMPANULACEAE

+

Rorippa sylvestris (L.) Besser

Peltaria alliacea Jacq.

+

+

+

+

+

5

Lepidium graminifolium L.

+

+

+

4

+

+

+

3

Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.

Clypeola jonthlaspi L.

Capsella rubella Reut.

Calepina irregularis (Asso) Thell.

Biscutella laevigata L.

Arabis hirsuta (L.) Scop.

Arabis glabra (L.) Bernhardt

+

+

Alyssum alyssoides (L.) L. Alyssum simplex Rudolphi

+

Alliaria petiolata (M. Bieb.) Cavara et Grande

Aethionema saxatile (L.) R. Br.

BRASSICACEAE

2

TOČKE

Botanika

Onosma stellulata Waldst. et Kit.

Lithospermum purpurocaeruleum L.

Lithospermum incrassatum Guss.

Echium vulgare L.

+

+

1

Anchusa variegata (L.) Lehm.

BORAGINACEAE

Alnus glutinosa (L.) Gaertner

BETULACEAE

Xeranthemum inapertum (L.) Mill.

Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve

Xanthium spinosum L.

Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.

Pulicaria vulgaris Gaertn.

Pulicaria dysenterica (L.) Bernh.

Picnomon acarna (L.) Cass.

Jurinea mollis (L.) Rchb.

Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.

Filago pyramidata L.

Eupatorium cannabinum L.

Erigeron annuus (L.) Pers.

NAZIV SVOJTE

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

53

54 +

7

+

+

+

+

+

8

+

9

10

+

+

+

+

+

11

+

+

12

+

13

+

14

EUPHORBIACEAE

Tamus communis L.

DIOSCOREACEAE

Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult.

DIPSACACEAE

+

+

+

+

+

15

16

17

+

+

18

+

+

19

Botanika

Sedum caespitosum (Cav.) DC.

CRASSULACEAE

Ostrya carpinifolia Scop.

Corylus avellana L.

Carpinus orientalis Mill.

CORYLACEAE

+

6

Cornus sanguinea L.

+

+

+

+

5

+

+

+

+

+

4

Cornus mas L.

CORNACEAE

Convolvulus cantabrica L.

Convolvulus arvensis L.

CONVOLVULACEAE

Fumana procumbens (Dunal) Gren. et Godr. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. grandiflorum (Scop.) Schinz et Thell. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (Čelak.) Holub

+

+

Taraxacum officinale Weber

+

3

TOČKE

Botanika

CISTACEAE

+

+

+

Scorzonera villosa Scop.

Scorzonera austriaca Willd. ssp. bupleurifolia (Pouzolz) Bonnier Scorzonera purpurea L. ssp. rosea (Waldst. et Kit.) Nyman

Scolymus hispanicus L.

Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.

Reichardia picroides (L.) Roth

Leontodon hispidus L.

Leontodon autumnalis L.

Crepis sancta (L.) Babc.

Cichorium intybus L.

CICHORIACEAE

Euonymus europaeus L.

CELASTRACEAE

+

Stellaria media (L.) Vill.

2

+

+

1

Silene vulgaris (Moench) Garcke

Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. tergestinus (Reichenb.) Hayek Silene latifolia Poir. ssp. alba (Mill.) Greuter et Bourdet

Dianthus ciliatus Guss.

NAZIV SVOJTE

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

55

56 +

+

+

4

+

+

5

+

+

6

+

+

7

+

+

8

+

+

9 +

10

+

+

11

+ +

Vicia sativa L. Vicia villosa Roth

Geranium columbinum L.

GERANIACEAE

Fumaria officinalis L.

FUMARIACEAE

Quercus pubescens Willd.

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

13

14

+

+

15

+

16

17

18

+

+

19

Botanika

FAGACEAE

+

+

+

Vicia pannonica Crantz

Vicia melanops Sm.

Vicia grandiflora Scop.

Trigonella gladiata M. Bieb.

Trifolium stellatum L.

Trifolium repens L.

Trifolium pratense L.

Trifolium nigrescens Viv.

+

+

Trifolium campestre Schreber Trifolium incarnatum L.

+

+

Robinia pseudoacacia L. Securigera cretica (L.) Lassen

+

Medicago rigidula (L.) All.

Medicago prostrata Jacq.

+

+

Medicago minima (L.) Bartal.

+

12

Botanika

Medicago orbicularis (L.) Bartal.

+

Medicago lupulina L.

Medicago arabica (L.) Huds.

+

+

3

Lotus corniculatus L. +

+

2

+

+

+

1

TOČKE

Lathyrus setifolius L.

Lathyrus cicera L.

Lathyrus aphaca L.

Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb.

Colutea arborescens L.

Chamaecytisus austriacus (L.) Link

Cercis siliquastrum L.

Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm.

FABACEAE

Euphorbia triflora Schott , Nym. et Kotschy

Euphorbia helioscopia L.

Euphorbia fragifera Jan

Euphorbia exigua L.

Euphorbia cyparissias L.

NAZIV SVOJTE

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

57

58 +

+

+

4

+

+

5

+

+

+

+

9

10

+

+

+

11

+

+

12

RANUNCULACEAE

Lysimachia nummularia L.

Cyclamen repandum Sibth. et Sm.

PRIMULACEAE

Rumex pulcher L.

Polygonum persicaria L.

+

+

+

+

+

+

14

+

+

+

+

15

+

+

+

16

+

+

17

+

+

+

+

18

+

+

19

Botanika

POLYGONACEAE

Plumbago europaea L.

PLUMBAGINACEAE

Plantago lanceolata L.

PLANTAGINACEAE

Oxalis deppei Loddiges ex Sweet

+

+

Ligustrum vulgare L. OXALIDACEAE

+

+ Fraxinus ornus L.

Fraxinus angustifolia Vahl

OLEACEAE

Morus alba L.

Ficus carica L.

Broussonetia papyrifera (L.) Vent.

MORACEAE

Malva sylvestris L.

+

13

Botanika

Althaea cannabina L.

MALVACEAE

Lythrum salicaria L.

LYTHRACEAE

Thymus longicaulis C.Presl

+

8

Teucrium polium L.

+

7

+

+

6

TOČKE

Teucrium chamaedrys L.

Satureja montana L.

Salvia pratensis L.

+

+

3

Origanum vulgare L. +

2

+

+

+

+

+

1

Origanum heracleoticum L.

Mentha aquatica L.

Marrubium incanum Desr.

Lycopus europaeus L.

Lamium maculatum L.

Lamium amplexicaule L.

Acinos arvensis (Lam.) Dandy

Ajuga reptans L.

LAMIACEAE

Myriophyllum verticillatum L.

HALORAGACEAE

Geranium molle L.

NAZIV SVOJTE

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

59

60 + +

+

+

+

5

+ +

Celtis australis L. Ulmus minor Miller

ULMACEAE

Tilia cordata Mill.

TILIACEAE

Veronica serpyllifolia L.

+

6

+

7

+

+

8

+

+

+

+

+

9

+

+

10

+

+

+

+

11

+

+

12

+

+

+

+

13

+

+

14

+

+

+

15

+

+

16

+

+

+

17

+

+

+

+

18

19

Botanika

Veronica cymbalaria Bodard

Veronica chamaedrys L.

Veronica austriaca L. ssp. jacquinii (Baumg.) Eb.Fisch.

Veronica arvensis L.

Scrophularia canina L.

Linaria vulgaris Mill.

SCROPHULARIACEAE

+

+

+

4

Salix purpurea L.

3

+

+

Populus nigra L.

+

+

+

+

+

+

+

2

Salix alba L.

+

+

Populus alba L.

SALICACEAE

Sherardia arvensis L.

Ruta graveolens L.

RUTACEAE

Galium aparine L.

+

+

+

+

1

TOČKE

Botanika

Cruciata laevipes Opiz

Asperula aristata L.f.

RUBIACEAE

Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq.

Prunus mahaleb L.

Potentilla reptans L.

Geum urbanum L.

Crataegus monogyna Jacq.

Amelanchier ovalis Medik.

Agrimonia eupatoria L.

ROSACEAE

Paliurus spina-christi Mill.

Frangula rupestris (Scop.) Schur.

RHAMNACEAE

Ranunculus repens L.

Ranunculus millefoliatus Vahl.

Ranunculus illyricus L.

Ranunculus bulbosus L.

Ranunculus acris L.

Clematis vitalba L.

Clematis flammula L.

NAZIV SVOJTE

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

61

62 +

8

+

+

9 +

10 +

11

+

Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani (C.C.Gmel.) Syme

Avena barbata Pott ex Link

Anthoxanthum odoratum L.

Alopecurus pratensis L.

POACEAE

Ruscus aculeatus L. +

+

+

+ +

13

+

+

+

14

+

+

+

+

+

15

+

+

16

17

+

18

19

Botanika

Ornithogalum comosum L.

Muscari neglectum Guss. ex Ten.

Muscari comosum (L.) Mill.

Fritillaria orientalis Adams

Chouardia litardierei (Breistr.) Speta

LILIACEAE

Juncus inflexus L.

JUNCACEAE

Iris illyrica Tomm.

+

+

Scirpus lacustris L. ssp. lacustris

IRIDACEAE

+

Scirpus holoschoenus L.

Schoenus nigricans L.

+

12

Botanika

Eleocharis palustris (L.) Roem. et Schult.

+

7

Carex otrubae Podp.

+

6

+

+

+

5

+

+

4

Carex hirta L.

+

+

3

+

+

+

2

TOČKE

Carex divulsa Stokes ssp. leersii (Kneuck.) W.Koch

Carex divulsa Stokes ssp. divulsa

CYPERACEAE

Asparagus tenuifolius Lam.

Asparagus acutifolius L.

ASPARAGACEAE

Arum italicum Mill.

ARACEAE

Allium roseum L.

AMARYLLIDACEAE

Alisma lanceolatum With.

ALISMATACEAE

LILIATEAE

Vitis vinifera L.

VITICACEAE

Valerianella eriocarpa Desv. +

+

Urtica dioica L. VALERIANEACEAE

+

1

Parietaria judaica L.

URTICACEAE

NAZIV SVOJTE

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

63

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Botanika

19

4. Rasprava

+

Zablilježeno je 13 svojti uvrštenih u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske (Tablica 4), što čini 5,37% zabilježenih svojti.

12

+

13

+

14

+

+

+

+

15

16

17

18

Prilikom izrade pokaznog herbara zabilježene su, sakupljene i herbarizirane 242 svojte vaskularne flore, od čega je njih 143 iskorišteno za izradu pokaznog herbara. Od svih zabilježenih svojti najzastupljenije su Fabaceae (mahunarke) s 12,40%, Asteraceae (glavočike cjevnjače) sa 7,85%, Brassicaceae (krstašice) i Poaceae (trave) sa po 6,20%, Lamiaceae (usnače) s 5,79%, Cichoriaceae (glavočike cjevnjače) s 4,55%, Cyperaceae (šiljevi) s 3,72% te Apiaceae (štitarke) s 3,31%.

+

Ime svojte

9

Asparagus acutifolius L.

NT

+

Campanula fenestrellata

NT

+

Chouardia litardierei (Breistr.) Speta

NT

Cyclamen repandum

NT

Peltaria alliacea Jacq.

NT

Scirpus holoschoenus L.

NT

Iris illyrica Tomm.

LC

Poa annua L.

LC

Ruscus aculeatus L.

LC

Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr.

LC

Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani

DD

Scorzonera purpurea L. ssp. rosea (Waldst. et Kit.) Nyman

DD

+ Potamogeton natans L.

POTAMOGETONACEAE

Prema pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (NN: 99; 14.8.2009.), od zabilježenih svojti, zakonom su zaštićene 33 svojte (13,6%) dok je njih 18 (7,4%) strogo zaštićeno (NIKOLIĆ UR., 2011). Vulpia ciliata Dumort.

Stipa pennata L. ssp. eriocaulis (Borbás) Martinovský et Skalický

Setaria pumila (Poir.) Schult.

+ Poa pratensis L.

+ Poa bulbosa L.

+ Poa annua L.

Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud.

Melica uniflora Retz.

+ Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang.

Dactylis glomerata L.

Bromus sterilis L.

+ Bromus hordeaceus L.

1

2

3

+

4

+

7

NT

8

Kategorija prema Crvenoj knjizi

6

+

+

+

+

+

+

+

10

+

11

Tablica 4. Popis svojti uvrštenih u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske

5

TOČKE

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Adiantum capillus-veneris L.

NAZIV SVOJTE 64

Botanika

Bitno je spomenuti da je među zabilježenim svojtama i 10 endemičnih svojti: Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm., Campanula fenestrellata Feer, Chouardia litardierei Breistr.) Speta, Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb., Iris illyrica Tomm., Peltaria alliacea Jacq., Onosma stellulata Waldst. et Kit., Scorzonera austriaca Willd ssp. bupleurifolia (Pouzolz) Bonnier, Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr., Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. (NIKOLIĆ UR., 2011). 65

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Botanika

Na istraživanom području zabilježeno je 6 invazivnih svojti: Broussonetia papyrifera (L.) Vent., Conyza canadensis (L.) Cronquist, Erigeron annuus (L.) Pers., Xanthium spinosum L., Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve i Robinia pseudoacacia L. (NIKOLIĆ UR., 2011).

5. Literatura BLAMELY, M., GREY, C. (2004): Wild flowers of the Mediterranean. A&C Black, London. DOMAC, R. (1994): Flora Hrvatske: Priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb. JAVORKA, S., CSAPODY, V. (1991): Iconographiae florae partis Austro-orientalis Europae centralis. Akademiai Kiado, Budapest. KOVAČIĆ, S. (2008): Flora jadranske obale i otoka. Školska knjiga, Zagreb. NIKOLIĆ, T., KOVAČIĆ, S. (2008): Flora Medvednice. Školska knjiga, Zagreb. NIKOLIĆ, T. UR. (2011): Flora Croatica baza podataka. On-Line (http://hirc.botanic.hr/fcd). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. NIKOLIĆ, T., TOPIĆ, J. UR. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. NIKOLIĆ, T. (1996): Herbarijski priručnik. Školska knjiga, Zagreb. PIGNATTI, S. (1982): Flora d’Italia 1-3. Edagricole, Bologna. ROTHMALER, W. (2000): Excusionsflora von Deutschland. Specktrum Akademischer Verlag, Heidelberg – Berlin. TOPIĆ, J., VUKELIĆ, J., (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. PRAVILNIK O PROGLAŠENJU DIVLJIH SVOJTI ZAŠTIĆENIM I STROGO ZAŠTIĆENIM (2006): Narodne novine br. 7, Zagreb.

Zahvala Zahvaljujemo mentorima Sekcije za botaniku doc.dr.sc. Sandru Bogdanoviću, doc. dr.sc. Antunu Alegru i članovima Sekcije za botaniku (Krešimiru Šoli, Jeleni Radman, Danijelu Škrtiću, Jeleni Katanović i Ivani Adžić) na pruženoj pomoći tijekom sakupljanja i određivanja biljnog materijala, te kolegi Mladenu Zadravcu na pomoći pri izradi karte.

Herpetologija

66

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Herpetologija

Herpetologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1. Uvod

Doprinos poznavanju herpetofaune na području toka rijeke Zrmanje Autori izvješća: Ana Kolarić1, Boris Lauš1,2 Sudionici na terenu: Ivan Antonović1, Dragan Arsovski3, Senka Baskiera1, Ivona Burić1, Katarina Cetinić1, Teo Delić4, Ana Kolarić1, Toni Koren1,5, Ivana Kovarik1, Martina Kudeljnjak1, Nikolina Kuharić1, Boris Lauš1,2, Igor Vilaj1, Tatjana Vološen1 Mentor sekcije: Dušan Jelić, prof.biol.

2

Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla, Prva Breznička 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska 3 Istrazuvacko Drustvo na Studenti Biolozi – IDSB, Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and mathematics, Gazi Baba bb., 1000 Skopje, Republic of Macedonia 4 Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana 5 Univerza na Primorskem, Znanstveno–raziskovalno središče Koper, Inštitut za biodiverzitetne študije, Garibaldijeva 1, SI-6000 Koper, Slovenija 1

2

Rijeka Zrmanja izvire na 395 m nadmorske visine, podno vrha Poštak koji je u širem smislu dio planinskog lanca ličke Plješivice. Ukupna dužina toka od izvora Zrmanje do ušća u Novigradsko more iznosi 69 km. U svom gornjem toku, od izvora do Kravljeg mosta na cesti Gračac-Knin, rijeka teče usporedno s osnovnom geološkom strukturom terena i prati pružanje slojeva u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dok nešto južnije naglo skreće na zapad prema Novigradskom moru. Prije 40 000 godina fosilni tok Zrmanje kretao se prema jugoistoku i ulijevao u rijeku Krku u blizini današnjeg mjesta Oćestovo. Danas je Zrmanja s Krkom povezana samo podzemnim tokovima, kroz krševite prolaze, što zajedno s otjecanjem oborinskih voda u podzemlje utječe na vodeni režim srednjeg toka rijeke: tijekom najsuših ljetnih razdoblja dijelovi Zrmanje na području Mokrog polja i Ervenika često potpuno presuše. Zrmanja i njeni pritoci najvećim dijelom svojeg toka prolaze kroz sjeverni dio Južnog hrvatskog primorja, odnosno Dalmaciju, dok su izvorišni dio i udolina gornjeg toka Zrmanje (između završnih ogranaka jugoistočnog Velebita i Plješivice) dio južne Like i pokazuju prijelazne klimatsko-ekološke značajke prema submediteranskoj sjevernoj Dalmaciji. S često niskim zimskim temperaturama i manjim ljetnim sušama, ovo područje se znatno razlikuje od klime jadranskog primorja. S obzirom na veličinu područja, herpetofauna toka rijeke Zrmanje, njenih pritoka i šire okolice, slabo je istražena. Iako je zabilježeno 28 vrsta, podaci skupljeni iz literature i neobjavljeni podaci su šturi, a neki od njih i izuzetno stari te je bilo nužno postojeće nalaze potvrditi novim nalazima.

Sažetak

2. Materijali i metode

Kroz tri terenska izlaska u 2010. godini, članovi herpetološke sekcije proveli su istraživanje vodozemaca i gmazova na području rijeke Zrmanje. S obzirom na veličinu područja, herpetofauna toka rijeke Zrmanje, njenih pritoka i šire okolice je bila slabo istražena. Podaci skupljeni iz literature i neobjavljeni podaci su bili šturi, a neki od njih i izuzetno stari te je bilo nužno postojeće nalaze potvrditi novim nalazima. Ovim terenskim istraživanjima zabilježeno je ukupno osam (8) vrsta vodozemaca i dvadeset (20) vrsta gmazova. Dvije vrste gmazova zabilježene u literaturi nisu potvrđene terenskim izlascima na ovom području.

U sklopu međunarodnog projekta “Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.” članovi herpetološke sekcije su, uz sudjelovanje stranih studenata, u dva navrata vršili terensko istraživanje: u periodu od 30. travnja do 6. svibnja, te od 27. rujna do 3. listopada 2010. Uz to je dio članova izašao na teren u osobnom angažmanu, od 11. do 13. kolovoza 2010., kako bi pokušali obuhvatiti cjelogodišnji ciklus aktivnosti svih vrsta vodozemaca i gmazova, i time dobili potpuniju sliku postojeće herpetofaune na području rijeke Zrmanje. Terenskim istraživanjima prethodilo je pretraživanje literature i nepubliciranih podataka radi što bolje izrade plana istraživanja.

Summary During three field trips in 2010, members of Herpetological section carried out survey of amphibians and reptiles of Zrmanja river basin. Considering the proportion of this region, herpetofauna of the Zrmanja river, its tributaries and surrounding area was poorly researched. Information gathered from literature and unpublished data was scarce, and some of it was quite old, so it was necessary to confirm existing data with new findings. Total of eight (8) species of amphibians and twenty (20) species of reptiles were recorded through this research. Two species of reptiles found in literature, were not confirmed during field trips in this area. 68

U navedenom periodu pretraženi su lokaliteti na području početnog dijela toka, od izvora Zrmanje do par kilometara nizvodno, kanjon Krnjeze i veći dio kanjona Krupe, dio toka Zrmanje od Obrovca pa uzvodno do Berbera, dio toka Zrmanje nizvodno od Kaštel Žegarskog, šira okolica Berbera, Kaštela Žegarskog, sela Golubić i Ervenika. Cilj je bio pretražiti što veće područje te obuhvatiti što više različitih tipova staništa, no zbog malog broja terenskih dana, velike površine područja te ograničenih mogućnosti transporta do određenih lokacija, Zrmanja nije pretražena cijelom duljinom toka. Tijekom istraživanja većinom je korištena metoda lova životinja rukom te vizualno promatranje (“visual survey”) nasumičnim pretraživanjem terena. Za lov zmija otrovnica su radi osobne zaštite korištene i zaštitne rukavice. Uz vizualno prepoznavanje i lov rukom, gušterice su lovljene i teleskopskim štapom, a pri pretraživanju vodenih staništa 69

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Herpetologija

Herpetologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

(lokve, tok rijeke uz obale) za lov vodozemaca i mrežice. Sve su ulovljene jedinke determinirane na mjestu ulova, fotodokumentirane i vraćene neozlijeđene u prirodu, na mjesto na kojem su ulovljene. Ako je to bilo moguće, jedinkama je određen spol, dok je zmijama mjerena i duljina tijela. Bilježene su i jedinke nađene mrtve na cesti (DOR-dead on road).

Lacertidae

Mjesta ulova dokumentirana su pomoću GPS koordinata te su pobliže opisani stanište na kojem su jedinke uhvaćene i trenutne vremenske prilike.

3. Rezultati

Anguidae

Terenskim istraživanjima na području rijeke Zrmanje potvrđeno je ukupno 8 vrsta vodozemaca i 20 vrsta gmazova (Tablica 1). Nisu potvrđene 2 vrste gmazova za koje postoje literaturni podaci: 1 vrsta guštera (velebitska gušterica - Iberolacerta horvathi) te 1 vrsta zmije (crnokrpica - Telescopus fallax), što u konačnici daje broj od ukupno 8 vrsta vodozemaca i 22 vrste gmazova, prisutnih na navedenom području.

Colubridae

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta Razred

Porodica

Salamandridae

Amphibia

Bufonidae

Hylidae

Ranidae

Emydidae Testudinidae Reptilia Lacertidae

70

Reptilia

Latinsko ime vrste Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758) Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768) Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) Bufo bufo (Linnaeus, 1758) Pseudepidalea viridis (Laurenti, 1768) Hyla arborea (Linnaeus, 1758) Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771) Rana dalmatina (Fitzinger in Bonaparte, 1838) Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) Testudo hermanni (Gmelin, 1789) Algyroides nigropunctatus (Duméril & Bibron, 1839) Lacerta trilineata (Bedriaga, 1886)

Hrvatsko ime vrste Mali vodenjak Planinski vodenjak Pjegavi daždevnjak Obična krastača

Viperidae

Lacerta viridis (Laurenti, 1768) Podarcis melisellensis (Braun, 1877) Podarcis muralis (Laurenti, 1768) Podarcis siculus (Rafinesque, 1810) Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) Pseudopus apodus (Pallas, 1775) Coronella austriaca (Laurenti, 1768) Elaphe quatuorlineata (Lacépède, 1789) Hierophis gemonensis (Laurenti, 1768) Platyceps najadum (Eichwald, 1831) Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) Zamenis situla (Linnaeus, 1758) Natrix natrix (Linnaeus, 1758) Natrix tessellata (Laurenti, 1768) Malpolon insignitus (Geoffroy Saint-Hilaire, 1827) Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)

Obični zelembać Krška gušterica Zidna gušterica Primorska gušterica Sljepić Blavor Smukulja Kravosas Šara poljarica Šilac Bjelica Crvenkrpica Bjelouška Ribarica Zmajur Poskok

Zelena krastača Gatalinka Velika zelena žaba Šumska smeđa žaba Barska kornjača Čančara Mrki ljuskavi gušter Veliki zelembać 71

72 P P P P P P P P P P P P L P P P P

P P P P P L P P P P P P

Pseudepidalea viridis (Laurenti, 1768) Hyla arborea (Linnaeus, 1758) Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771) Rana dalmatina (Fitzinger in Bonaparte, 1838) Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758) Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768) Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) Emys orbicularis (Li nnaeus, 1758) Testudo hermanni (Gmelin, 1789) Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) Pseudopus apodus (Pallas, 1775) Algyroides nigropunctatus (Duméril & Bibron, 1839) Iberolacerta horvathi (Méhely, 1904) Lacerta trilineata (Bedriaga, 1886) Lacerta viridis (Laurenti, 1768) Podarcis melisellensis (Braun, 1877) Podarcis muralis (Laurenti, 1768)

Podarcis siculus (Rafinesque, 1810) Coronella austriaca (Laurenti, 1768) Elaphe quatuorlineata (Lacépède, 1789) Hierophis gemonensis (Laurenti, 1768) Platyceps najadum (Eichwald, 1831) Telescopus fallax (Fleischmann, 1831) Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) Zamenis situla (Linnaeus, 1758) Natrix natrix (Linnaeus, 1758) Natrix tessellata (Laurenti, 1768) Malpolon insignitus (Geoffroy Saint-Hilaire, 1827) Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)

Z

SZ

SZ

Z

SZ

SZ

SZ

SZ

SZ

SZ

SZ

SZ

Z

SZ

SZ

SZ

SZ

SZ

SZ

Z

SZ

SZ

Z

Z

Z

SZ

Z

SZ

SZ

Z

RH zakonska zaštita

DD

DD

NT

NT

NT

Populacije Dalmacije: DD

NT

Crvena knjiga - RH

LC

LC

LC

LC

LC

LC

LC

LC

LC

NT

LC

LC

LC

LC

LC

LC

NT

LC

LC

LC

LR/NT

LR/NT

LC

LC

LC

LC

LC

LC

LC

LC

IUCN kategorija

IV

IV

II, IV

IV

IV

IV

II, IV

IV

IV

IV

IV

IV

IV

IV

IV

IV

II, IV

II, IV

IV

V

IV

IV

Direktiva o staništima (dodatak)

II

III

II

III

II

II

II

II

II

II

II

II

II

II

II

II

II

II

II

III

II

II

III

III

III

II

III

II

II

III

Bernska konvencija (dodatak)

Herpetologija

P – vrsta je potvrđena istraživanjem, L – literaturni podatak, Z – zaštićena zavičajna divlja svojta, SZ – strogo zaštićena divlja svojta

P

Potvđena/ literaturni podatak

Bufo bufo (Linnaeus, 1758)

Znanstveno ime

Tablica 2. Status zabilježenih vrsta u zaštiti prirode

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Herpetologija Zbornik radova - Zrmanja 2010.

73

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Herpetologija

U cijelom svijetu herpetofauna predstavlja jednu od ugroženijih skupina životinja. Kategorije zaštite i stupnjevi ugroženosti variraju među vrstama, no u Republici Hrvatskoj su svi autohtoni vodozemci i gmazovi zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode, odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićeni i strogo zaštićeni (NN 07/06) (Tablica 2). Istraživanjima je obuhvaćen značajan dio područja rijeke Zrmanje i okolice (Karta 1), uz iznimku toka od izvora do Ervenika. Navedeni dio toka je teže dostupan i udaljen od smještajne lokacije te zbog manjka raspoloživog vremena i ograničenog transporta nije obuhvaćena ovim istraživanjem.

Herpetologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

4. Rasprava Svi vodozemci su ciklusom života vezani uz vodu, te su zastupljeni na svakom pretraženom lokalitetu s vodenim staništima. Kako je voda u kršu dragocjena i rijetka, tekućice na inventariziranom području predstavljaju važnu okosnicu za većinu vodozemaca. Najveći broj jedinki šumske smeđe žabe (R. dalmatina) (Slika 1), obične krastače (B. bufo) i velike zelene žabe (P. ridibundus) je nađen upravo uz sam vodotok tekućica. Osim navedenih rijeka – Zrmanje, Krupe i Krnjeze, ključnu ulogu za vodozemce imaju trajne i povremene lokve. Kako je ekstenzivno stočarstvo još uvijek razvijeno u području oko rijeke Zrmanje i pritoka, lokve se održavaju i predstavljaju važno stanište za vodozemce koji preferiraju vode stajaćice. To posebno vrijedi za potvrđene dvije vrste vodenjaka te za zelenu krastaču koja je izuzetno prilagodljiva i za razmnožavanje može koristiti plitka i privremena vodena tijela.

Karta 1: Inventarizirano područje uz tok rijeke Zrmanje i pritoka Priloženi kvadrati su polja veličine 2*2 kilometra Slika 1. Šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), foto: Boris Lauš

Život gmazova je također indirektno vezan uz ekstenzivno stočarstvo. Kako stoka brsti vegetaciju, time sprječava sukcesiju pašnjaka i travnjaka te ostavlja otvorene prostore. Budući da je gmazovima potrebno sunce za dobivanje energije, veća je mogućnost da nađu povoljno sunčalište na otvorenijim prostorima, nego u šumama.

74

75

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Herpetologija

Zbog dodira dviju geografski i klimatski različitih regija, dolazi do raznovrsnosti staništa i temperaturnih uvjeta, što pridonosi velikom broju vrsta gmazova. Dio toka Zrmanje s prijelaznim značajkama stoga obilježava “miješana” herpetofauna, odnosno prisutnost vrsta tipičnih za mediteranska i vrsta tipičnih za kontinentalna područja Hrvatske. Nepotvrđene vrste uključuju upravo jednu tipičnu mediteransku i jednu planinsku vrstu. Velebitska gušterica (Iberolacerta horvathi) je endem istočnih Alpa i sjevernih Dinarida. Planinska je vrsta koja se pojavljuje od 500 do 2000 m nadmorske visine i vezana je uz kamenita staništa: strme litice, veće i manje stijene, sipine, usjeke za prometnice, makadame, kamene mostove itd. U Hrvatskoj je nalazimo u sjeveroistočnoj Istri, Gorskom kotaru i Lici. Na našem području istraživanja vrsta nije potvrđena, iako postoje literaturni podaci. Vjerovatno se radi o tome da smo naša istraživanja temeljili na nižim nadmorskim visinama, gdje eventualno žive granične populacije ove vrste i da su na takvim područjima znatno rjeđe. Crnokrpica (Telescopus fallax) je jedna od naše dvije zmije poluotrovnice. Kako je to krepuskularna i nokturnalna vrsta, opažanje može biti uvelike otežano. Iako postoje podaci za ovo područje (Berislav Horvatić, personal comm.), našim terenskim istraživanjem je nismo uspjeli potvrditi. Razlog tome mogu biti niže noćne temperature tijekom svibnja i rujna, što utječe na smanjenu aktivnost ove vrste zmija.

Herpetologija

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

6. Literatura Arnold, E. N., Burton, J. A. (1978): A field guide to the Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. Collins, London. Fritz, F. (1972): Razvitak gornjeg toka rijeke Zrmanje. Izdavački zavod Jugoslavenske akademije, Zagreb. Janev-Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z., Tvrtković N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Janev-Hutinec B. (2008): Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja: Vodozemci i gmazovi, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Pejnović, D. (1994): Regionalna struktura Like, doktorska disertacija, PMF, Zagreb. http://cs.balcanica.info/ www.herp.it www.hyla.hr www.iucnredlist.org http://zasticenevrste.azo.hr/

5. Zaključak Područje rijeke Zrmanje i okolice je iznimno važno za vodozemce i gmazove, što se očituje u velikom broju pronađenih vrsta, kao i u velikom broju pronađenih jedinki određenih vrsta. Iznimnu važnost čine rijeka Zrmanja i njene pritoke, kao mrijestilišta za veliki broj vodozemaca. Iako je ekstenzivno stočarstvo još uvijek prisutno na ovom području, i većina postojećih lokvi se održava, potrebno ih je preventivno zaštititi, zbog presudnog značaja za životni ciklus pojedinih vrsta, posebice vodenjaka. Također, tijekom istraživanja smo primijetili nekoliko desetaka pregaženih gmazova na prometnicama, koji koriste lokalne ceste kao pogodna sunčališta. Iako promet na tom području nije toliko gust, bilo bi vrlo korisno napraviti dodatni monitoring i odrediti koje su takozvane “crne točke”, kako bi se mogla poduzeti konstruktivna rješenja ovog problema.

76

77

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010. Izvještaj Sekcije za kopnene vode o terenskom radu u periodu od 30. travnja do 6. svibnja, te od 27. rujna do 3. listopada 2010. godine Autori izvješća: Petra Peleš1, Ivana Pušić1 Sudionici na terenu: Petra Peleš1, Ivana Pušić1, Dijana Beneta1, Matea Baburić1, Mateja Gazić1, Meri Barišić1, Jelena Tojčić1 Mentor sekcije: dr. sc. Krešimir Žganec2 Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Prirodoslovno – matematički fakultet, Zoologijski zavod, Rooseveltov trg 6, 10000, Zagreb, Hrvatska

1

2

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Samples were preserved in 70% ethanol and transported to Zagreb, where they were determinated more thorougly. Determination to species wasn’t possible in most cases due to the lack of appropriate keys, so for better results, consultation with experts for different taxonomic groups is necessary. Locations covered in the spring period are much richer in species because sampling taken was in the river courses. Locations of samples taken in the fall were periodic flows, and therefore there was less biodiversity found.

1. Uvod Područje rijeke Zrmanje i okolno područje bogato je nadzemnim slatkovodnim staništima koja su područje rada Sekcije za kopnene vode. Istraživanje smo koncentrirali na same rijeke, Zrmanju i Krupu, te manje pritoke, tj. vrela Žegarskog polja. Većina vrela gubi veliki dio vode u ljetnom i jesenskom razdoblju, čime su prisutni organizmi izloženi ekstremnim životnim uvjetima. Sakupljeni materijal obuhvaća različite skupine životinja, od kojih mnoge za pouzdanu identifikaciju iziskuju specijaliste, pa za većinu primjeraka nije bilo moguće provesti određivanje do razine vrste. Za istraživano područje nismo našli gotovo nikakve stručne ni znanstvene radove koji bi usmjerili naš rad te s kojima bismo mogli usporediti dobivene rezultate.

2. Materijali i metode Sažetak Za vrijeme terenskog rada u sklopu projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“, od 30. travnja do 6. svibnja te od 27. rujna do 3. listopada 2010. godine, sakupljeni su uzorci makrozoobentosa na 16 različitih lokacija. 8 je lokacija obrađeno tijekom proljeća, a 8 u jesenskom razdoblju. Na pojedinim lokacijama u svibnju izmjereni su i kemijski parameti vode. Uzorci su sačuvani u 70%-tnom etanolu te dopremljeni u Zagreb, gdje su podvrgnuti detaljnijoj determinaciji. Određivanje do vrste u većini je slučajeva onemogućeno zbog nepostojanja adekvatnih ključeva, stoga je za kvalitetnije rezultate nužna redeterminacija stručnjaka za pojedine taksonomske skupine. Lokacije obrađene u proljetnom razdoblju znatno su bogatije vrstama jer su mjesta uzimanja uzoraka bila na samom toku rijeka, dok su uzorci uzimani u jesenskom razdoblju uglavnom uzimani u povremenim tokovima te su zbog toga siromašniji vrstama.

Summary During field work considering the project “Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010.”, dated April 30th to May 6th and September 27th October 3rd 2010. macroinvertebrates were collected at 16 different locations. 8 were treated during the spring, and 8 in the autumn. At certain locations in May chemical parameters of water have been measured. 80

Uzorke makroskopskih beskralješnjaka, prvenstveno koljena Arthropoda (člankonošci), u bentosu tekućica uzimali smo kvalitativno i to mrežom za bentos promjera oka 0,5 mm, stručno zvanom kracerom. Također smo prikupili kukce s površine vode. Od kemijske analize vode odredili smo otopljeni kisik, temperaturu te izmjerili pH vrijednost. Uzorci makrozoobentosa konzervirani su u 70%-tnom etanolu i determinirani u Zagrebu.

3. Rezultati Zrmanja je rijeka nestalna toka, smještena u južnoj Hrvatskoj. Izvire ispod planine Poštak u južnom dijelu Like, a ulijeva se u Novigradsko more 12 kilometara od Obrovca, dubeći pri tom tvrdu vapnenačku podlogu. Tako je stvorila jedan od veličanstvenih kanjona i ukrasila ga brojnim slapovima i slapištima, sedrenim pragovima, beskonačnim siparima i šljunčanim nanosima. Najznačajniji pritok je riječica Krupa. Tijekom terenskog rada obrađeno je 16 različitih lokacija, od kojih se 9 nalazi na samom toku rijeka Zrmanje i Krupe, a 7 lokacija na vrelima Žegarskog polja. Kemijski parametri obrađeni su samo za pojedine lokacije na stalnom toku, zbog nemogućnosti posuđivanja sondi na duže razdoblje. Izvještaj ne sadrži cjelovite podatke o redu Odonata koji je obradila odonatološka sekcija. Popisane su sve svojte određene na pojedinim lokalitetima, te nadmorska visina i datum uzorkovanja. 81

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

Popis istraživanjih lokaliteta i utvrđene faune u mjesecu svibnju

P1. Most kod mjesta Kaštel Žegarski (1.5.2010.) N 44º 09’ 44” E 15º 51’ 29”, 53 m n. v. Kaštel Žegarski je naselje u sjevernoj Dalmaciji, koje pripada gradu Obrovcu i Zadarskoj županiji. Nalazi se u krškom kraju Bukovice. Rijeka Zrmanja tim dijelom teče sporim tokom, a dvjestotinjak metara nizvodno početak je kanjona. Temperatura vode izmjerena je i iznoslila je 12ºC, dok je temperatura zraka bila 24ºC. Pronađene su sljedeće svojte:

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

P2. Most kod mjesta Sanaderi (2.5.2010.) N 44º 09’ 09” E 15º 53’ 10”, 64 m n. v Mjesto Sanaderi nalazi se oko 2 km uzvodno od Kaštela Žegarskog. Korito rijeke, a time i sam njen tok, sličnog je izgleda kao kod gorenavedenog djela. Izmjerena je temperatura vode koja je iznosila 11,5ºC, a temperatura zraka bila je ista kao i kod Kaštela Žegarskog, tj. 24ºC. Pronađene su sljedeće svojte: Ephemeroptera Porodica: Baetidae

Ephemeroptera Porodica: Heptageniidae - Ecdyonurus, Ecdyonurus sp. Plecoptera

- Baetis, Baetis sp. Trichoptera Porodica: Psychomyiidae Porodica: Hydropsychidae

Porodica: Perlidae - Perla, Perla sp. Hemiptera

- Hydropsyche Amphipoda Porodica: Gammaridae

Porodica: Nepidae

- Gammarus, Gammarus balcanicus

- Nepa, Nepa cinerea Trichoptera Porodica: Psychomyiidae Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus, Gammarus balcanicus

82

83

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

P3. Ogari buk (3.5.2010.) N 44,19440º E 15,79468º 79 m n. v U svom toku rijeka Zrmanja protječe kroz selo Ogari i na tom djelu tvori sedrene slapove visine i do 6m. Kod Ogari buka kanjon prestaje i rijeka teče uz polja sve do slapa Muškovci i dalje do Berberi buka. Temperatura vode bila je 13,3ºC, dok je temperatura zraka iznosila 21,6ºC. Otopljeni kisik u vodi iznosio je 9,98 mg/L, a pH 8,1. Pronađene su sljedeće svojte: Ephemeroptera Porodica: Heptageniidae - Ecdyonurus, Ecdyonurus sp. - Epeorus, Epeorus sp. Porodica: Baetidae - Baetis, Baetis sp. Plecoptera Porodica: Perlidae - Perla, Perla sp. Porodica: Leuctridae - Leuctra, Leuctra fusca Trichoptera Porodica: Psychomyiidae Porodica: Hydropsychidae - Hydropsyche Amphipoda

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

P4. Jankovića buk (3.5.2010.) N 44,20327º E 15,72624º 11 m n. v Nizvodno od hidroelektrane Velebit rijeka teče, te pada niz Jankovića buk, posljednji slap prije ušća koje se nalazi 17 km nizvodno. Ispod tankog sloja slatke vode nalazi se slana morska voda iako do ušća slijedi još 17 km toka, a i razina vode mijenja se ovisno o plimi i oseki. Temperatura vode izmjerena je iznad slapa i iznosila je 15,2ºC, dok je temperatura zraka iznosila 23ºC. Otopljeni kisik u vodi iznosio je 9,18 mg/L, a pH 8,18. Pronađene su sljedeće svojte: Ephemeroptera Porodica: Heptageniidae - Ecdyonurus, Ecdyonurus sp. Plecoptera Porodica: Perlidae - Perla, Perla sp. Trichoptera Porodica: Hydropsychidae - Hydropsyche Odonata Podred: Anisoptera Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus balcanicus

Porodica: Gammaridae - Gammarus balcanicus

84

85

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

P5. Kusačko jezero (4.5.2010.) N 44,13234º E 16,09343º 104 m n. v Kusačko jezero limnokreni je izvor i nalazi se ispod Kusačkog brda. Voda izvire iz podzemlja i stvara maleno jezerce te nastavlja svoj tok i nakon nekog vremena se ulijeva u rijeku Zrmanju. Temperatura vode iznosila je 12,3ºC, dok je temperatura zraka iznosila 18,4ºC. Otopljenog kisika u vodi bilo je 7,44 mg/L, a vrijednost pH 6,98. Pronađene su sljedeće svojte:

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

P6. Palanka (4.5.2010.) N 44º 08’ 38” E 16º 04’ 01”, 92 m n. v. Palanka je naselje u Zadarskoj županiji, pored Gračaca smještena u donjem dijelu doline gornje Zrmanje. Temperatura vode bila je 10,8ºC, dok je temperatura zraka iznosila 23,7ºC. Otopljeni kisik u vodi iznosio je 11,21 mg/L, a pH nije izmjerena. Nađene su sljedeće svojte: Ephemeroptera Porodica: Heptageniidae

Plecoptera

- Ecdyonurus, Ecdyonurus sp.

Porodica: Perlidae - Dinocras, Dinocras sp. Diptera

- Baetis, Baetis sp. Plecoptera Porodica: Perlidae

Porodica: Tipulidae - Tipula, Pedicia sp.

- Perla, Perla sp. Porodica: Baetidae - Baetis, Baetis sp. Porodica: Leuctridae - Leuctra, Leuctra fusca Trichoptera Porodica: Psychomyiidae Porodica: Leptoceridae - Adicella, Adicella sp. Coleoptera Porodica: Elmidae - Elmis, Elmis sp. Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus, Gammarus balcanicus

86

87

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

P7. Vrelo Zrmanje (4.5.2010.) N 44º 11’ 38” E 16º 03’ 25”, 355 m n.m.v.

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

P8. Kudin most (5.5.2010.) N 44,18812º E 15,84999º 86 m n. v

Izvor rijeke Zrmanje, tj. vrelo Zrmanje smješteno je na oko 400 m nadmorske visine, podno vrha Poštaka. Karakterističnog je ljevkastog oblika, na dnu kojeg voda bogato izbija između krupnog, mahovinom obraslog, kamenja. Tekući kraj sela Bogunovići i Zrmanja Vrelo, rijeka je formirala usko korito čije je dno prekriveno bijelim oblutcima.

Rijeka Krupa izvire ispod Velebita te se probija kroz duboke usjeke u stijenama. Na svom putu prema Zrmanji prolazi pokraj manastira Krupa. Rijeka Krupa ima svoju pritoku Krnjezu. Ona izvire iz ogromne špilje u podnožju Velebita i nakon kratkog toka ulijeva se u Krupu.

Temperatura vode bila je 8,7ºC, dok je temperatura zraka iznosila 21,6ºC. Otopljeni kisik u vodi iznosio je 10,73 mg/L, a pH 7,2.

Temperatura vode iznosila je 11,4ºC, dok je temperatura zraka iznosila 19,7ºC. Otopljenog kisika u vodi bilo je 9,60 mg/L,a pH nije izmjeren.

Pronađene su sljedeće svojte:

Pronađene su sljedeće svojte:

Plecoptera

Trichoptera

Porodica: Perlidae - Dinocras sp.

Porodica: Psychomyiidae Porodica: Leptoceridae

Porodica: Leuctridae - Leuctra, Leuctra fusca

- Adicella, Adicella sp. Porodica: Hydropsychidae

Trichoptera

- Hydropsyche

Porodica: Hydropsychidae -

- Hydropsyche

Amphipoda

Odonata Podred: Anisoptera Ephemeroptera

Porodica: Gammaridae

Porodica: Baetidae

- Gammarus, Gammarus balcanicus

- Baetidae, Baetis sp. Coleoptera Porodica: Hydrophilidae - Hydrophilus, Hydrophilus piceus Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus, Gammarus balcanicus

88

89

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

Popis istraživanjih lokaliteta i utvrđene faune u mjesecima rujnu i listopadu

P9. Početak kanjona rijeke Zrmanje (28.9.2010.) N 44º 09’ 55” E 15º 50’ 29”, 52 m n.m.v.

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

P10. Ušljebrke (početak raftinga) (28.9.2010.) N 44º 09’ 38” E 15º 51’ 14”, 54 m n.m.v. Pritok Ušljebrke u 9. Mjesecu, kada su uzimani uzorci, je presušio.

Na lokaciji P9, tj. početku kanjona rijeke Zrmanje nađene su sljedeće svojte: Ephemeroptera Porodica: Heptageniidae - Ecdyonurus, Ecdyonurus sp. Plecoptera Porodica: Perlidae - Perla, Perla sp. Hemiptera Porodica: Nepidae - Nepa, Nepa cinerea Porodica: Hydrometitridae

P11. Pritok nizvodno od Mijića vrela (28.9.2010.) N 44º 09’ 40” E 15º 52’ 21”, 60 m n.v. Na lokaciji P11, tj. na pritoku nizvodno od Mijića vrela nađene su sljedeće svojte: Trichoptera Porodica: Psychomyiidae Porodica: Leptoceridae Odonata Podred: Anisoptera Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus, Gammarus balcanicus

- Hydrometra, Hydrometra stagnorum Trichoptera Porodica: Psychomyiidae Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus, Gammarus balcanicus

P12. Mijića vrelo (28.9.2010.) N 44º 09’ 37” E 15º 52’ 44”, 71 m n.v. Na lokaciji P12, tj. na Mijića vrelu nađene su sljedeće svojte: Trichoptera Porodica: Psychomyiidae Porodica: Leptoceridae Hemiptera Porodica: Hydrometitridae - Hydrometra, Hydrometra stagnorum Odonata Podred: Anisoptera Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus, Gammarus balcanicus

90

91

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

Kopnene vode

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

P13. Vrelo Kubati (29.9.2010.) N 44º 09’ 51” E 15º 51’ 45”, 55 m n.v.

P15. Vrelo pokraj Dožinovca (29.9.2010.) N 44º 09’ 29” E 15º 51’ 41”, 54 m n.v.

Na lokaciji P13 nađene su sljedeće svojte:

Na lokaciji P15 nađene su sljedeće svojte:

Coleoptera

Diptera

Porodica: Gyrinidae - Gyrinus, Gyrinus natator Hemiptera

Porodica: Hyronomidae Amphipoda Porodica: Gammaridae

Porodica: Hydrometitridae - Hydrometra, Hydrometra stagnorum

- Gammarus, Gammarus balcanicus Turbellaria**

Amphipoda Porodica: Gammaridae

**napomena: iznimno velika gustoća populacije Turbellaria

- Gammarus, Gammarus balcanicus

P14. Vrelo Dožinovac (29.9.2010.) N 44º 09’ 28” E 15º 51’ 34”, 54 m n.v.

P16. Vrelo istočno od vrela Kubati (1.10.2010.) N 44º 08’ 54” E 15º52’ 11”, 59 m n.v. Na lokaciji P16 nađene su sljedeće svojte:

Na lokaciji P14 nađene su sljedeće svojte: Plecoptera Diptera

Porodica: Leuctridae

Porodica: Hyronomidae* Amphipoda

- Leuctra, Leuctra fusca Coleoptera

Porodica: Gammaridae

Porodica: Gyrinidae

- Gammarus, Gammarus balcanicus Turbellaria

- Gyrinus, Girinus natator Hemiptera Porodica: Hydrometitridae

*napomena: na vrelu Dožinovac voda se koristi za piće kod lokalnog stanovništva, no ujedno se koristi i kao pojilište za stoku te prisutstvo fekalija u nepostrednoj blizini objašnjava pojavu skupine Hyronomidae, koja je inače karakteristična za zagađena područja

92

- Hydrometra, Hydrometra stagnorum Amphipoda Porodica: Gammaridae - Gammarus, Gammarus balcanicus

93

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kopnene vode

4. Rasprava Rijeka Zrmanja odlikuje se velikom bioraznolikošću vodenih ekosustava. Iako je ovim istraživanjem zahvaćen samo izvorišni i srednji tok rijeke, dobiveni rezultati pokazuju iznimno pogodno područje za život vodenih organizama, pogotovo beskralježnjaka. Kemijska analiza upućuje na iznimno oligotrofnu vodu bogatu kisikom. Za razliku od većeg dijela toka rijeke Zrmanje, vrela na području Žegarskog polja presušuju. Cilj ovog istraživanja u jesenskom razdoblju bio je odrediti točnost podataka i odrediti koja vrela presušuju. Na temelju dobivenih podataka zaključili smo da su svi izvori stalni, zbog pojave ličinki kukaca čiji je životni vijek od jedne do tri godine. Iznimka je postaja P10, tj. Vrelo Ušljebrke koje je u ispitivanom razdoblju presušilo. Sve svojte određene tijekom ovog istraživanja već su zabilježeni za područje Hrvatske u bazi podataka na internet stranici Fauna Europaea.

5. Zaključak Dobiveni rezultati pokazuju veliku bioraznolikost faune. Postoji i velika razlika između pojedinih lokaliteta, vjerojatno kao posljedica ekstremnih životnih uvjeta i izolacije. Za preciznije rezultate potrebno je računanje indeksa raznolikosti svake lokacije, ali to zahtijeva determinaciju do vrste, koju mi za većinu svojti nismo uspjeli provesti.

6. Literatura Dahl, C. (1997): Diptera Culicidae, Mosquitoes. U: Nilsson, A. N. (ur.): The Aquatic Insects of North Europe. A taxonomic handbook 2. Apollo Books, Stenstrup, 163-186. Einsle, U. (1993): Crustacea, Copepoda, Calanoida und Cyclopoida. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, Jena, New York. Fauna Europaea: http://www.faunaeur.org/about_fauna_project.php Jansson, A. (1996): Heteroptera Nepomorpha, Aquatic Bugs. U: Nilsson, A. N. (ur.): The Aquatic Insects of North Europe. A taxonomic handbook 1. Apollo Books, Stenstrup, 91-104. Karaman, G. (1993): Fauna d’Italia. Vol. XXXI. Crustacea Amphipoda di acqua dolce. Edicioni Calderini, Bologna, 1-337. Lindegaard, C.: Diptera Chironomidae, Non-Biting Midges. U: Nilsson, A. N. (ur.): The Aquatic Insects of North Europe. A taxonomic handbook 2 Apollo Books, Stenstrup. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. (1999): Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb. Nilsson, A. N., Hansen, M. (1996): Coleoptera. U: Nilsson, A. N. (ur.): The Aquatic Insects of North Europe. A taxonomic handbook 1. Apollo Books, Stenstrup, 115-222. Rozkošny, R. (1997): Diptera Stratiomyidae, Soldier Flies. U: Nilsson, A. N. (ur.): The Aquatic Insects of North Europe. A taxonomic handbook 2 Apollo Books, Stenstrup, 321-332. Solem, J.O., Gullefors, B. (1996): Trichoptera, Caddisflie. U: Nilsson, A. N. (ur.): The Aquatic Insects of North Europe. A taxonomic handbook 1. Apollo Books, Stenstrup, 223- 256.

Zahvala Determinacija uzoraka ne bi bila moguća bez pomoći nekih ljudi. Ovom prilikom zahvaljujemo mentoru dr. sc. Krešimiru Žganecu na potpori i suradnji. 94

Kornjaši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kornjaši

Izvještaj istraživanja Sekcije za kornjaše u sklopu međunarodnog istraživačkog projekta “Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.” Voditelji sekcije: Toni Koren1,2, Dina Hlavati1 Sudionici na terenu: Toni Koren1,2, Dina Hlavati1, Fran Kostanjšek1, Ivona Burić1, Meri Barišić1, Ivana Rojko1, Marina Morić1, Mladen Zadravec1 Mentor sekcije: dr.sc. Lucija Šerić-Jelaska3 Udruga studenata biologije - “BIUS”, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper, Inštitut za biodiverzitetne študije, Garibaldijeva 1, SI-6000 Koper, Slovenija 3 Prirodoslovno – matematički fakultet, Zoološki zavod, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska 1

2

Sažetak Područje rijeke Zrmanje je jedinstveno zbog svojih bioloških i krajobraznih odlika. To je spoj mediteranskog krša i planina te kao takvo predstavlja prostor bogat raznolikim tipovima staništa, a time i veliku raznolikost entomofaune. Ovim istraživanjem željeli smo napraviti inventarizaciju faune kornjaša (Coleoptera) toga kraja.

Summary The area around the river Zrmanja is unique for its biologycal and ecological characteristics. It is the place where the Mediterranean karst and mountains meet and as such represents an area with diverse habitats, which in turn ensures a great diversity of insects. In this research we wanted to make na inventory of the beetle fauna (Coleoptera) of the area.

Kornjaši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

i osjeća se čak i kod izvora. Sam izvor se nalazi između tri planine - Velebita, Ličke Plješivice i Dinare, čiji se utjecaj također osjeća. Takav klimatsko-vegetacijski raznolik prostor predstavlja veliku raznolikost staništa, a time i veliku raznolikost entomofaune, posebice najbrojnije skupine kukaca- kornjaša. Cilj istraživanja Sekcije je bila što obuhvatnija inventarizacija faune kornjaša toga kraja, čime bi se doprinijelo poznavanju faune kornjaša toga kraja, a time i ukupnom poznavanju faune kornjaša Hrvatske. Glavnina terenskog istraživanja odvijala se u dva dijela: prvi dio od 30.4. do 5.6., a drugi od 27.9. do 3.10., a nekoliko kraćih terena je održano između ta dva termina. Terenski rad je obuhvaćao obilazak odabranih lokaliteta na kojima se vršilo prikupljanje i konzerviranje materijala. Laboratorijski rad je obuhvaćao preparaciju i determinaciju materijala.

2. Materijali i metode Tijekom terenskog istraživanja prikupljanje materijala je provedeno na 18 lokaliteta (Tablica 1). Aktivno sakupljanje, rukama i entomološkim mrežama, je provedeno na svim lokalitetima, a pasivno, tj. ukapanje lovnih posuda, samo na lokaciji 6. Za lovne posude korištene su plastične čaše od pola litre. Oba puta je ukopano po 5 lovnih posuda u polukružnoj konfiguraciji. Kao atraktant koristili smo 70%-tni etanol, a kao konzervans prezasićenu otopinu kuhinjske soli. Zamke su postavljane na početku terena, a pokupljene na kraju. Prikupljeni materijal je etiketiran i konzerviran u 70%-tnom etanolu, a po povratku u Zagreb prepariran i determiniran na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i u prostorijama Udruge studenata biologije – “BIUS“, a dio materijala je determiniran i provjeren pomoću Novakove zbirke kornjaša u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

3. Rezultati Tijekom ovog istraživanja prikupljene su 94 vrste iz 23 porodice. Pregled vrsta po sistematskim kategorijama, kao i prisutnost po lokalitetima, je dana u Tablici 2. Nomenklatura i sistematika prati online bazu Fauna Europaea (2010.). Najbrojnija skupina su strizibube (Cerambycidae) s 23 vrste.

1. Uvod Rijeka Zrmanja sa svojim tokom duljine 69 km čini svojevrsnu prirodnu granicu Like i Dalmacije. Mediteranski klimatski utjecaj prodire po koritu duboko u unutrašnjost 96

97

5562104

4895769

WJ69

9.

Obrovac

5554650

4895223

WJ59

10.

Jasenice

5546333

4898216

WJ49

11.

Karinsk, Karinsko Ždrilo, selo Perice

5540504

4899169

WJ49

12.

Ljubački Zaljev, blizu rijeke Jaruge

5524936

4903822

WK20

13.

Rtina, prema Ljubačkom zaljevu

5515510

4904501

WK10

14.

Sveti Rok

5553494

4914476

WK51

15.

Očestovo, pokraj vodotornja

5592506

4879261

WJ97

16.

Mokro Polje

5586362

4877625

WJ87

17.

Ervenik, lokva pored makadamske ceste

5573120

4878589

WJ77

18.

Kudin most

5567847

4894115

WJ69

98

*

Rijeka Dobarnica, male livade pokraj rijeke

*

8.

*

WJ69

*

4898572

*

5565225

*

Selo Golubići, cesta za Jabukovac

*

7.

*

WJ69

*

4891149

Lamiinae

5568827

*

Kaštel Žegarski, livade iznad sela

*

6.

*

WJ79

*

4894343

*

5570651

*

Manastir Krupa

*

5.

Callimus abdominalis (Olivier, 1795) Cerambyx welensii (Kuster, 1846) Chlorophorus sartor (O.F.Müller, 1766) Stenopterus rufus (Linnaeus, 1767) Stenopterus flavicornis Kuster 1846 Purpuricenus budensis (Goeze, 1783) Agapanthia cynarae (Gyllenha,l 1817) Calamobius filum (Rossi, 1790) Pedestredorcadion pedestre (Poda, 1761) Pedestredorcadion arenarium (Scopoli, 1763)

WJ79

Cerambycidae Cerambycinae

4895146

*

5573001

Attagenus fallax Gene, 1839

Izvor Krupe

Dermestidae

4.

*

WJ89

Bostrichidae

4891335

*

5585099

*

Selo Zrmanja

Hydrophilinae

3.

Hydrophilidae

WJ89

8

4896100

7

5586431

6

Izvor Zrmanje

5

2.

4

WJ89

3

4898461

2

5585544

1

Lokva podno Poštaka

Ime vrste i autor

1.

TOČKE

UTM polje

Podporodica

Y

Porodica

X

Tablica 2. Popis pronađenih vrsta po lokalitetima.

Ime lokaliteta

*

Tablica 1. Popis lokaliteta s pripadajućim koordinatama (Gauß-Krüger) i UTM poljima.

*

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

*

Kornjaši

Sphaeridium bipustulatum Fabricius , 1781 Sphaeridium scarabaeoides (Linnaeus, 1758) Bostrichus capucinus (Linnaeus, 1758)

Kornjaši

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

99

100 Lepturinae

Podporodica

Malachiidae

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

* *

*

*

*

*

*

*

*

*

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

* *

8

*

*

7

*

*

6

*

*

5

*

4

*

*

*

3

TOČKE

Kornjaši

Dasytidae

Phytoecia pustulata (Schrank, 1776) Phytoecia cylindrica (Linnaeus, 1758) Stenurella bifasciata (O.F.Mueller, 1776) Stictoleptura cordigera (Füsslins, 1775) Stenurella septempunctata (Fabricius, 1792) Stenurella nigra (Linnaeu. s 1758) Rutpela maculata (Poda, 1761) Pachytodes cerambyciformis (Schrank, 1781) Pedostrangalia verticalis (Germar, 1822) Acmaeops pratensis (Laicharting, 1784) Dinoptera collaris (Linnaeus, 1758) Cassida (Cassidulella) nobilis Linnaeus, 1758 Chrysolina graminis (Linnaeus, 1758)

*

Musaria argus (Frolich, 1793)

2 *

1

Herophila tristis (Linnaeus, 1767)

Ime vrste i autor

Kornjaši

Chrysomela populi Linnaeus, 1758 Timarcha pratensis Duftschmid, 1825 Chrysolina varians (Schaller, 1783) Chrysolina vernalis (Brulle, 1832) Leptinotarsa decemlineata (Say, 1824) Crioceris duodecimpunctata Criocerinae (Linnaeus, 1758) Galeruca littoralis Galerucinae (Fabricius, 1787) Lachnaia sexpunctata Clytrinae (Scopoli, 1763) Clytra laeviuscula Ratzeburg, 1837 Cryptocephalus violaceus Cryptocephalinae Laicharting, 1781 Cryptocephalus trimaculatus Rossi, 1790 Plateumaris sericea Donaciinae (Linnaeus, 1761) Donacia marginata Hoppe, 1795 Donacia impressa Paykull, 1799 Enicopus pilosus Dasytinae (Scopoli, 1763) Psilothrix viridicoerulea (Geoffroy, 1785) Ceratistes dilaticornis Malachiinae (Germar, 1824)

Chrysomelinae

Chrysomelidae Cassidinae

Porodica

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

101

102 Podporodica

Meloinae

Molytinae

Entiminae

Lixinae

Agrilinae

Buprestinae

Anthaxia hungarica (Scopoli, 1772) Anthaxia podolica Mannerheim, 1837 Coraebus rubi (Linnaeus, 1767) Agrypnus murinus (Linnaeus, 1758) Lacon punctatus (Herbst, 1779) Agriotes lineatus (Linnaeus, 1767) Synaptus filiformis (Fabricius, 1781) Drasterius bimaculatus (Rossi, 1790)

Dicerca alni (Fischer, 1824)

Capnodis tenebricosa (Olivier, 1790) Capnodis tenebrionis (Linnaeus, 1758) Dicerca aenea (Linnaeus, 1766)

Helops rossii Germar, 1817

*

*

*

*

1

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

2

*

*

3

4

*

*

5

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

6

*

*

7

*

*

8

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

TOČKE

Kornjaši

Elateridae

Buprestidae

Tenebrionini

Tenebrionini

Pyrochroa serraticornis (Scopoli, 1763) Asida fascicularis Germar, 1817 Iphthiminus italicus (Truqui, 1857) Enoplopus dentipes (Rossi, 1790)

Diaperis boleti (Linnaeus, 1758) Omophlus lepturoides (Fabricius, 1787) Pyrochroa coccinea (Linnaeus, 1761)

Lagria hirta (Linnaeus, 1758)

Leucophyes pedestris (Poda, 1761) Otiorhynchus cardiniger (Host, 1789) Minyops carinatus (Linnaeus, 1767) Rhynchites hungaricus Voss, 1938 Meloe violaceus Marsham, 1802 Mylabris variabilis (Pallas, 1781) Epicauta rufidorsum (Goeze, 1777) Oedemera nobilis (Scopoli, 1763)

Larinus latus (Herbst, 1783)

Trichodes apiarius (Linnaeus, 1758) Trichodes favarius (Illiger, 1802.) Brachycerus undatus Fabricius, 1798

Ime vrste i autor

Kornjaši

Tenebrionidae Pimeliinae

Pyrochroidae

Alleculinae

Diaperinae

Tenebrionidae Lagriinae

Oedemeridae

Meloidae

Rhynchitidae

Curculionidae

Brachyceridae Brachycerini

Cleridae

Porodica

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

103

*

*

*

* * * *

6. Literatura Bense, U. (1995): Longhorn beetles- Illustrated key to the Cerambycidae and Vesperidae of Europe. Margraf Verlag, Weikersheim. Fauna Europaea (2010) Fauna Europaea version 2.4. Web Service available online at http://www.faunaeur.org Novak, P., (1952): Kornjaši jadranskog primorja. JAZU.

Histeridae

Silphinae Silphidae

Ablattaria laevigata (Fabricius, 1775) Phosphuga atrata (Linnaeus, 1758) Silpha obscura Linnaeus, 1758 Thanatophilus rugosus (Linnaeus, 1758) Thanatophilus sinuatus (Fabricius, 1775) Hister quadrimaculatus Linnaeus, 1758

Staphylininae Staphylinidae

Astrapaeus ulmi (Rossi, 1790)

Cantharinae Chantaridae

Lampyris noctiluca (Linnaeus, 1767) Cantharis rustica Fallen, 1807 Cantharis pellucida Fabricius, 1792 Cantharis livida Linnaeus, 1758 Rhagonycha fulva (Scopoli, 1763) Cantharis pulicaria Fabricius, 1781 Ocypus olens (O. Müller, 1764) Creophilus maxillosus (Linnaeus, 1758) Lampyridae

Sekcija za kornjaše je provela istraživanje na 18 lokaliteta koji su odabrani na osnovu svojih specifičnih stanišnih karakteristika i različitom utjecaju klimatskih faktora. Zbog toga je utvrđena prisutnost 94 vrste. Iako su ti rezultati vrlo dobri i čine značajan doprinos poznavanju faune kornjaša toga kraja, a time i doprinos poznavanju faune kornjaša Hrvatske, smatramo da je stvarni broj vrsta kornjaša toga područja puno veći te da bi se trebalo provesti sustavno višegodišnje istraživanje kako bi se utvrdio pravi broj vrsta kornjaša toga kraja.

*

*

* * *

*

*

*

*

*

*

*

* *

*

*

* *

*

7 6 5 4 3 2

U relativno kratkom roku je nađena velika raznolikost vrsta, zahvaljujući posjećivanju raznovrsnih staništa u različitim godišnjim dobima, stoga je bilo moguće naći vrste koje se pojavljuju ranije, kao i one koje se pojavljuju kasnije u sezoni.

*

*

*

*

*

Nažalost, određeni dio materijala nije bilo moguće determinirati zbog nedostatka ključeva, stoga nije ni naveden u ovom izvještaju. Nedeterminirani materijal je pohranjen kod članova sekcije (Zadravec, Hlavati) za buduću obradu. Preparirani i determinirani materijal je pohranjen u privatnim zbirkama (Koren, Hlavati, Zadravec) članova sekcije.

1 Ime vrste i autor

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

5. Zaključak

Podporodica Porodica 104

Kornjaši

4. Rasprava

*

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Kornjaši

8

TOČKE

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

105

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

106

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

foto: Boris Lauš

foto: Ana Kolarić

foto: Lana Đud

foto: Irena Žilić

foto: Boris Lauš

foto: Boris Lauš

foto: Stipe Renje

foto: Iva Šoštarić

foto: Stipe Renje

foto: Boris Lauš

foto: Stipe Renje

foto: Stipe Renje

foto: Branko Jalžić

foto: Dina Kovač

foto: Sekcija za šišmiše

foto: Stipe Renje

107

Leptiri

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Leptiri

Leptiri

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1. Uvod

Fauna danjih leptira (Rhopalocera, Lepidoptera) na području rijeke Zrmanje (Dalmacija, Hrvatska)

Područje rijeke Zrmanje u prošlosti nikada nije bilo sustavno istraživano. Istraživačkim kampom „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ provedena su istraživanja flore i faune u okolici ove krške rijeke i njenih pritoka – Krupe, Krnjeze i Dobarnice. Proučavanjem atlasa „Privremene karte rasprostranjenosti dnevnih leptira Jugoslavije“ (Jakšić, 1988), najvećeg izvora podataka o pronalascima vrsta na području bivše Jugoslavije, utvrdili smo da je na području rijeke i njenih pritoka bilo zabilježeno i u atlasu objavljeno tek šest vrsta leptira te da je većina UTM polja, koja se odnose na prostor rijeke Zrmanje, bila prazna. Sve vrste navedene u atlasu, zabilježene su i tijekom ovog istraživanja.

2. Materijali i metode Autori izvješća: Maja Bjelić1, Toni Koren1,2 Sudionici na terenu: Maja Bjelić1, Emilija Božinovska3, Ivona Burić1, Toni Koren1,2, Ana Kroflin1, Vanina Pogačar1, Ana Štih1 Mentor sekcije: prof. dr. sc. Mladen Kučinić4 Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Univerza na Primorskem, Znanstveno–raziskovalno središče Koper, Inštitut za biodiverzitetne študije, Garibaldijeva 1, SI-6000 Koper, Slovenija 3 Istrazuvacko Drustvo na Studenti Biolozi – IDSB, Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and mathematics, Gazi Baba bb., 1000 Skopje, Republic of Macedonia 4 Prirodoslovno – matematički fakultet, Zoološki zavod, Rooseveltov trg 6, 10000, Zagreb, Hrvatska

Istraživanja su provedena duž čitavog toka rijeke Zrmanje, od njenog izvornog dijela sve do ušća. Proučena su i područja izvornog i središnjeg toka rijeke Krupe te područje rijeke Dobarnice. Leptiri su hvatani entomološkim mrežicama i determinirani upotrebom Tolman & Lewington (2008) priručnika, nakon čega su bili pušteni ili postavljeni na raspelice te determinirani pri povratku s terena.

1

2

Sažetak Na širem području rijeke Zrmanje i njenih pritoka, u razdoblju od svibnja do listopada 2010. godine, u sklopu istraživačog kampa Udruge studenata biologije – “BIUS” pod nazivom “Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.” provođena je inventarizacija flore i faune. Istraživanja su provođena na više lokacija, od kojih je, što se tiče lepidopterološke faune, najbitniji izvor Zrmanje – Zrmanja Vrelo. Cilj istraživanja je bio bilježenje vrsta leptira koje žive na području rijeke, kao i na području njenih pritoka.

3. Rezultati Na širem području rijeke Zrmanje i njenih pritoka pronađeno je 105 vrsta danjih leptira (Tablica 2.). U Hrvatskoj su do sada zabilježene 193 vrste, što znači da lepidopterološka fauna područja rijeke Zrmanje obuhvaća čak 55% od ukupnog broja do sada poznatih vrsta. Vrstama je najbogatije područje samog izvora Zrmanje - Zrmanja Vrelo na kojem je pronađeno čak 85 vrsta (Graf 1.). Tijekom istraživanja posjećeno je više lokaliteta, međutim, zbog jednostavnosti prikaza grupirali smo ih u 20 većih cjelina (Tablica 1.). Od ukupnog broja pronađenih vrsta, na Crvenoj listi leptira Hrvatske nalazi se njih 10 (Tablica 3.).

Tablica 1. Popis istraženih lokaliteta, UTM polja u kojima se lokaliteti nalaze, njihove koordinate i broj vrsta pronađenih na pojedinom lokalitetu X

Y

Broj vrsta po lokalitetu

WJ 89

5585544

4898461

24

Zrmanja Vrelo

WJ 89

5586431

4896100

85

3

Selo Zrmanja

WJ 89

5585099

4891335

50

4

Ervenik

WJ 77

5573120

4878589

10

5

Oćestovo

WJ 97

5592506

4879261

21

6

Mokro Polje

WJ 87

5586362

4877625

5

Lokalitet

UTM

1

Podno planine Poštak

2

Summary In the wider area of River Zrmanja and its tributaries, during the period May to October 2010., as part of a research camp “Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010.“ held by Biology Student Association - “BIUS”, an inventory of flora and fauna was performed. The studies were conducted at several locations of which, as far as lepidopterological fauna, the most important location was the area of river’s source – Zrmanja Vrelo. The aim was to record the butterfly species that live in the area of the river together with the area of it’s tributaries. 110

111

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Leptiri

X

Y

Broj vrsta po lokalitetu

WJ 77

5572630

4875098

30

Kaštel Žegarski

WJ 69

5568827

4891149

41

9

Dobarnica

WJ 69

5562104

4895769

10

Obrovac

WJ 59

5554650

11

Jasenice

WJ 49

12

Ušće Zrmanje

13

Leptiri

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Pieris ergane (Geyer, 1828)

1. 2. 5. 7. 12. 13. 14.

7

Pieris napi (Linnaeus, 1758)

2. 3. 8. 14. 15.

5

Pontia edusa (Fabricius, 1777)

7. 8. 9. 11.

4

26

Colias croceus (Fourcroy, 1785)

2. 5. 7. 4. 8. 9. 10. 11. 13. 14. 20.

11

4895223

14

Colias hyale (Linnaeus, 1758)

14.

1

5546333

4898216

12

Colias alfacariensis Ribbe, 1905

2. 4. 5. 7. 8. 14. 18.

7

WJ 49

5546564

4895976

14

Gonepteryx rhamni (Linnaeus, 1758)

1. 2. 8.

3

Izvor Krupe

WJ 79

5573001

4895146

20

RIODINIDAE

Hamearis lucina (Linnaeus, 1758)

8.

1

14

Manastir Krupa

WJ 79

5570651

4894343

31

LYCENIDAE

Lycaena phlaeas (Linnaeus, 1761)

2. 6. 8. 9. 10.

5

15

Golubići

WJ 69

5565225

4898572

11

Lycaena thersamon (Esper, 1784)

3. 14.

2

16

Perice, Karinsko ždrilo

WJ 49

5540504

4899169

9

Callophrys rubi (Linnaeus, 1758)

2.

1

17

Ljubački zaljev

WK 20

5524936

4903822

6

Satyrium w-album (Knoch, 1782)

2. 3.

2

18

Rtina

WK 10

5515510

4904501

7

Satyrum spini (Denis & Schiffermüller)

3. 4.

2

19

Ričice

WK 60

5562855

4908694

10

Satyrium ilicis (Esper, 1779)

1. 2. 6. 11.

4

20

Sveti Rok

WK 51

5553494

4914476

18

Satyrium acaciae (Fabricius, 1787)

1. 2. 7.

3

Tarucus balkanica (Freyer, 1844)

12.

1

Cupido minimus (Fuessly, 1775)

2. 3.

2

2.

1

2. 3. 4. 7. 11.

5

2.

1

Lokalitet

UTM

7

Kistanje

8

Cupido argiades (Pallas, 1771) Celastrina argiolus (Linnaeus, 1758)

Tablica 2. Lista zabilježenih vrsta prema prisutnosti na pojedinom lokalitetu

Pseudophilotes vicrama (Moorse, 1865)

i ukupnom broju pronađenih jedinki

Scolitantides orion (Pallas, 1771)

8. 15.

2

Glaucopsyche alexis (Poda, 1761)

2. 3. 8. 14. 17.

5

Iolana iolas (Ochsenheimer, 1816)

3.

1

Porodica

Vrsta

PAPILIONIDAE Zerynthia polyxena (Denis & Schiff., 1775) Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758)

5

Plebeius argus (Linnaeus, 1758)

1. 2. 3. 14. 19. 20.

6

1. 2. 3. 5. 8. 9. 10. 11. 12. 14. 17. 19. 20.

13

2. 5.

2

3.

1

1

Aricia agestis (Denis & Schiff., 1775)

1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.

17

Cyaniris semiargus (Rottemburg, 1775)

Papilio machaon Linnaeus, 1758

2. 3. 8. 13. 16. 18.

6

Polyommatus dorylas (Denis & Schiff., 1775)

2. 3.

2

Leptidea sinapis (Linnaeus, 1758)

1. 2. 3. 7. 8. 9. 12. 15. 19.

9

Polyommatus amandus (Schneider, 1792)

1. 2.

2

Anthocharis cardamines (Linnaeus, 1758)

1. 2. 3. 8. 9. 15. 14.

7

Polyommatus thersites (Cantener, 1834)

2. 5. 8.

3

Euchloe ausonia (Hübner, 1804)

2. 19.

2

Aporia crataegi (Linnaeus, 1758)

2. 3. 20.

3

Polyommatus icarus (Rottemburg, 1775)

1. 2. 3. 4. 5. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 17. 18. 19. 20.

16

Pieris brassicae (Linnaeus, 1758)

2. 3. 8. 9. 13. 14.

6

Meleageria daphnis (Denis & S.,1775)

2.

1

2. 3. 8. 9.

4

Meleageria bellargus (Rottemburg, 1775)

2.3.8.

3

1. 2. 3. 6. 7. 8. 9. 13. 14. 17. 18. 20.

12

2.

1

Pieris mannii (Mayer, 1851) Pieris rapae (Linnaeus, 1758) 112

2. 3. 8. 14. 15. 2.

Iphiclides podalirius (Linnaeus, 1758)

PIERIDAE

Mjesto pronalaska Ukupni broj (br. lokaliteta) jedinki

Polyommatus escheri (Hübner, 1823)

Meleageria coridon (Poda, 1761)

113

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Porodica

Vrsta

Leptiri

Mjesto pronalaska Ukupni broj (br. lokaliteta) jedinki

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Coenonympha glycerion (Borkhausen, 1788)

1. 2.

2

1. 2. 3. 7. 8. 9. 10. 13. 14. 16. 18. 19. 20.

13

2. 3. 5. 7.

4

Coenonympha pamphilus (Linnaeus, 1758)

Agrodiaetus ripartii Freyer 1830

2.

1

Pyronia tithonus (Linnaeus, 1767)

2. 3.

2

Agrodiaetus damon (Esper, 1785)

2. 3.

2

Maniola jurtina (Linnaeus, 1758)

11

1. 3. 8.

3

1. 2. 3. 5. 7. 8. 9. 10. 14. 19. 20.

2. 3. 9.

3

4. 7. 9. 16.

4

2. 4. 8. 9.

4

Proterebia afra (Fabricius, 1787)

2. 3. 6. 13. 14. 8. 15. 9. 10.

9

2. 7.

2

Erebia epiphron (Knoch, 1783)

2.

1

9.

1

Erebia medusa (Denis & Schiff., 1775)

2.

1

Agrodiaetus admetus (Esper, 1785)

NYMPHALIDAE Lybithea celtis (Laicharting, 1782) Argynnis paphia (Linnaeus, 1758) Argynnis pandora (Denis & Schiff., 1775) Argynnis adippe (Denis & Schiff., 1775) Argynnis niobe (Linnaeus, 1758) Issoria lathonia (Denis & Schiff., 1775)

2.

1

Brenthis daphne (Denis & Schiff., 1775)

3. 19.

2

Brenthis hecate (Denis & Schiff., 1775)

2. 19. 20.

3

2.

1

Boloria dia (Linnaeus, 1767) Nymphalinae Vanessa atalanta (Linnaeus, 1758)

Hyponephele lupinus (O. Costa, 1836)

Melanargia galathea (Linnaeus, 1758) Hypparchia fagi (Scopoli, 1763) Hypparchia syriaca (Staudinger, 1871)

1. 2. 3. 5. 7. 8. 10. 19. 20. 2. 3. 5. 7. 8. 10. 13. 14. 15. 16.

9 10

2. 3.

2

1. 2. 3. 4. 5. 7. 8. 9. 10. 11. 13. 14. 16.

13

Hypparchia statilinus (Hufnagel. 1766)

2. 12. 13. 16.

4

1. 2. 3. 5. 13.

5

2. 3. 4. 5. 7. 8. 9. 12. 14. 16.

10

1. 8. 10. 12. 13.

5

1. 2. 3. 5. 7.8. 9. 12. 14. 17.

10

2. 3. 9. 13. 14.

5

Hypparchia semele (Linnaeus, 1758) 4. 5. 7. 8. 12.

5

2. 3. 5. 7. 8. 10. 12. 14. 15.

9

Arethusana arethusa (Denis & Schiff., 1775

Aglais io (Linnaeus, 1758)

2. 7. 8. 14.

4

Brintesia circe (Fabricius, 1775

Polygonia c-album (Linnaeus, 1758)

2. 3. 8. 14.

4

9. 10. 11. 12.

4

2. 13.

2

Nymphalis polychloros (Linnaeus, 1758)

2.

1

Carcharodus alceae (Esper, 1780)

Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775)

2. 8. 15.

3

Carcharodus lavatherae (Esper, 1783)

2.

1

Melitaea cinxia (Linnnaeus, 1758)

2. 3. 8.

3

Carcharodus flocciferus (Zeller, 1847)

2. 3. 9.

3

2.

1

Spialia sertorius (Hoffmannsegg, 1804)

3.

1

2. 7. 8. 20.

4

Spialia orbifer (Hübner, 1823)

2.

1

Melitaea didyma (Esper, 1778)

1. 2. 3. 5. 7. 8. 11. 14. 20.

9

2. 3. 8.

3

Melitaea diamina (Lang, 1789)

2.

1

2. 3. 11. 15. 18. 20.

5

1. 2. 3. 7. 8. 14. 19. 20.

1. 2. 20.

3

8

Thymelicus sylvestris (Poda, 1761)

2. 20.

2

2. 3. 7. 8.

4

Thymelicus acteon (Rottemburg, 1775)

2. 20.

2

3.

1

2. 7. 20.

3

Vanessa cardui (Linnaeus, 1758)

Polygonia egea (Cramer, 1775) Nymphalis antiope (Linnaeus, 1758)

Melitaea phoebe (Denis & S., 1775) Melitaea trivia (Denis & Schiff., 1775)

Melitaea athalia (Rottemburg, 1775) Limenitis reducta Staudinger, 1901 Pararge aegeria (Linnaeus, 1758)

2. 8. 13. 14.

4

Lasiommata megera (Linnaeus, 1767)

2. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 15. 16.

9

Lasiommata maera (Linnaeus, 1758)

8. 15.

2

2.

1

Coenonympha arcania (Linnaeus, 1761)

Chazara briseis (Linnaeus, 1764) HESPERIIDAE Erynnis tages (Linnaeus, 1758)

Pyrgus armoricanus (Oberthür, 1910) Pyrgus malvae (Linnaeus, 1758) Thymelicus lineola (Ochsenheimer, 1808)

Hesperia comma (Linnaeus, 1758)

Satyrinae

114

Leptiri

Ochlodes sylvanus (Esper 1777)

115

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Leptiri

Graf 1. Broj pronađenih vrsta na pojedinom lokalitetu

Leptiri

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

antropogeni utjecaj te bogatstvo čiste i pitke vode tijekom cijele godine, koja potiče razvoj bujne vegetacije. Neke od zabilježenih vrsta leptira smatraju se rijetkima i ugroženima te se nalaze na Crvenoj listi leptira Hrvatske. Njima možemo pridodati i važnost pronalaska endemične podvrste leptira, koja živi na području Dalmacije. Iz svega navedenog možemo zaključiti da je čitavo porječje izuzetno bitno za zaštitu i očuvanje raznolikosti leptira na lokalnoj, ali i državnoj te međunarodnoj razini.

6.Literatura JAKŠIĆ, P. (1988): Privremene karte rasprostranjenosti dnevnih leptira Jugoslavije. Jugoslavensko entomološko društvo, Posebna izdanja 1, 1-214. ŠAŠIĆ, M., KUČINIĆ, M. (2004): The Red Data List of Croatian Butterflies, U: Marković, D. (ed.), State Institute for Nature Protection. TOLMAN, T., LEWINGTON, R. (2008): Butterflies of Britain & Europe. Harper Collins Publishers, London, 1-384.

4. Rasprava Najveći broj vrsta zabilježen je na području izvora – Zrmanja Vrelo. Zrmanja Vrelo je područje na kojem se isprepliću utjecaji dviju geografskih cjelina – Like i Dalmacije, a samim time i utjecaji različitih klima – kontinentalne i mediteranske te dijelom planinske. Smatra se da je ovo jedan od glavnih razloga zbog kojeg na navedenom području živi veliki broj vrsta.

Slika 1: Proterebia afra dalmata (Godart, 1824) ili dalmatinski okaš, (DD)

5. Zaključak Na području rijeke Zrmanje, kao i njenih pritoka, nalazi se veliki broj različitih stanišnih tipova, stoga ne čudi da u blizini navedenih rijeka postoji znatna raznolikost biljnih i životinjskih vrsta. Fauna danjih leptira najbogatija je na području Zrmanja Vrela. Mogući razlozi su granica dvaju geografskih i klimatskih područja, Like i Dalmacije, neznatan 116

117

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Leptiri

Slika 2: Euphydrias aurinia (Rottemburg, 1775) ili močvarna riđa, (DD)

Lišajevi

118

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Lišajevi

Lišajevi

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

this region. One of the most important findings confirmed the existence of protected and endangered species Europe Lobaria Pulmonaria (L.) Hoffm.on Crnopac.

Inventarizacija lihenološke flore područja rijeke Zrmanje Autori izvješća: Lorena Derežanin1a ([email protected]), Maja Maslać1 ([email protected]), Tena Miličević1 ([email protected]), Paula Počanić1 ([email protected]), Irena Žilić1 ([email protected]m) Sudionici na terenu: Lorena Derežanin1, Maja Maslać1, Tena Miličević1, Paula Počanić1, Irena Žilić1 Mentorica: mr. sc. Anamarija Partl, Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažuranića 5, 10 000 Zagreb, [email protected] Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zageb Voditelj sekcije za lišajeve

1 a

Sažetak Inventarizacija lihenološke flore provedena je na širem području rijeke Zrmanje u vremenskom periodu od 1.5. do 6.5.2010. godine te od 27.9. do 1.10.2010. godine, u sklopu projekta Udruge studenata biologije – „BIUS“ pod nazivom „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje“. Tijekom inventarizacije pronađeno je 76 vrsta koje je moguće raspodijeliti u 18 porodica. Među pronađenim jedinkama, tri su vrste na Crvenom popisu lišajeva Republike Hrvatske. Za područje rijeke Zrmanje do sada su postojali podaci s najčešće neprecizno opisanim lokalitetima, starosti preko 50 godina, stoga su lihenološka istraživanja ovog područja od velikog značaja za ovaj kraj. Jedan od najbitnijih nalaza je potvrđeno postojanje zaštićene i ugrožene vrste Europe Lobaria pulmonaria (L.) Hoffm na Crnopcu.

Summary Inventory of lichen flora was carried out in the wider area of River Zrmanja in the time period from May 1st to May 6th, 2010 and from September 27th to October 1st, 2010 as part of the student project entitled „Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010“ maintained by “BIUS” -Biology Students Association. During this period of time 76 species were found and could be distributed in 18 families. Among these species there are three that can be found on the Red List of lichens of Republic of Croatia. The majority of the data gathered for this area contain imprecisely described locations, age over 50 years, therefore lichenological studies of this area are of great importance for 120

1. Uvod Lihenološka istraživanja na području rijeke Zrmanje zadnji put su provedena tridesetih godina prošlog stoljeća od strane A. Degena, M. Servita, Baumgartnera, Lengyela i mnogih drugih prirodoslovaca onog doba. Rezultati tih istraživanja, zajedno s ostalim inventarizacijskim radovima na području bivše Jugoslavije, objavljeni su u monografiji dr. Frana Kušana pod nazivom „Prodromus flore lišaja Jugoslavije“, 1953. godine. U toj je knjizi zabilježeno 59 vrsta lišaja na istraživanom području, a sve do danas nije bila provedena ikakva dodatna inventarizacija te su stoga naši rezultati od neprocjenjive važnosti za hrvatsku lihenologiju. Terenska su se istraživanja odvijala u vremenskom periodu od 1.5. do 6.5.2010. godine te od 27.9. do 1.10.2010. godine. Zrmanja je tipična krška rijeka na području sjeverne Dalmacije, uz svoj pritok Krupu s mnoštvom slapova, kaskada i brzaca čini jedno od najatraktivnijih odredišta za vodene sportove poput raftinga, kajakarenja i sl. Kanjon rijeke s brojnim siparima i šljunčanim nanosima jedno je od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske. Naša terenska istraživanja obuhvatila su područja uz tok rijeke Zrmanje, od izvora nizvodno do Obrovca, područja uz Krupu, od njenog izvora do ušća u Zrmanju, te Crnopac, najviši vrh jugoistočnog Velebita (1402 m). Sa sjedištem u Kaštel Žegarskom obilazili smo navedene lokacije, probijajući se, koliko je to bilo moguće, kroz bujnu vegetaciju područja.

2. Materijali i metode Uzorke smo prikupljali džepnim nožićem ili pincetom te ih potom herbarizirali. Većinu lišajeva smo također fotografirali digitalnim fotoaparatom te označili GPS koordinatama. Nakon povratka s terena proveli smo determinaciju pomoću lupe te određenih kemikalija (kalijeva lužina, otopina hipoklorita i parafenilendiamina) u prostorijama udruge „BIUS“ u Zagrebu. Ključevi za određivanje svojti korišteni pri determinaciji su: O.W. Purvis, B.J. Coppins, D.L. Hawksworth, P.W. James and D.M. Moore (1992): „The lichen flora of Great Britain and Ireland“, Natural History Museum, London; U. Kirschbaum & V. Wirth (1997): Les lichen bio-indicateurs, Ullmer. Korištena je i internetska stranica: P.L. Nimis i S. Martellos, 2008: The Information System on Italian Lichens, Version 4.0. University of Trieste, Dept. of Biology, IN4.0/1 (http://www.dbiodbs.univ.trieste.it/) i monografija F. Kušan (1953.): „Prodromus flore lišaja Jugoslavije“.

121

122 Candelaria concolor (Dicks.) Stein

Candelariaceae Candelariaceae Candelariaceae Cladoniaceae Cladoniaceae Cladoniaceae Cladoniaceae Cladoniaceae Collemataceae Collemataceae Collemataceae Collemataceae Collemataceae Collemataceae Collemataceae Graphidaceae Graphidaceae Graphidaceae

Haematommataceae Arthonia punctiformis Ach. Hymeneliaceae Hymeneliaceae Lecanoraceae Lecanoraceae Lecanoraceae Lecanoraceae Lecanoraceae Lecanoraceae Lecanoraceae Lecanoraceae Lecideaceae Lobariaceae Megasporaceae Monoblastiaceae Monoblastiaceae Naetrocymbaceae Naetrocymbaceae Ochrolechiaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42

Melanelixia fuliginosa (Duby) O. Blanco et al

Hypogymnia physodes (L.) Nyl.

Hypogymnia tubulosa (Schaer.) Hav.

Flavoparmelia caperata (L.) Hale

Cetrelia olivetorum (Nyl.) W. L. Culb. & C. F. Culb.

Ochrolechia parella (L.) A.Massal.

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Korasti

Nelihenizirane gljive Nelihenizirane gljive

Korasti

Korasti

Korasti

Listasti

Ljuskasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Kušan

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Novi nalaz

O, K

K

V

IO, IG

O

C

C

K

C

O

C

O, Z

V

V

O

O

K

G

O

O, Z

OK

C

Kušan lokalitet



BZ, VK

BZ

BZ, VK, KZ

KZ

BZ, VK, KZ

VC

Y

VZ, VK, KZ

CC

VZ, CC

VK, CC

CC



KG

BZ

VZ

BZ, KZ

BZ

KZ, CC

VK, KZ

VZ, CC

VK, KZ, Y

VZ, CC

VZ, BZ

VZ, BZ, VK

Novi lokalitet

Lišajevi

Naetrocymbe punctiformis (Pers.) R.C.Harris

Naetrocymbe fraxini (A.Massal.) R.C.Harris

Acrocordia gemmata (Ach.) A. Massal.

Arthopyrenia cinereopruinosa (Schaer.) A.Massal.

Aspicilia calcarea (L.) Mudd

Lobaria pulmonaria (L.) Hoffm.*

Mycobilimbia lurida (Ach.) Hafellner & Türk

Lecanora varia (Hoffm.) Ach.

Lecanora intumescens (Rebent.) Rabenh.

Lecanora allophana Nyl.

Tephromela atra (Huds.) Hafellner v. atra

Lecidella elaeochroma (Ach.) M.Choisy

Lecanora pulicaris (Pers.) Ach.

Lecanora chlarotera Nyl.

Lecanora carpinea (L.) Vain.

Hymenelia melanocarpa (Kremp.) Arnold

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Grmasti

Grmasti

Grmasti

Grmasti

Grmasti

Korasti

Korasti

Listasti

Forma

Lišajevi

Hymenelia coerulea (DC.) A.Massal.

Phaeographis inusta (Ach.) Müll.Arg.

Graphis scripta (L.) Ach.

Diploschistes ocellatus (Vill.) Norman

Collema nigrescens (Huds.) DC.

Collema fasciculare (L.) F.H.Wigg.

Leptogium saturninum (Dicks.) Nyl.

Leptogium brebissonii Mont.

Collema subflaccidum Degel.

Collema furfuraceum (Arnold) Du Rietz

Collema crispum (Huds.) F.H.Wigg.

Cladonia foliacea (Huds.) Willd.

Cladonia pyxidata (L.) Hoffm.

Cladonia furcata (Huds.) Schrad.

Cladonia fimbriata (L.) Fr.

Cladonia convoluta (Lam.) Anders

Candelariella xanthostigma (Ach.) Lettau

Candelariella reflexa (Nyl.) Lettau

Vrsta

Broj Porodica

Tablica 1. Popis lišajeva s pridruženim lokalitetima. Lokaliteti su objašnjeni u Tablici 2. i Tablici 3. Nalazima prema Kušanu (1953.) su revidirana imena.

3. Rezultati

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

123

124 Melanelixia subaurifera (Nyl.) O. Blanco et al

Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Parmeliaceae Peltigeraceae Peltigeraceae Peltigeraceae Peltigeraceae Pertusariaceae Pertusariaceae Pertusariaceae Physciaceae

Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Physciaceae Pilocarpaceae Psoraceae Psoraceae Ramalinaceae Ramalinaceae Ramalinaceae Ramalinaceae Ramalinaceae Ramalinaceae Ramalinaceae Rhizocarpaceae Roccellaceae Scoliciosporaceae Sphaerophoraceae

43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65

66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90

Sphaerophorus globosus (Huds.) Vain.

Scoliciosporum chlorococcum (Stenh.) Vězda

Opegrapha atra Pers.

Rhizocarpon umbilicatum (Ramond) Flagey

Toninia candida (Weber) Th.Fr.

Catillaria heterocarpoides Zahlbr

Grmasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Listasti

Grmasti

Grmasti

Grmasti

Grmasti

Ljuskasti

Korasti

Korasti

Listasti

Korasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Korasti

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Kušan

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Novi nalaz

V

O

C

O, Z

C

C, K

C

C

C

O

C

C, G

V

C

C

K

C

C

O, Z

O

BZ, VK, KZ

VC

KZ

BZ

CC

VC

BZ

CC

VZ



BZ

VK

KZ, CC

BZ, KZ

KZ



VZ, KZ, CC

VZ

VZ, BZ, VK

VZ, BZ

CC

Y

CC

CC

VC

VK, KZ



CC

B

BZ, KZ, KG

Y, CC

VZ, BZ, VK

B

VZ

CC

Kušan BZ, VK, KZ lokalitet

Lišajevi

Toninia sp.

Ramalina lusitanica H.Magn.

Ramalina fraxinea (L.) Ach.

Ramalina farinacea (L.) Ach.

Ramalina calicaris (L.) Fr.

Psora decipiens (Hedw.) Hoffm

Protoblastenia rupestris (Scop.) J.Steiner

Micarea lignaria (Ach.) Hedl. v. lignaria

Physconia distorta (With.) J.R.Laundon

Buellia erubescens Arnold

Physconia grisea (Lam.) Poelt ssp. grisea

Physcia tenella (Scop.) DC.

Physcia stellaris (L.) Nyl.

Physcia leptalea (Ach.) DC.

Physcia dubia (Hoffm.) Lettau

Physcia aipolia (Humb.) Fürnrh.

Physcia adscendens (Fr.) H.Olivier

Phlyctis argena (Spreng.) Flot.

Listasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Grmasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Forma

Lišajevi

Phaeophyscia orbicularis (Neck.) Moberg

Amandinea punctata (Hoffm.) Coppins & Scheid.

Pertusaria pertusa (Weigel) Tuck.

Pertusaria amara (Ach.) Nyl.

Pertusaria albescens (Huds.) M.Choisy & Werner

Solorina saccata (L.) Ach.

Peltigera rufescens (Weiss) Humb.

Peltigera praetextata (Sommerf.) Zopf

Peltigera horizontalis (Huds.) Baumg.

Protoparmeliopsis muralis (Schreb.) M.Choisy

Platismatia glauca (L.) W. L. Culb. & C. F. Culb.

Melanelixia glabra (Schaer.) O. Blanco et al

Cetraria islandica (L.) Ach.

Punctelia subrudecta (Nyl.) Krog

Pseudevernia furfuracea (L.) Zopf v. furfuracea ***

Pleurosticta acetabulum (Neck.) Elix & Lumbsch

Parmotrema perlatum (Huds.) M.Choisy

Parmelina tiliacea (Hoffm.) Hale

Parmelina quercina (Willd.) Hale

Parmelia sulcata Taylor

Parmelia saxatilis (L.) Ach.

Melanohalea exasperatula (Nyl.) O. Blanco et al

Melanohalea elegantula (Zahlbr.) O. Blanco et al

Vrsta

Broj Porodica

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

125

126 Squamarina cartilaginea (With.) P.James

Stereocaulaceae Stereocaulaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Teloschistaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae

Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae Verrucariaceae

91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113

114 115 116 117 118 119

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

(prema Crvenom popisu lišajeva Hrvatske)

***LC - least concern, najmanje zabrinjavajuće (ne prijeti im izumiranje)

**NT - near threatened, gotovo ugrožene vrste (nisu pred izumiranjem, ali bi uskoro mogle biti)

*EN - endangered, ugrožene vrste (postoji vrlo visok rizik od izumiranja)

Verrucaria calciseda DC.

Verrucaria muralis Ach.

Verrucaria lecideoides (A.Massal.) Trevis.

Verrucaria fuscella (Turner) Winch

Verrucaria dufourii DC.

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Listasti

Korasti

+

+

+

+

+

+

Kušan

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Novi nalaz

C

JV

V

OS

V

O

V

V

V

VO

O

K

K

Z

V

C, O

O, Z, K

Kušan lokalitet

KZ

VK

KZ, CC

KZ

VK

VZ, BZ, VK

BZ

KZ





B

Y

CC

BZ



Lišajevi

Bagliettoa baldensis (A.Massal.) Vězda

Thelidium decipiens (Nyl.) Kremp.

Thelidium papulare (Fr.) Arnold

Thelidium incavatum Mudd

Dermatocarpon miniatum (L.) W.Mann

Verrucaria nigrescens Pers.

Korasti

Listasti

Dermatocarpon luridum (With.) J.R.Laundon v. luridum Verrucaria marmorea (Scop.) Arnold

Korasti

Korasti

Listasti

Listasti

Listasti

Listasti

Grmasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Korasti

Ljuskasti

Ljuskasti

Forma

Caloplaca ferruginea (Huds.) Th.Fr.

Caloplaca aurea (Schaer.) Zahlbr.

Xanthoria ulophyllodes Räsänen

Xanthoria polycarpa (Hoffm.) Rieber

Xanthoria parietina (L.) Th.Fr.

Xanthoria fallax (Hepp) Arnold

Teloschistes chrysophthalmus (L.) Th.Fr.**

Fulgensia fulgida (Nyl.) Szatala

Caloplaca verruculifera (Vain.) Zahlbr.

Caloplaca flavescens (Huds.) J.R.Laundon

Caloplaca ferruginea (Huds.) Th.Fr.

Caloplaca cerinella (Nyl.) Flagey

Caloplaca cerina (Hedw.) Th.Fr. v. cerina

Caloplaca adriatica (Zahlbr.) Servít

Squamarina gypsacea (Sm.) Poelt

Vrsta

Broj Porodica

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Lišajevi Zbornik radova - Zrmanja 2010.

127

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Lišajevi

X

Y

VB

Visoki buk

5564997

4894224



Kaštel Žegarski

5569789

4889961

B

Bundale

5571433

4888913

VZ

vrelo Zrmanje

5586922

4896029

KG

Kita Gačešina

5567640

4902667

CC

Crnopac

5567580

4900590

VK

vrelo Krupe

5573231

4895354

BZ

brana Zrmanja

5586280

4895158

KZ

kanjon Zrmanje

5566086

4891799

ušće Krupe i Zrmanje

5565418

4892693

Vodice Crnopac

5567721

4902417

Y VC

Tablica 3. Opisi lokaliteta prema Kušanu (1953.) BROJ

OZNAKA LOKALITETA

LOKALITET

1

C

Crnopac

2

Z

dolina Zrmanje

3

V

cijeli Velebit

4

O

Obrovac

5

G

Golubić

6

K

Krupa

7

OK

između Obrovca i Krupe

8

VO

Vital kraj Otočca

9

OS

Otočac - Sinjal

10

JV

južni Velebit

11

IO

iznad Obrovca

12

IG

iza Gračaca

128

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

4. Rasprava

Tablica 2. Mjesta uzorkovanja s pridruženim GPS točkama OZNAKA NOVOG LOKALITETA

Lišajevi

Tijekom inventarizacije je pronađeno 76 vrsta raspoređenih u 18 porodica. U usporedbi s prethodnim inventarizacijama ovog područja, pronađene su četiri nove porodice (Candelariaceae, Pertusariaceae, Megasporaceae, Scoliciosporaceae), no nismo pronašli osam porodica koje su zabilježene u prijašnjim istraživanjima. Po brojnosti vrsta, prvo mjesto zauzima porodica Parmeliaceae sa 16 vrsta (Slika 1.).

Slika 1. Brojnost vrsta unutar porodica

U prijašnjim istraživanjima, porodica s najvećim brojem vrsta bila je Verrucariaceae (11), dok smo mi pronašli samo tri vrste koje pripadaju u spomenutu porodicu.

Graf 1. Zastupljenost formi lišajeva među uzorcima

129

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Lišajevi

Lišajevi

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Po broju vrsta najzastupljenija je korasta forma lišaja sa 27 zabilježenih vrsta, zatim grmasta forma sa devet vrsta, dok je ljuskasta forma prisutna sa samo dvije vrste. Nismo zabilježili niti jednu vrstu praškaste forme. Tri vrste koje smo pronašli su na IUCN-ovom popisu ugroženih vrsta Hrvatske. To su vrste Lobaria pulmonaria, Pseudevernia furfuracea i Teloschistes chrysophthalmus. Prisutnost ovih vrsta, od kojih su neke izuzetno osjetljive na onečišćenje zraka, dokaz je ekološke očuvanosti ovoga kraja. Lobaria pulmonaria je epifitski listasti lišaj karakteristične zelene boje. Ubraja se u porodicu Lobariaceae i nalazi se među zaštićenim vrstama u kategoriji EN (ugrožena), jer je izuzetno osjetljiv na onečišćenje zraka. Rasprostranjen je u Europi, Africi, Aziji i Sj. Americi, na područjima s većom količinom padalina i često je povezan sa starim šumama hrasta, bukve i jele. Tijekom povijesti, Lobaria pulmonaria korištena je kao antiseptičko sredstvo, za dobivanje narančaste boje za vunu i štavljenje kože. Pseudevernia furfuracea, poznata i kao „tree moss“ je epifitski lišaj listaste forme, koji je prema IUCN-u svrstan u kategoriju LC (najmanje zabrinjavajuća). Može se naći na nutrijentima siromašnim mjestima - korama jele, breze i bora. Često se koristi u parfemskoj industriji te je zbog moći apsorpcije teških metala iz zraka važna referenca u biomonitoringu (Slika 2.).

Slika 3.Teloschistes chrysophthalmus

5. Zaključak Lišajevi kao bioindikatori onečišćenosti zraka, važan su dio flore svakog područja pa tako i područja toka rijeke Zrmanje. Kanjon rijeke Zrmanje jedno je od rijetkih očuvanih prirodnih staništa, izrazite ljepote, koje bi trebalo posebno zaštiti kako bi ta oaza ostala u naslijeđe budućim naraštajima. Kako su posljednja lihenološka istraživanja na ovim prostorima provedena prije više od 70 godina, ova inventarizacija je od velikog značaja za ovaj kraj. Nažalost, nismo bili u mogućnosti determinirati sve uzorke lišajeva skupljene na području istraživanja, zbog specifične i teške determinacije. Ti su uzorci poslani na daljnju analizu te bi trebali biti objavljeni u skoroj budućnosti. Dobiveni podaci ukazuju na veliku raznolikost lihenološke flore. Nalazi nekih zaštićenih vrsta, kao što je primjerice Lobaria pulmonaria, koje su izuzetno osjetljive na onečišćenje zraka, dokaz su ekološke očuvanosti ovog prostora.

6. Zahvale Slika 2. Pseudevernia furfuracea (preuzeto s: http://dbiodbs.univ.trieste.it/italic/italic02a)

Teloschistes chrysophthalmus (Slika 3.) je grmasti lišaj narančaste boje, prisutan na svim kontinentima, osim u Aziji, a najčešće se može naći na područjima s mediteranskom klimom. Među IUCN-ovim kategorijama ugroženosti, spada u NT (gotovo ugrožen).

130

Zahvaljujemo se našoj mentorici, mr. sc. Anamariji Partl na pomoći, bez čijeg bi znanja i truda proces determinacije bio znatno teži. Također se zahvaljujemo organizatorima projekta, Lani Đud i Luki Basreku te svima ostalima koji su pomogli u ostvarenju ovog istraživanja.

131

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Lišajevi

7. Literatura Kirschbaum, U., Wirth, V. (1997): Les lichen bio-indicateurs. Ulmer, Stuttgart Kušan, F. (1953): Prodromus Flore lišaja Jugoslavije. JAZU, Zagreb. Purvis, O. W., Coppins, B. J., Hawksworth, D. L., James, P. W., Moore, D. M. (1992): The lichen flora of Great Britain and Ireland. Natural History Museum, London. Nimis, P. L., Martellos, S. (2008): ITALIC - The Information System on Italian Lichens. Version 4.0. University of Trieste, Dept. of Biology, IN4.0/1 ( *http://dbiodbs.univ.trieste.it *).** (18.03.2011.) Crveni popis na stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode: http://www.dzzp.hr/publikacije/crveni_popis_lisajevi.pdf (18.03.2011.) http://www.catalogueoflife.org/search/all (18.03.2011.)

Mekušci

132

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1. Uvod

SEKCIJA ZA MEKUŠCE Inventarizacija malakofaune područja rijeke Zrmanje Autor izvješća: Petar Crnčan1 Sudionici na terenu: Petar Crnčan1, Martina Mavrović1, Sara Nikšić1, Neven Šlopar1, Tihana Vučur1 Mentor sekcije: doc. dr. sc. Jasna Lajtner2, dr. sc. Vesna Štamol³ Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Prirodoslovno-matematički fakultet, Zoološki zavod, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska 3 Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10000 Zagreb 1 2

Sažetak Tijekom terenskih radova na području rijeke Zrmanje provođenih u svrhu inventarizacije malakofaune zabilježeno je ukupno 155 vrsta mekušaca, od toga 18 vrsta morskih školjkaša, 9 vrsta slatkovodnih školjkaša, 18 vrsta morskih puževa, 30 vrsta slatkovodnih puževa i 80 vrsta kopnenih puževa. Među pronađenim vrstama 15 ih je endemično za područje Zrmanje ili Hrvatske. Kategoriji zaštićenih i strogo zaštićenih svojti pripada 27 pronađenih vrsta. Dvije pronađene vrste prema IUCN kategorizaciji pripadaju kategoriji kritično ugroženih vrsta, jedna vrsta je u kategoriji ugroženih, a tri vrste su u kategoriji osjetljivih vrsta. Za malakofaunu područja Zrmanje je prvi put zabilježeno ukupno 80 vrsta mekušaca.

Summary During the field work on the Zrmanja River area, carried out in purpose of inventarisation of molluscs, there was a total number of 155 species recorded: 18 species of marine Bivalvia, 9 species of freshwater Bivalvia, 18 species of marine Gastropoda, 30 species of freshwater Gastropoda and 80 species of terrestrial Gastropoda. Among the recorded species there are 15 of them that are endemic for Zrmanja area or for Croatia. 27 species are protected or highly protected. According to the IUCN classification of endangered species, there are two of them that are criticaly endangered (CR), one species is endangered (EN) and three of them are vulnerable (VU). There is a total of 80 species first time recorded for Zrmanja river basin. 134

Rijeka Zrmanja je jedna od naših najduljih rijeka Jadranskog sliva. Izvire ispod planine Poštak, jugoistočno od Gračaca, i teče u duljini od 69 kilometara do ušća u Novigradsko more. Ukupna površina porječja Zrmanje je 907 km2. Dio toka Zrmanje između Mokrog polja i Crnog vrela ljeti presušuje, dok voda iz uzvodnog dijela toka nastavlja podzemnim putem teći u Krku. Nizvodno od slapa Jankovića buk kod Obrovca trajno je prisutan sloj morske vode, pa se ovdje uz morske vrste puževa i školjkaša mogu ponekad pronaći i glavonošci. U tom dijelu Zrmanje prisutne su i neke vrste puževa iz porodice Hydrobiidae karakteristične za boćata staništa. U svijetu je rijeka Zrmanja poznata kao jedno od središta raznolikosti puževa ove porodice, s dvadesetak do sada zabilježenih vrsta. Krupa je najveći pritok Zrmanje i od nje se razlikuje po tome što ni u jednom dijelu svog toka ne presušuje tijekom ljeta. Na Krupi se nalaze brojni slapovi i sedrene barijere, te mirniji i ujezereni dijelovi toka. U Krupu se ulijeva kratka, ali široka rijeka Krnjeza koja podzemnim tokovima donosi vodu s Ličke visoravni. Sve tri rijeke smještene su u dubokim i strmim kanjonima pa uz njih nema većih izvora onečišćenja. Od ostalih pritoka značajnije su Kobilica, Orovača i Dobarnica. Na Zrmanji se nalazi i reverzibilna hidroelektrana koja višak proizvedene električne energije koristi za podizanje vode iz Zrmanje u jezero Štikada kod Gračaca. Prilikom nižeg vodostaja Zrmanje ta se voda vraća nazad u hidroelektranu što predstavlja mogućnost širenja eventualnih invazivnih vrsta iz jezera. Osnovno obilježje kopnenih staništa na području oko Zrmanje je velika vertikalna razvedenost terena (jame, kanjoni, okomite stijene) što pogoduje razvoju endemizma kopnenih puževa zbog njihove slabe pokretljivosti. Među kopnenim puževima endemične vrste pronalazimo gotovo isključivo na okomitim stijenama, dok ih u neposrednoj blizini istih nema. Ovo područje obiluje špiljama i jamama koje su još uvijek u velikoj mjeri neistražene. Veći dio toka Zrmanje nalazi se unutar granica Parka prirode Velebit. Područje nizvodno od Obrovca je zaštićeno kao značajni krajobraz, a uža okolica Obrovca nije pod nikakvom zaštitom. Budući da je područje Zrmanje s pritocima u velikoj mjeri dobro očuvano, ovdje se mogu pronaći i vrste mekušaca koje su u ostalim dijelovima Hrvatske rijetke. Od ranijih istraživanja malakofaune ovog područja važno je spomenuti prvo znanstveno istraživanje poznatog hrvatskog prirodoslovca Spiridiona Brusine, koji je prije 150 godina na području Zrmanje zabilježio 30 kopnenih puževa i 15 slatkovodnih puževa i školjkaša. Tom je prilikom opisao i neke nove vrste puževa.

2. Materijali i metode 2.1. Rad na terenu Terenski dio istraživanja malakofaune kopnenih i vodenih staništa porječja Zrmanje proveden je u svibnju i rujnu (30. 04. – 06. 05. i 27. 09. – 03. 10.) 2010. godine, u sklopu projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ koji je organizirala udruga studenata biologije (BIUS) sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. 135

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

Kako bismo prikupili što više vrsta i tako napravili što potpuniji popis lokalne malakofaune, odabrali smo različita staništa duž cijelog toka Zrmanje i njenih pritoka na kojima smo prikupljali materijal koristeći različite metode uzorkovanja, ovisno o tipu staništa. Prilikom uzorkovanja u kopnenim staništima, veće vrste puževa prikupljali smo ručno. U tu smo svrhu pregledavali vegetaciju, stabla, površine stijena i pukotine u njima, zidove raznih objekata, suhozide i razna druga mikrostaništa u kojima se puževi skrivaju tijekom dana. Veliki broj vrsta pronašli smo ispod kamenja i srušenih komada drveta, uz obavezno vraćanje kamenja i komada drveta u položaj u kojem smo ih pronašli kako ne bismo uništavali staništa puževa. Pregledali smo i ulaze u jazbine manjih sisavaca koji se pored ostaloga hrane i puževima, te smo i tamo pronašli veći broj kućica krupnijih puževa. Za uzorkovanje sitnih vrsta puževa bilo je potrebno pregledati sediment u kojem obitavaju. Posebno su zanimljivi bili uzorci sedimenta prikupljeni u podnožju velikih stijena jer se na takvim mjestima nakuplja mnogo praznih kućica puževa koji su inače, zbog mjesta na kojem obitavaju, teško dostupni. Veliku količinu sedimenta pregledali smo na mjestu nalaza, te smo iz njega odmah izolirali potreban materijal, a dio uzoraka sedimenta smo pohranili kako bismo ga mogli kasnije detaljno pregledati pod lupom. Takav se sediment po završetku terenskih radova suši i prosijava kroz seriju sita različitih veličina pora, nakon čega se svaka veličinska frakcija zasebno pregledava. Slatkovodne puževe uzorkovali smo ručno i bentos-mrežom uz obavezno pregledavanje sedimenta (pijesak, mulj), kamenja i vegetacije kako nam ne bi promakle mikroskopski sitne vrste (porodica Hydrobiidae). Neke od tih vrsta pronašli smo na kućicama jedne vrste tulara (Trichoptera). Kako ta vrsta tulara gradi kućice isključivo od praznih ljuštura puževa i manjih školjkaša, pokazala se vrlo korisnom za pronalaženje nekih rijetkih vrsta mekušaca. Ljušture mekušaca se sa kućice tulara mogu vrlo jednostavno skinuti, bez štete za tulara. Školjkaše smo prikupljali bentos-mrežom ili rukom s obale, gdje je bilo moguće, a na mjestima gdje je bilo potrebno i ronjenjem na dah. Na sličan način uzorkovali smo i morske vrste u ušću Zrmanje. Posebno dobra nalazišta ljuštura slatkovodnih i kopnenih mekušaca predstavljao je naplavljeni materijal koji zaostaje na obalama i priobalnoj vegetaciji nakon pada vodostaja pa smo se takvim materijalom koristili gdje god je bio prisutan. Problem kod uzorkovanja takvog materijala je u tome što on u većini slučajeva ne predstavlja faunu lokaliteta na kojem je pronađen, nego je ispran oborinama i poplavnim vodama s udaljenijih područja. Na temelju poznavanja strukture terena i staništa pojedinih vrsta moguće je pretpostaviti s kojeg je područja mogao doći neki naplavljeni materijal. Ukoliko se u njemu pronađe neka zanimljiva vrsta, naplavljeni materijal može se iskoristiti kako bi se istraživanja usmjerila na područje s kojeg je on vjerojatno potekao. Pri tome je potrebno voditi računa o stanju pojedinih kućica jer jako istrošeni primjerci vjerojatno dolaze s udaljenijih područja. Općenito je korisniji naplavljeni materijal pronađen u izvorišnim dijelovima vodotoka od onoga u području donjeg toka. Također je lakše odrediti vjerojatno ishodište slatkovodnog materijala jer kopneni materijal može dolaziti sa znatno većeg područja. Prilikom terenskih radova istražili smo i nekoliko manjih špilja u kojima smo posebnu pozornost posvetili pregledu sedimenta, pukotina i eventualnih lokvi u kojima bi puževi 136

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

mogli obitavati. Samo u jednoj špilji pronašli smo prave podzemne vrste puževa (špilja na izvoru Krupe) dok su u ostalima bile prisutne vanjske vrste koje u špilje dolaze kako bi se sklonile od nepovoljnih uvjeta. Vodili smo računa da istraživani lokaliteti budu jednoliko raspoređeni duž cijelog toka Zrmanje i pritoka. Šire područje na kojem bi se pojedini lokalitet trebao nalaziti odredili smo unaprijed, a njegov točan položaj tek prilikom izlaska na teren. Pojedini lokaliteti obrađeni u prvom dijelu terenskih istraživanja obrađeni su ponovno i u drugom dijelu, uglavnom radi prisutnosti nekih zanimljivih vrsta ili procjene da prvi put uzorkovanje nije bilo dovoljno kvalitetno provedeno. U dva tjedna terenskih istraživanja obrađeno je ukupno 136 kopnenih i vodenih lokaliteta te je prikupljena velika količina malakološkog materijala.

2.2. Pohrana uzoraka Prilikom uzorkovanja materijala, gdje god je bilo moguće prikupljali smo samo prazne ljušture mekušaca, osim u onih vrsta gdje su za determinaciju potrebni anatomski detalji ili gdje prazne ljušture nisu pronađene. Izbjegavali smo nepotrebno uzorkovanje pojedinih čestih i lako prepoznatljivih vrsta za koje ne postoji mogućnost zamjene s nekom drugom vrstom. Takvim smo vrstama samo bilježili prisutnost na pojedinom lokalitetu. Također smo izbjegavali uzorkovanje suvišnih primjeraka rijetkih i zaštićenih vrsta uzimajući tek koliko nam je potrebno za kvalitetnu determinaciju. Ukoliko je bilo potrebno uzorkovati žive primjerke puževa kod kojih je za determinaciju dovoljna samo ljuštura, a prazne kućice nisu nađene, takve smo puževe eutanazirali potapanjem u toplu vodu kako bi izvukli stopalo iz kućice. Nakon što bi puževi uginuli, izvukli smo čvrstom pincetom njiihovo tijelo iz kućice, a kućicu očistili i osušili te pohranili u obliku suhog preparata. Većinu materijala smo radi lakše obrade pohranili u obliku suhih preparata, a ostali materijal (puževi golaći i vrste koje se determiniraju na osnovu anatomskih detalja) konzerviran je u etanolu (70 %). Prilikom uzorkovanja materijala, svaki je uzorak označen brojem lokaliteta, a u terenski dnevnik su uz broj upisani pripadajući podatci (naziv lokaliteta, tip staništa, koordinate i datum). Za određivanje koordinata korišten je GPS uređaj (Garmin e-trex Vista HCx).

2.3. Obrada materijala Po povratku s terena uslijedilo je čišćenje ljuštura koje je zbog velike količine prikupljenog materijala i prisutnosti velikog broja primjeraka sitnih vrsta bilo dugotrajno i naporno. Čišćenje je posebno važno za kvalitetnu determinaciju vrsta koje se razlikuju na osnovu strukture površine ljušture ili prema detaljima strukture unutar ušća. Kako su neke vrste mekušaca izgledom vrlo slične te se razlikuju na osnovu sitnih pojedinosti, bilo je potrebno detaljno pregledati svaki pojedini primjerak. Pri determinaciji smo koristili binokularne lupe s većim povećanjem jer su mnoge pronađene vrste velike tek nekoliko milimetara. Za determinaciju smo koristili ključeve navedene u popisu literature. Determinaciju velikog broja vrsta olakšala je usporedba s ranije determiniranim materijalom. Nakon toga materijal je poslan na redeterminaciju 137

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

kod iskusnijih stručnjaka. Po završetku obrade sav materijal je pohranjen u vlastitoj malakološkoj zbirci.

2.4. Popis istraženih lokaliteta 2.4.1. Vodena staništa

Tablica 1. Popis slatkovodnih lokaliteta Oznaka Naziv lokaliteta lokaliteta

138

Opis lokaliteta

Koordinate

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

25V

Krupa, Luke, sjeverni ogranak

Pjeskovito i muljevito dno

44°49'06"

15°26'30"

26V

Krupa, ulaz u kanjon

Pjeskovito i muljevito dno

44°41'49"

15°18'25"

27V

Krupa, Pirevište

Pjeskovito i muljevito dno

44°45'35"

15°21'39"

28V

Krupa, Čičevac

Pjeskovito i muljevito dno

44°41'27"

15°16'53"

29V

Krupa, slap

Sedrene barijere

44°47'53"

15°23'16"

30V

Krnjeza, izvor

Kamenito dno s mahovinom

44°38'16"

15°21'43"

31V

Krnjeza, Čičevac

Kamenito dno s mahovinom

44°43'11"

15°22'53"

32V

Krnjeza, Njivice

Kamenito i pjeskovito dno

44°40'31"

15°20'31"

33V

Krnjeza, Garovača

Muljevito dno s vegetacijom

44°35'48"

15°19'14"

34V

Krupa, ušće Krnjeze

Pjeskovito i muljevito dno

44°39'29"

15°18'02"

N

E

35V

Krupa, Kudin most

Sedrene barijere

44°36'19"

15°18'25"

1V

Vrelo Zrmanje

Kamenito dno s mahovinom

44°41'07"

15°35'30"

36V

Krupa, Velića luka

Pjeskovito i muljevito dno

44°33'40"

15°19'39"

2V

Zrmanja, Bogunovići

Kamenito dno s mahovinom

44°38'55"

15°28'58"

37V

Krupa, Ravni Golubić

Pjeskovito i muljevito dno

44°30'16"

15°17'16"

3V

Zrmanja, Kasar

Kamenito i pjeskovito dno

44°34'38"

15°29'36"

38V

Krupa, Babin grad

Sedrene barijere

44°31'53"

15°16'34"

4V

Zrmanja, Čanci

Kamenito i pjeskovito dno

44°36'58"

15°21'12"

39V

Krupa, ušće u Zrmanju

Pjeskovito i muljevito dno

44°36'20"

15°14'27"

5V

Zrmanja, Zvonigrad

Kamenito i pjeskovito dno

44°31'14"

15°19'44"

40V

Zrmanja, Visoki buk

Sedrene barijere

44°34'05"

15°16'48"

6V

Kobilica, Kusac

Kamenito i pjeskovito dno

44°27'25"

15°27'19"

41V

Zrmanja, Obli kuk

Kamenito i šljunkovito dno

44°34'39"

15°16'06"

7V

Zrmanja, Pađenski mlin

Kamenito i pjeskovito dno

44°26'33"

15°19'39"

42V

Zrmanja, Dramotići

Sedrene barijere

44°36'26"

15°15'33"

8V

Zrmanja, Radova draga

Kamenito i pjeskovito dno

44°19'11"

15°22'26"

43V

Zrmanja, Gazin kuk

Sedrene barijere

44°34'43"

15°14'52"

9V

Zrmanja, Mokro polje

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°15'19"

15°22'30"

44V

Zrmanja, Ogari

Kamenito i šljunkovito dno

44°35'29"

15°14'30"

10V

Zrmanja, Butiga

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°15'34"

15°16'31"

45V

Zrmanja, Berberi

Kamenito i šljunkovito dno

44°33'55"

15°16'39"

11V

Zrmanja, Crno vrelo

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°14'52"

15°12'55"

46V

Zrmanja, Berberov buk

Sedrene barijere

44°34'47"

15°12'58"

12V

Zrmanja, Sanaderi

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°18'29"

15°10'32"

47V

Dobarnica, izvor

Kamenito i šljunkovito dno

44°40'20"

15°14'13"

13V

Zrmanja, Ljubičići

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°22'13"

15°15'21"

48V

Dobarnica, most

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°36'42"

15°14'02"

44°28'31"

15°21'08"

49V

Zrmanja, Simići

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°31'15"

15°16'19"

44°25'46"

15°18'11"

50V

Zrmanja, jezero Muškovci Pjeskovito i muljevito dno

44°32'26"

15°14'34"

51V

Zrmanja, Paravinje

Pjeskovito i muljevito dno

44°30'44"

15°15'10"

44°14'08"

15°16'27"

Kamenito dno, bujna vegetacija Šljunkovito dno, bujna vegetacija

14V

Mijića vrelo, Mijići

15V

Zrmanja, pritok Mijići

16V

Izvor Dožinovac, Žegar

52V

Zrmanja, Razovac

Pjeskovito i muljevito dno

44°30'35"

15°14'44"

17V

Zrmanja, Kaštel Žegarski Kamenito i šljunkovito dno

44°13'40"

15°26'41"

53V

Zrmanja, Stari Obrovac

Kamenito i šljunkovito dno

44°32'38"

15°13'27"

18V

Zrmanja, Nadvode

Kamenito i šljunkovito dno

44°26'11"

15°25'48"

54V

Zrmanja, Jankovića buk

Sedrene barijere

44°30'13"

15°12'49"

19V

Zrmanja, Panin kuk

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°15'56"

15°20'33"

55V

Zrmanja, Čude

Kamenito dno

44°31'52"

15°11'55"

20V

Vrelo Krupe, Mandići

Kamenito dno s mahovinom

44°50'50"

15°26'26"

56V

Zrmanja, Jokići

Kamenito dno

44°30'19"

15°11'20"

21V

Krupa, Jovančevići

Kamenito dno s mahovinom

44°48'21"

15°20'54"

57V

Zrmanja, Obrovac

Kamenito dno

44°28'24"

15°09'39"

22V

Orovača, Smokovac

Kamenito dno s mahovinom

44°52'36"

15°25'36"

58V

Zrmanja, Skočaj

Kamenito dno

44°28'35"

15°08'11"

23V

Krupa, Manastir Krupa

Pjeskovito i muljevito dno

44°39'53"

15°21'08"

59V

Zrmanja, Ušće

Kamenito dno

44°25'08"

15°05'35"

24V

Krupa, Luke, južni ogranak

Šljunkovito i pjeskovito dno

44°44'20"

15°25'47"

Šljunkovito i pjeskovito dno

139

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

2.4.2. Kopnena staništa

Tablica 2. Popis kopnenih lokaliteta Oznaka Naziv lokaliteta lokaliteta

140

Opis lokaliteta

Koordinate

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

30K

Manastirske Luke

Obala Krupe

44°43'52"

15°33'27"

31K

Manastirske Luke

Šikara

44°43'41"

15°32'16"

32K

Manastirske Luke

Livada

44°42'30"

15°32'50"

33K

Manastirske Luke

Šuma

44°43'38"

15°33'31"

34K

Pirevište

Sipari

44°41'29"

15°31'14"

35K

Dolovi

Šikara

44°41'55"

15°30'36"

N

E

36K

Kanjon Krnjeze

Sipari

44°39'26"

15°28'29"

1K

Zrmanja Vrelo

Sipari

44°48'30"

15°39'47"

37K

Kanjon Krnjeze

Livada

44°39'40"

15°28'55"

2K

Bogunovići

Livada

44°48'52"

15°40'36"

38K

Kanjon Krnjeze

Suhozid s mahovinom

44°41'33"

15°29'37"

3K

Lukići

Bukovo-jelova šuma

44°43'23"

15°36'25"

39K

Kanjon Krnjeze

Vertikalna stijena

44°41'25"

15°28'12"

4K

Vrščić

Kamenjar

44°41'18"

15°35'14"

40K

Kudin most

Sipari

44°39'04"

15°27'36"

5K

Prodanovići

Kamenjar

44°40'47"

15°34'02"

41K

Kordin kuk

Sipari

44°37'44"

15°28'53"

6K

Marčetići

Šikara

44°39'16"

15°36'55"

42K

Velića luka

Vlažni travnjak

44°38'39"

15°26'27"

7K

Čanci

Šuma

44°37'23"

15°35'46"

43K

Doljani

Sipari

44°37'58"

15°25'41"

8K

Kasar

Šuma

44°36'16"

15°38'14"

44K

Babin grad

Vertikalna stijena

44°36'15"

15°23'53"

9K

Zvonigrad

Ruševine utvrde

44°34'51"

15°30'25"

45K

Ravni Golubić

Kamenjar

44°35'36"

15°22'47"

10K

Radova draga

Kamenjar

44°31'36"

15°32'53"

46K

Obli kuk

Sipari

44°33'20"

15°19'30"

11K

Mokro polje

Šikara

44°34'43"

15°33'30"

47K

Obli kuk

Vertikalna stijena

44°33'55"

15°19'21"

12K

Mokro polje

Livada

44°36'11"

15°33'19"

48K

Dramotići

Sipari

44°34'50"

15°18'56"

13K

Butiga

Livada

44°30'39"

15°29'34"

49K

Dramotići

Šikara

44°34'39"

15°18'38"

14K

Ervenik

Livada

44°33'09"

15°28'27"

50K

Gazin kuk

Sipari

44°33'44"

15°17'48"

15K

Vujanići

Šikara

44°29'14"

15°25'56"

51K

Ogari

Vlažni travnjak

44°32'19"

15°16'26"

16K

Sanaderi

Obala Zrmanje

44°33'57"

15°26'03"

52K

Berberi

Vlažni travnjak

44°33'07"

15°15'37"

17K

Mijići

Vlažni travnjak

44°32'19"

15°24'38"

53K

Klisina

Vertikalna stijena

44°31'50"

15°14'08"

18K

Trebačnik

Kamenjar

44°35'22"

15°21'31"

54K

Botin dolac

Obala akumulacijskog jezera

44°32'36"

15°14'19"

19K

Nadvode

Suhozid s mahovinom

44°30'16"

15°22'25"

55K

Simići

Tršćak

44°30'24"

15°16'22"

20K

Kaštel Žegarski

Obala Zrmanje

44°31'18"

15°24'39"

56K

Dobarnica

Obala Dobarnice

44°33'09"

15°15'35"

21K

Kaštel Žegarski

Suhozid s mahovinom

44°33'09"

15°25'13"

57K

Dobarnica

Vertikalna stijena

44°33'11"

15°15'37"

22K

Kaštel Žegarski

Pašnjaci

44°29'44"

15°25'05"

58K

Paravinje

Šikara

44°32'56"

15°16'30"

23K

Zelići

Pašnjaci

44°32'43"

15°24'34"

59K

Paravinje

Livada

44°32'22"

15°16'58"

24K

Panin kuk

Vertikalna stijena

44°30'25"

15°23'59"

60K

Razovac

Vertikalna stijena

44°30'30"

15°15'25"

25K

Panin kuk

Vlažni travnjak

44°30'19"

15°25'30"

61K

Razovac

Vlažni travnjak

44°30'39"

15°15'37"

26K

Mandići

Suhozid s mahovinom

44°44'36"

15°36'54"

62K

Stari Obrovac

Ruševine utvrde

44°29'44"

15°16'24"

27K

Ljubičići

Kamenjar

44°45'14"

15°35'18"

63K

Jankovića buk

Kamenjar

44°27'37"

15°14'54"

28K

Manastir Krupa

Suhozid s mahovinom

44°42'47"

15°33'32"

64K

Ploča Kotorova

Kamenjar

44°26'02"

15°14'03"

29K

Manastir Krupa

Šuma

44°43'48"

15°32'46"

65K

Varoš Simići

Šikara

44°27'11"

15°13'18" 141

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Oznaka Naziv lokaliteta lokaliteta

Mekušci

Opis lokaliteta

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

3.2. Popis vrsta

Koordinate N

E

66K

Zaton Obrovački

Suhozid s mahovinom

44°25'31"

15°12'42"

67K

Zaton Obrovački

Šikara

44°25'17"

15°12'11"

68K

Čude

Tršćak

44°26'13"

15°13'50"

69K

Obrovac

Suhozid s mahovinom

44°23'33"

15°11'46"

Podrazred EULAMELLIBRANCHIA

70K

Obrovac

Ruševine utvrde

44°23'52"

15°11'38"

Nadred HETERODONTA

71K

Obrovac

Kamenjar

44°22'48"

15°11'30"

Red LUCINOIDA

72K

Skočaj

Vertikalna stijena

44°18'32"

15°09'57"

Porodica Lucinidae – lucine

73K

Brkići (Bekeljaši)

Šikara

44°16'50"

15°07'34"

74K

Otišina

Šikara

44°15'43"

15°06'18"

75K

Otišina

Borova šuma

44°15'21"

15°06'22"

76K

Ušće Zrmanje

Kamenjar

44°08'39"

15°03'13"

77K

Ušće Zrmanje

Sipari

44°09'40"

15°03'04"

3. REZULTATI 3.1. Objašnjenja korištenih oznaka Prilikom izrade popisa vrsta mekušaca pronađenih u kopnenim i vodenim staništima porječja Zrmanje odlučili smo napraviti jedinstveni popis vrsta, ne razdvajajući ih prema staništu u kojem obitavaju, jer je čest slučaj da pripadnici iste više sistematske kategorije žive u različitim tipovima staništa. U tu svrhu smo u oblim zagradama iza imena svake vrste naveli oznaku staništa u kojem ona obitava (M – morske vrste, S – slatkovodne vrste i K – kopnene vrste). U istoj zagradi iza oznake staništa navedena je oznaka endemičnosti (E – vrste i podvrste koje su endemične za prostor Hrvatske). Posljednja oznaka u oblim zagradama odnosi se na zaštićene vrste i podvrste (Z – zaštićene zavičajne divlje svojte, SZ – strogo zaštićene zavičajne divlje svojte). U uglatim zagradama ispod imena svake vrste navedene su oznake lokaliteta na kojima su pronađene. Oznake su radi lakšeg snalaženja navedene redoslijedom od izvora prema ušću. Hrvatski nazivi navedeni su za sve kategorije za koje postoje. Redoslijed navođenja pojedinih vrsta i viših sistematskih kategorija slijedi onaj koji je uobičajen u većini malakološke literature.

Razred BIVALVIA – školjkaši

1. Loripes lucinalis Lamarck, 1818 – blijeda lucina (M) [59V] Red VENEROIDA Natporodica CARDIOIDEA Porodica Cardiidae – srčanke 2. Cerastoderma glaucum (Bruguière, 1789) – kapica srčanka (M) [59V] 3. Parvicardium exiguum (Gmelin, 1790) – mala srčanka (M) [58V, 59V] Natporodica VENEROIDEA Porodica Veneridae – ladinke 4. Chamelea galina (Linnaeus, 1758) – kokoš (M) [59V] 5. Dosinia lupinus (Linnaeus, 1758) – sjajni sat (M) [59V] 6. Ruditapes decussatus (Linnaeus, 1758) – kućica (M) [59V] 7. Venus ovata Pennant, 1777 – jajasta ladinka (M) [59V] 8. Venus verrucosa Linnaeus, 1758 – prnjavica (M) [59V] Natporodica SPHAERIOIDEA Porodica Sphaeriidae 9. Pisidium amnicum (O. F. Müller, 1774) (S) [10V, 12V, 13V, 17V, 18V, 19V, 23V, 24V, 26V, 28V, 29V, 34V, 36V, 37V, 38V, 40V, 41V, 43V, 45V, 49V, 50V, 52V, 53V, 54V] 10. Pisidium casertanum (Poli, 1791) (S) [4V, 5V, 6V, 8V, 9V, 10V, 11V, 12V, 13V, 17V, 18V, 19V, 23V, 24V, 25V, 26V, 27V, 28V, 29V, 31V, 34V, 35V, 37V, 38V, 40V, 42V, 45V, 48V, 49V, 51V, 53V]

142

143

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

11. Pisidium nitidum Jenyns, 1832 (S) [7V, 8V, 13V, 15V, 17V, 24V, 31V, 32V, 39V, 41V, 48V, 50V, 54V] 12. Pisidium personatum Malm, 1855 (S) [2V, 3V, 4V, 5V, 6V, 8V, 9V, 10V, 27V, 36V, 39V, 40V, 41V, 42V, 44V, 47V, 51V, 52V, 53V] 13. Pisidium subtruncatum Malm, 1855 (S) [6V, 8V, 11V, 12V, 17V, 19V, 22V, 23V, 25V, 26V, 27V, 32V, 33V, 34V, 35V, 38V, 44V, 46V, 49V, 50V, 51V, 52V] 14. Sphaerium corneum (Linnaeus, 1758) (S) [19V, 23V, 24V, 26V, 27V, 29V, 39V, 43V, 45V, 50V, 53V] 15. Sphaerium nucleus (Studer, 1820) (S) [12V, 28V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 38V, 42V] Red EUHETERODONTA Porodica Gastrochaenidae – klinčići 16. Gastrochaena dubia (Pennant, 1777) – otvoreni klinčić (M) [59V] Porodica Hiatellidae – kamenotočci 17. Hiatella rugosa (Pennant, 1777) – hrapavo ždrijelo (M) [59V] Nadred PALAEOHETERODONTA Red UNIONOIDA Natporodica UNIONOIDEA Porodica Unionidae Potporodica Unioninae 18. Anodonta anatina (Linnaeus, 1758) (S) [17V, 19V, 29V, 34V, 35V, 39V, 41V, 45V, 48V, 50V, 53V] 19. Unio elongatulus pallens Rossmässler, 1842 (S, Z) [17V, 18V, 19V, 23V, 24V, 26V, 27V, 28V, 29V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 49V, 50V, 51V, 52V, 53V, 54V] Podrazred PTERIOMORPHA Red ARCOIDA Porodica Arcidae – lađice 20. Arca noae Linnaeus, 1758 – kunjka (M) [58V, 59V] Porodica Glycymeridae – čaške 21. Glycimeris glycymeris (Linnaeus, 1758) – mramorni badem (M) [59V] 144

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Red LIMOIDA Porodica Limidae – turpije 22. Lima lima (Linnaeus, 1758) – pilača (M) [59V] Red MYTILOIDA Porodica Mytilidae – dagnje 23. Modiolus barbatus (Linnaeus, 1758) – runjava dagnja (M) [59V] 24. Mytilaster minimus (Poli, 1795) – dagnjica (M) [59V] 25. Mytilus galloprovincialis Lamarck, 1819 – dagnja (M) [58V, 59V] Red OSTREOIDA Porodica Ostreidae – kamenice 26. Ostrea edulis Linnaeus, 1758 – kamenica (M) [59V] Red PECTINOIDA Porodica Anomiidae – sedlasti školjkaši 27. Anomia ephippium (Linnaeus, 1758) – latica (M) [59V] Razred GASTROPODA – puževi Podrazred ORTHOGASTROPODA – pravi puževi Nadred NERITAEMORPHI – čunasti puževi Red NERITOPSINA – čunasti puževi Natporodica NERITOIDEA Porodica Neritidae 28. Theodoxus (Theodoxus) fluviatilis fluviatilis (Linnaeus, 1758) (S) [1V, 2V, 3V, 4V, 5V, 6V, 7V, 8V, 9V, 10V, 11V, 12V, 13V, 15V, 17V, 18V, 19V, 20V, 21V, 22V, 23V, 24V, 25V, 26V, 27V, 28V, 29V, 30V, 31V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 46V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 52V, 53V, 54V, 55V, 57V, 58V] Nadred HETEROBRANCHIA Red ECTOBRANCHIA Natporodica VALVATOIDEA Porodica Valvatidae 145

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

29. Valvata (Cincinna) piscinalis piscinalis (O. F. Müller, 1774) (S) [6V, 7V, 10V, 11V, 12V, 13V, 17V, 19V, 21V, 22V, 23V, 24V, 27V, 29V, 33V, 34V, 35V, 37V, 38V, 39V, 41V, 42V, 43V, 45V, 46V, 48V, 50V, 51V, 53V, 54V] Red ECTOSTROPHA Natporodica PYRAMIDELLOIDEA Porodica Pyramidellidae 30. Eulimella acicula (Philippi, 1836) (M) [59V] Nadred CAENOGASTROPODA – prednjoškržnjaci Red ARCHITAENIOGLOSSA – pratrenaši Natporodica CERITHOIDEA Porodica Cerithiidae – vretenjače 31. Cerithium rupestre Risso, 1826 – mediteranska vretenjača (M) [59V] 32. Cerithium vulgatum Bruguière, 1792 – obična vretenjača (M) [59V] 33. Bittium reticulatum latreillei (Payraudeau, 1826) – uglađena mrežasta vretenjača (M) [59V] Porodica Nassaridae – vrše 34. Cyclope donovani Risso, 1826 – donovanijeva vrša (M) [58V] 35. Hinia reticulata (Linnaeus, 1758) – mrežasta vrša (M) [59V] Porodica Pirenidae – stožasti puževi 36. Columbella rustica (Linnaeus, 1758) – kokica (M) [59V] Natporodica MURICOIDEA Porodica Muricidae – bodljikavi volci 37. Phyllonotus trunculus Linnaeus, 1758 – kvrgavi volak (M) [59V] Porodica Aporrhaidae – leptirasti puževi 38. Aporrhais pespelecanis (Linnaeus, 1758) – pelikanovo stopalo (M) [59V] Natporodica TROCHOIDEA Porodica Trochidae – zvrkovi 146

Mekušci

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

39. Gibbula divaricata (Linnaeus, 1758) – račvasti zvrk (M) [59V] 40. Gibbula varia (Linnaeus, 1758) – išarani zvrk (M) [59V] 41. Monodonta mutabilis (Philippi, 1846) – promjenjivi ogrc (M) [59V] 42. Monodonta turbinata (Born, 1780) – obični ogrc (M) [59V] Natporodica CYCLOPHOROIDEA – kružnoušćani puževi Porodica Cochlostomatidae – tornjasti puževi 43. Cochlostoma (Cochlostoma) elegans elegans (Clessin, 1879) – obični lijepi tornjić (K, E, SZ) [75K, 76K, 77K] 44. Cochlostoma (Cochlostoma) scalarinum scalarinum (A. & B. J. Villa, 1841) – dalmatinski stepeničasti tornjić (K) [4K, 5K, 9K, 21K, 24K, 26K, 27K, 34K, 36K, 41K, 43K, 44K, 53K, 61K, 62K, 64K, 70K, 71K] 45. Cochlostoma (Turritus) gracile gracile (L. Pfeiffer, 1849) – obični vitki tornjić (K) [1K, 3K, 4K, 5K, 9K, 18K, 19K, 21K, 24K, 26K, 27K, 28K, 34K, 36K, 38K, 39K, 40K, 41K, 43K, 44K, 46K, 48K, 53K, 57K, 61K, 62K, 64K, 66K, 69K, 70K, 71K, 72K] Red NEOTAENIOGLOSSA – novotrenaši Natporodica RISSOOIDEA Porodica Truncatellidae Potporodica Truncatellinae 46. Truncatella subcylindrica (Linnaeus, 1767) (M) [59V] 47. Truncatella subcylindrica var. sublaevigata (Bucquoi, Dautzenberg & Dollfus, 1884) (M) [59V] Porodica Bithyniidae 48. Bithynia (Bithynia) tentaculata (Linnaeus, 1758) (S) [3V, 4V, 5V, 6V, 7V, 8V, 9V, 10V, 12V, 13V, 17V, 18V, 19V, 22V, 23V, 24V, 25V, 26V, 27V, 28V, 29V, 30V, 31V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 37V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 46V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 52V, 54V] 49. Bithynia (Bithynia) tentaculata f. producta (Menke, 1828) (S) [32V, 50V] Porodica Hydrobiidae 50. Radomaniola curta germari (Frauenfeld, 1863) (S) [15V, 17V, 18V, 19V, 29V, 35V, 37V, 39V, 40V, 41V, 43V, 44V, 45V, 50V, 52V, 53V] 147

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

Potporodica Hydrobiinae 51. Adriohydrobia gagatinella (Kuster, 1852) (S) [55V, 56V, 57V, 58V, 59V] 52. Hydrobia acuta (Draparnaud, 1805) (S) [52V] Potporodica Belgrandiinae Tribus Belgrandiellini 53. Belgrandiella krupensis Radoman, 1973 (S, E, SZ) [20V, 53V] 54. Belgrandiella zermanica Radoman, 1973 (S, E, SZ) [19V, 40V, 45V, 50V] Tribus Belgrandiini 55. Sadleriana fluminensis (Kuster, 1853) (S) [3V, 4V, 5V, 6V, 8V, 9V, 10V, 11V, 12V, 13V, 14V, 15V, 16V, 17V, 18V, 21V, 22V, 23V, 24V, 25V, 26V, 28V, 29V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 46V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 52V, 53V, 54V, 55V, 56V] 56. Vinodolia (Dalmatinella) fluviatilis Radoman, 1973 (S, E, SZ) [43V] Tribus Islamiini 57. Islamia zermanica Radoman, 1973 (S, E, SZ) [45V] Tribus Pseudohoratiini 58. Hadziella sketi Bole, 1961 (S, E, SZ) [20V] Potporodica Lithoglyphinae 59. Tanousia zrmanjae (Brusina, 1866) (S, E, SZ) [42V, 44V]

Mekušci

Porodica Pomatiidae – puževi poklopčari 62. Pomatias elegans (O. F. Müller, 1774) – lijepi poklopčar (K) [1K, 2K, 3K, 4K, 5K, 6K, 8K, 9K, 10K, 11K, 13K, 15K, 18K, 19K, 21K, 24K, 26K, 27K, 28K, 29K, 31K, 33K, 34K, 35K, 36K, 37K, 38K, 40K, 41K, 43K, 45K, 46K, 48K, 49K, 50K, 53K, 58K, 60K, 61K, 62K, 63K, 64K, 65K, 66K, 67K, 69K, 70K, 71K, 72K, 73K, 74K, 75K, 76K, 77K] Nadred HETEROBRANCHIA – raznoškržnjaci Red PULMONATA – plućnjaci Podred ACTEOPHILA – praplućnjaci Natporodica ELLOBIOIDEA – obalni puževi Porodica Carychiidae – patuljasti puževi 63. Carychium (Carychium) minimum O. F. Müller, 1774 – trbušasti patuljčić (K) [16K, 17K, 20K, 22K, 25K, 30K, 32K, 42K, 51K, 55K, 56K, 68K] 64. Carychium (Saraphia) tridentatum (Risso, 1826) – uski patuljčić (K) [2K, 12K, 13K, 14K, 16K, 17K, 22K, 23K, 25K, 29K, 30K, 32K, 37K, 42K, 51K, 52K, 54K, 55K] Porodica Ellobiidae – obalni puževi Potporodica Pythiinae 65. Myosotella myosotis (Draparnaud, 1801) (M) [59V] 66. Myosotella denticulata (Montagu, 1803) (M) [59V] 67. Ovatella firmini (Payraudeau, 1827) (M) [59V] Potporodica Ellobiinae 68. Leucophytia bidentata (Montagu, 1808) (M) [59V]

Porodica Pyrgulidae

Podred BASOMMATOPHORA – slatkovodni plućnjaci

Potporodica Pyrgulinae

Natporodica ACROLOXOIDEA

60. Pyrgula annulata (Linnaeus, 1758) (S) [6V, 9V, 11V, 29V, 41V, 45V, 51V] Porodica Emmericiidae 61. Emmericia patula (Brumati, 1838) (S) [3V, 4V, 5V, 6V, 7V, 8V, 9V, 11V, 12V, 13V, 17V, 18V, 19V, 21V, 22V, 23V, 24V, 25V, 26V, 27V, 28V, 29V, 30V, 31V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 46V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 53V, 54V] Natporodica LITTORINOIDEA – puževi žala 148

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Porodica Acroloxidae 69. Acroloxus lacustris (Linnaeus, 1758) (S) [11V, 18V, 19V, 23V, 24V, 26V, 28V, 29V, 33V, 34V, 35V, 37V, 39V, 40V, 41V, 42V, 44V, 49V, 50V, 51V] Natporodica LYMNAEOIDEA – barnjaci Porodica Lymnaeidae – barnjaci Potporodica Lymnaeinae – barnjaci 149

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

70. Galba truncatula (O. F. Müller, 1774) – mali barnjak (S) [4V, 5V, 6V, 7V, 8V, 9V, 10V, 11V, 12V, 13V, 14V, 15V, 16V, 17V, 18V, 19V, 21V, 22V, 23V, 24V, 25V, 28V, 29V, 31V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 52V, 53V, 54V] 71. Stagnicola fuscus (C. Pfeiffer, 1821) (S) [6V, 7V, 8V, 9V, 12V, 15V, 16V, 17V, 18V, 23V, 24V, 25V, 27V, 28V, 34V, 35V, 37V, 38V, 39V, 41V, 43V, 46V, 48V, 50V, 52V, 53V, 54V] 72. Radix auricularia (Linnaeus, 1758) – uhati barnjak (S) [9V, 12V, 17V, 18V, 19V, 23V, 25V, 28V, 29V, 34V, 36V, 37V, 38V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 48V, 49V, 50V, 51V, 52V, 54V] 73. Radix ampla (Hartmann, 1821) (S) [33V, 34V, 38V, 49V, 50V, 51V] 74. Radix labiata (Rossmässler, 1835) (S) [2V, 3V, 4V, 5V, 6V, 7V, 8V, 9V, 10V, 11V, 12V, 13V, 15V, 17V, 18V, 19V, 22V, 23V, 24V, 25V, 26V, 27V, 28V, 29V, 30V, 31V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 39V, 41V, 42V, 44V, 45V, 46V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 52V, 53V, 54V] Natporodica PLANORBOIDEA Porodica Planorbidae Potporodica Planorbinae 75. Planorbis (Planorbis) planorbis (Linnaeus, 1758) (S) [6V, 7V, 8V, 9V, 10V, 11V, 12V, 13V, 17V, 18V, 19V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 44V, 49V] 76. Planorbis (Planorbis) carinatus (O. F. Müller, 1774) (S) [13V, 15V, 17V, 18V, 19V, 22V, 23V, 24V, 25V, 26V, 27V, 28V, 29V, 31V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 46V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 52V, 53V, 54V] 77. Anisus (Anisus) spirorbis (Linnaeus, 1758) (S) [9V, 12V, 17V, 18V, 19V, 23V, 24V, 27V, 28V, 29V, 31V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 40V, 43V, 45V, 49V, 50V, 52V, 54V] 78. Anisus (Anisus) leucostoma (Millet, 1813) (S) [34V, 41V, 45V, 49V] 79. Anisus (Disculifer) vortex (Linnaeus, 1758) (S) [50V] 80. Gyraulus (Torquis) laevis (Alder, 1838) (S) [18V, 23V, 26V, 29V, 36V, 39V, 41V, 42V, 44V, 49V, 50V] 81. Hippeutis complanatus (Linnaeus, 1758) (S) [9V, 12V, 17V, 24V, 28V, 31V, 34V, 39V, 40V, 44V, 46V, 50V, 53V] 82. Segmentina nitida (O. F. Müller, 1774) (S) [29V, 38V, 45V, 49V, 50V] 83. Ancylus fluviatilis O. F. Müller, 1774 (S) [1V, 2V, 3V, 4V, 5V, 6V, 7V, 8V, 9V, 10V, 11V, 12V, 13V, 14V, 15V, 17V, 18V, 19V, 20V, 21V, 22V, 23V, 24V, 25V, 26V, 27V, 28V, 29V, 30V, 31V, 32V, 33V, 34V, 35V, 36V, 37V, 38V, 39V, 40V, 41V, 42V, 43V, 44V, 45V, 46V, 47V, 48V, 49V, 50V, 51V, 150

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

52V, 53V, 54V] Podred STYLOMMATOPHORA – kopneni plućnjaci Natporodica ACHATINOIDEA – ahatni puževi Porodica Ferussaciidae – ahatni puževi 84. Ceciliodes (Cecilioides) acicula (O. F. Müller, 1774) – igličasta ahatnica (K) [2K, 12K, 17K, 23K, 32K, 52K, 60K, 68K] 85. Cecilioides (Cecilioides) veneta (Strobel, 1855) – široka ahatnica (K) [55K] Porodica Subulinidae – puževi svrdlaci 86. Rumina decollata (Linnaeus, 1758) – tupka (K) [70K, 73K, 74K, 75K, 76K, 77K] Natporodica CLAUSILIOIDEA – zaklopnice Porodica Clausiliidae – zaklopnice Potporodica Alopiinae – zaklopnice Tribus Alopiini – zaklopnice 87. Herilla bosniensis bosniensis (L. Pfeiffer, 1868) – obična bosanska zaklopnica (K, SZ) [3K, 7K] Tribus Cochlodinini – zaklopnice 88. Cochlodina (Cochlodina) laminata grossa (Rossmässler, 1835) – velika zaklopnica (K, SZ) [2K, 3K, 16K, 20K, 25K, 26K, 28K, 29K, 30K, 34K, 43K, 54K, 55K] 89. Cochlodina (Cochlodina) liburnica (A. J. Wagner, 1919) – liburnijska zaklopnica (K, SZ) [26K, 27K, 30K, 31K, 32K, 33K, 38K, 39K, 40K, 41K, 42K, 43K, 44K] Tribus Delimini – zaklopnice 90. Charpentieria (Gibularia) gibbula gibbula (Rossmässler, 1836) – obična transjadranska zaklopnica (K) [64K] 91. Delima (Delima) binotata binotata (Rossmässler, 1836) – obična dvogrba zaklopnica (K, E, SZ) [57K, 61K, 62K, 63K] 92. Delima (Delima) blanda blanda (Rossmässler, 1836) – obična lijepa zaklopnica (K, E, SZ) [50K, 53K, 55K, 56K] 93. Delima (Delima) latilabris opaca (Charpentier, 1852) – sjeverna priljubljenousna zaklopnica (K, E, SZ) [44K, 45K, 46K, 47K, 48K, 50K, 51K, 52K, 53K, 54K, 55K, 56K, 57K, 58K, 151

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

59K, 60K, 61K, 62K] 94. Delima (Semirugata) semirugata vibex (Rossmässler, 1839) – ožiljkasta zaklopnica (K, E, SZ) [3K, 4K, 5K, 10K, 13K, 14K, 15K, 19K, 20K, 24K, 30K, 31K, 32K, 35K, 40K, 46K, 47K, 48K, 49K, 50K, 51K, 55K, 56K, 57K, 58K, 59K, 60K, 62K, 63K, 64K, 65K, 66K, 67K, 68K, 69K, 70K, 72K, 73K, 74K, 75K] Tribus Medorini – zaklopnice 95. Medora agnata agnata (L. Pfeiffer, 1842) – obična velebitska zaklopnica (K, E, SZ) [34K, 39K, 40K, 41K, 44K, 48K, 53K, 57K, 61K] 96. Medora macascarensis brusinae (Brusina, 1866) – obrovačka zaklopnica (K, E, SZ) [24K, 47K] Potporodica Baleinae – zaklopnice 97. Bulgarica (Strigilecula) vetusta vetusta (Rossmässler, 1836) – obična starinska zaklopnica (K, SZ) [16K] 98. Laciniaria plicata plicata (Draparnaud, 1801) – obična rubnonaborana zaklopnica (K) [30K] Potporodica Clausiliinae – zaklopnice Tribus Clausiliini – zaklopnice 99. Macrogastra (Macrogastra) ventricosa maior (Rossmässler, 1836) – velika trbušasta zaklopnica (K, SZ) [3K, 6K, 7K, 16K, 26K] Tribus Graciliariini – zaklopnice 100. Ruthenica filograna filograna (Rossmässler, 1836) – obična filigranska zaklopnica (K, SZ) [6K] Natporodica COCHLICOPOIDEA – sjajni puževi Porodica Azecidae – zubati sjajni puževi 101. Hypnophila pupaeformis (Cantraine, 1836) – dinarska sjajnica (K) [77K] Porodica Cochlicopidae – bezubi sjajni puževi 102. Cochlicopa lubrica (O. F. Müller, 1774) – obična sjajnica (K) [2K, 12K, 13K, 15K, 16K, 19K, 22K, 23K, 29K, 31K, 32K, 33K, 37K, 56K, 60K] 103. Cochlicopa lubricella (Rossmässler, 1834) – mala sjajnica (K) [3K, 17K, 20K, 25K, 30K, 42K, 51K, 52K, 54K, 55K, 68K] 152

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Natporodica ENIDOIDEA – puževi zubice Porodica Enidae – puževi zubice Potporodica Eninae – puževi zubice Tribus Chondrulini – zubice 104. Chondrula quinquedentata quinquedentata (Rossmässler, 1837) – obična petozubica (K) [6K, 9K, 12K, 22K, 31K, 35K, 37K, 45K, 54K, 56K, 58K, 60K, 62K, 63K, 65K, 67K, 69K, 70K, 71K, 72K, 73K, 74K, 75K, 76K] 105. Zebrina detrita detrita (O. F. Müller, 1774) – obični prugasti zebraš (K) [4K, 5K, 10K, 11K, 18K, 27K, 35K, 37K, 63K, 64K, 70K, 72K, 73K] Tribus Enini – proždrljivice 106. Pseudochondrula seductilis seductilis (Rossmässler, 1837) – obični ustranjak (K) [4K, 5K, 9K, 10K, 14K, 18K, 27K, 35K, 45K, 48K, 49K, 58K, 60K, 64K, 65K, 66K, 67K, 71K, 72K, 74K, 75K, 76K] Tribus Multidentulini – proždrljivice 107. Merdigera obscura (O. F. Müller, 1774) – mala proždrljivica (K) [2K, 3K, 28K, 29K, 33K, 52K, 70K] Natporodica GASTRODONTOIDEA – staklasti puževi Porodica Euconulidae – čunjasti puževi Potporodica Euconulinae – čunjasti puževi 108. Euconulus (Euconulus) fulvus (O. F. Müller, 1774) – svijetli čunjić (K) [2K, 7K, 8K, 12K, 14K, 16K, 25K, 29K, 31K, 37K, 49K, 55K, 56K, 58K, 64K, 68K] Porodica Gastrodontidae – puževi bodači 109. Zonitoides (Zonitoides) nitidus (O. F. Müller, 1774) – sjajni bodač (K) [1K, 3K, 7K, 12K, 16K, 20K, 22K, 36K, 42K, 56K, 67K] Porodica Oxychilidae – staklasti puževi 110. Oxychilus (Oxychilus) draparnaudi draparnaudi (H. Beck, 1837) – obični veliki staklenak (K) [1K, 4K, 8K, 9K, 13K, 14K, 17K, 19K, 25K, 30K, 31K, 33K, 43K, 45K, 48K, 50K, 51K, 53K, 55K, 58K, 62K, 65K, 66K, 69K, 70K, 74K] Porodica Pristilomatidae – kristalasti puževi 111. Vitrea diaphana (S. Studer, 1820) – zatvorenopupčana kristalka (K) [1K, 6K, 10K, 11K, 13K, 15K, 17K, 18K, 20K, 22K, 23K, 27K, 29K, 32K, 34K, 36K, 37K, 38K, 40K, 43K, 46K, 48K, 50K, 52K, 54K, 55K, 62K, 63K, 71K] 112. Vitrea subrimata (Reinhardt, 1871) – svinuta kristalka (K) [25K, 35K, 56K, 58K, 60K, 65K, 66K, 68K, 69K, 74K, 75K, 76K] 153

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

Natporodica HELICOIDEA – puževi krupnaši Porodica Helicidae – puževi krupnaši Potporodica Ariantinae – puževi mrljaci 113. Chilostoma (Liburnica) setosa setosa (A. Férussac, 1832) – obični runjavac (K) [1K, 4K, 9K, 10K, 18K, 21K, 24K, 26K, 27K, 28K, 34K, 36K, 38K, 39K, 40K, 43K, 44K, 46K, 48K, 50K, 53K, 57K, 61K, 65K, 69K, 71K, 72K] 114. Vidovicia coerulans (C. Pfeiffer, 1828) – plavetni puž (K, E, SZ) [1K, 4K, 5K, 9K, 10K, 11K, 18K, 19K, 24K, 27K, 34K, 36K, 38K, 39K, 40K, 41K, 43K, 44K, 45K, 47K, 48K, 53K, 57K, 61K, 62K, 63K, 64K, 70K, 71K, 72K, 74K, 75K] Potporodica Helicinae – puževi krupnaši Tribus Helicini – puževi krupnaši 115. Cornu aspersum aspersum (O. F. Müller, 1774) – obični smeđi hrapavac (K, Z) [64K, 66K, 69K, 70K, 71K, 73K, 74K, 75K] 116. Eobania vermiculata (O. F. Müller, 1774) – mediteranska pužica (K) [49K, 54K, 58K, 67K, 69K, 70K, 71K, 72K, 73K, 74K, 75K, 76K, 77K] 117. Helix (Helix) cincta O. F. Müller, 1774 – poljar (K, Z) [73K, 74K, 75K, 76K, 77K] 118. Helix (Helix) secernenda Rossmässler, 1847 – brdar (K, SZ) [1K, 3K, 4K, 5K, 7K, 8K, 9K, 11K, 15K, 18K, 19K, 21K, 24K, 26K, 27K, 28K, 29K, 31K, 34K, 36K, 38K, 39K, 40K, 41K, 43K, 44K, 46K, 48K, 49K, 50K, 53K, 56K, 57K, 58K, 61K, 62K, 63K, 64K]

Mekušci

[12K, 13K, 14K, 22K, 23K, 31K, 58K, 65K, 71K, 74K, 76K] 123. Hygromia (Hygromia) cinctella (Draparnaud, 1801) – ivičasti listinaš (K) [3K, 6K, 7K, 11K, 15K, 16K, 20K, 29K, 30K, 31K, 33K, 51K, 52K, 54K, 55K, 56K, 68K] Tribus Leptaxini – zrnavci 124. Monachoides incarnatus (O. F. Müller, 1774) – crvenkasti zrnavac (K) [2K, 11K, 16K, 30K, 33K, 42K, 54K, 55K, 56K] Tribus Trochulini – dlakavci 125. Helicopsis striata striata (O. F. Müller, 1774) – obična isprutana livadnica (K) [63K, 70K, 71K, 76K] Tribus incerta 126. Xerolenta obvia obvia (Menke, 1828) – obična bijela livadnica (K) [2K, 4K, 6K, 9K, 13K, 14K, 18K, 22K, 25K, 27K, 32K, 35K, 37K, 45K, 49K, 60K, 62K, 63K, 64K, 67K, 68K, 71K, 73K, 74K, 75K, 76K] Potporodica Monachainae – puževi kartuzijanci Tribus Monachaini – kartuzijanke 127. Monacha (Monacha) cantiana (Montagu, 1803) – velika kartuzijanka (K) [6K, 7K, 8K, 11K, 16K, 17K, 20K, 23K, 28K, 29K, 32K, 36K, 42K, 49K, 51K, 52K, 54K, 55K, 56K, 60K] 128. Monacha (Eutheba) parumcincta (Menke, 1828) – dalmatinska kartuzijanka (K) [62K, 64K, 65K, 69K, 72K, 74K, 75K, 76K]

Porodica Hygromiidae – puževi listinaši

Natporodica LIMACOIDEA – puževi golaći

Potporodica Geomitrinae – puževi biskupaši

Porodica Vitrinidae – puževi staklasti polugolaći

Tribus Trochoideini – stožasti puževi

Potporodica Vitrininae – puževi staklasti polugolaći

119. Trochoidea (Trochoidea) pyramidata (Draparnaud, 1805) – bezgrebeni stožasti puž (K) [76K] 120. Trochoidea (Trochoidea) trochoides (Poiret, 1789) – tupogrebenasti stožasti puž (K) [73K, 74K, 75K, 77K] Potporodica Hygromiinae – puževi steljaši Tribus Helicellini – livadnice 121. Candidula unifasciata unifasciata (Poiret, 1801) – obična jednopruga livadnica (K) [60K, 74K] Tribus Hygromini – steljaši 122. Cernuella (Cernuella) virgata (Da Costa, 1778) – promjenjiva livadnica (K) 154

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

129. Vitrinobrachium breve (A. Férussac, 1821) – kratki staklac (K) [17K] Natporodica PUNCTOIDEA – puževi sitnaci Porodica Patulidae – puževi dugmeci 130. Discus (Gonyodiscus) perspectivus (Megerle von Mühlfeld, 1816) – grebenasti dugmetac (K) [3K, 7K] Porodica Punctidae – točkasti puževi 131. Punctum (Punctum) pygmaeum (Draparnaud, 1801) – mali sitnac (K) [2K, 6K, 12K, 13K, 14K, 22K, 32K, 37K, 42K, 51K, 52K, 56K, 60K] Natporodica PUPILLOIDEA – crvoliki puževi Porodica Chondrinidae – zrnoliki puževi 155

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

132. Chondrina spelta croatica H. Nordsieck, 1970 – slabozuba pirica (K, SZ) [1K] 133. Granaria illyrica (Rossmässler, 1835) – ilirski zrnac (K) [1K, 2K, 3K, 4K, 5K, 6K, 7K, 8K, 11K, 13K, 14K, 18K, 19K, 21K, 23K, 24K, 27K, 28K, 29K, 31K, 33K, 34K, 35K, 36K, 38K, 40K, 41K, 45K, 46K, 49K, 50K, 52K, 53K, 56K, 58K, 63K, 64K, 65K, 66K, 67K, 69K, 70K, 71K, 72K, 73K, 74K, 75K, 76K, 77K] 134. Rupestrella rhodia (Roth, 1839) – tornjasta stijenašica (K) [24K, 44K, 48K, 57K, 62K] Porodica Lauriidae – puževi bršljanari 135. Lauria (Lauria) cylindracea (Da Costa, 1778) – obični bršljanar (K) [1K, 2K, 3K, 7K, 11K, 15K, 16K, 19K, 20K, 21K, 26K, 29K, 33K, 38K, 42K, 49K, 54K, 55K, 56K, 58K, 65K, 66K, 67K] 136. Lauria (Lauria) sempronii (Charpentier, 1837) – rijetki bršljanar (K) [28K, 30K] Porodica Orculidae – bačvasti puževi Potporodica Odontocycladinae – mnogozubi puževi 137. Odontocyclas kokeilii (Rossmässler, 1837) – glatki mnogozubak (K) [24K, 34K, 36K, 40K, 43K, 46K, 50K, 56K, 72K] Potporodica Orculinae – bačvasti puževi 138. Orcula dolium dolium (Draparnaud, 1801) – obična velika bačvašica (K) [1K, 36K] 139. Sphyradium doliolum (Bruguière, 1792) – širokovrha bačvašica (K) [3K, 6K, 7K, 8K, 11K, 15K, 16K, 20K, 24K, 26K, 28K, 29K, 31K, 33K, 38K, 49K, 51K, 54K, 55K, 56K, 65K, 68K] Porodica Pagodulinidae – pagodasti puževi 140. Pagodulina subdola (Gredler, 1856) – južna pagodica (K) [12K] Porodica Pupillidae – crvoliki puževi 141. Pupilla (Pupilla) muscorum (Linnaeus, 1758) – obični crvak (K) [2K, 8K, 12K, 13K, 14K, 22K, 25K, 32K, 37K, 42K, 51K, 56K, 60K] Porodica Valloniidae – puževi travaši Potporodica Acanthinulinae – trnasti puževi 142. Acanthinula aculeata (O. F. Müller, 1774) – trnčica (K) [3K, 8K, 15K, 29K, 33K] Potporodica Valloniinae – puževi travaši 143. Vallonia costata (O. F. Müller, 1774) – rebrasti travaš (K) [12K, 13K, 17K, 22K, 23K, 32K, 37K, 52K, 55K] 156

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

144. Vallonia excentrica Sterki, 1893– ovalni travaš (K) [22K, 25K, 32K, 37K, 42K, 51K] 145. Vallonia pulchella (O. F. Müller, 1774) – glatki travaš (K) [2K, 12K, 13K, 14K, 16K, 17K, 23K, 25K, 30K, 32K, 42K, 51K, 52K, 54K, 55K, 56K, 60K, 68K] Porodica Vertiginidae – zvrkoliki kopneni puževi Potporodica Truncatellininae – puževi trunčice 146. Truncatellina callicratis (Scacchi, 1833) – južna trunčica (K) [23K, 68K, 71K, 73K, 76K, 77K] 147. Truncatellina claustralis (Gredler, 1856) – svijetla trunčica (K) [2K, 10K, 12K, 13K, 17K, 35K, 52K, 54K, 56K, 58K, 62K, 65K] 148. Truncatellina cylindrica (A. Férussac, 1807) – valjkasta trunčica (K) [17K, 22K, 23K, 25K, 29K, 32K, 37K, 42K, 51K, 60K] Potporodica Vertigininae – zvrkoliki kopneni puževi 149. Vertigo (Vertigo) moulinsiana (Dupuy, 1849) – trbušasti zvrčić (K, SZ) [55K] 150. Vertigo (Vertigo) pusilla O. F. Müller, 1774 – lijevi zvrčić (K) [30K] 151. Vertigo (Vertigo) pygmaea (Draparnaud, 1801) – obični zvrčić (K) [2K, 12K, 14K, 16K, 17K, 20K, 22K, 25K, 30K, 32K, 37K, 42K, 51K, 52K, 54K, 55K, 56K, 68K] Natporodica SUCCINEOIDEA – jantarnjaci Porodica Succineidae – jantarnjaci 152. Oxyloma elegans elegans (Risso, 1826) – obični lijepi jantarnjak (K) [16K, 20K, 42K, 51K, 52K, 54K, 55K, 56K, 68K] 153. Succinea putris (Linnaeus, 1758) – obični jantarnjak (K) [17K, 20K, 25K, 30K, 55K] Natporodica TESTACELLOIDEA – grabežljivi puževi Porodica Oleacinidae – grabežljivi puževi Potporodica Euglandininae – grabežljivi puževi 154. Poiretia cornea (Brumati, 1838) – transjadranska pužožderka (K) [1K, 3K, 4K, 5K, 6K, 7K, 9K, 10K, 15K, 16K, 18K, 19K, 21K, 24K, 27K, 28K, 34K, 36K, 38K, 40K, 43K, 46K, 48K, 49K, 50K, 57K, 62K, 63K, 64K, 65K, 66K, 67K, 69K, 71K, 72K] Natporodica ZONITOIDEA – pojasasti puževi Porodica Zonitidae – pojasasti puževi 155. Aegopis acies (A. Férussac, 1832) – magaretaš (K) [45K, 73K, 74K, 75K, 76K, 77K] 157

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

156. Aegopis compressus (Rossmässler, 1836) – spljošteni pasjak (K, E, SZ) [1K, 3K, 4K, 5K, 7K, 8K, 9K, 10K, 15K, 18K, 19K, 40K, 41K, 43K, 44K] 157. Aegopis septentrionalis laughofferi A. J. Wagner, 1915 – niski veliki pasjak (K, SZ) [24K, 26K, 28K, 34K, 35K, 36K, 38K, 39K, 46K, 48K, 50K, 53K, 57K, 61K, 62K, 63K, 67K, 69K, 70K, 71K]

4. Rasprava 4.1. Morski školjkaši U bočatom dijelu toka Zrmanje, između slapova Jankovića buk i ušća u Novigradsko more, pronašli smo 18 vrsta morskih školjkaša. Radi se o običnim i široko raprostranjenim vrstama koje dobro podnose smanjeni salinitet. Nekima od njih izrazito pogoduje dotok hranjivih tvari pa se ovdje javljaju u većim kolonijama (dagnje i kamenice). Među pronađenim vrstama morskih školjkaša nema rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta, ali ima vrsta koje se redovito ili povremeno koriste u prehrani (dagnje, kamenice, kunjke, srčanke). Većinu vrsta pronašli smo samo na lokalitetu 59V, a samo tri vrste (Parvicardium exiguum, Arca noae i Mytilus galloprovincialis) pronađene su i u blizini Obrovca. Većina je vrsta pronađena pričvršćena na kamenju ili u pukotinama između kamenja. Budući da je donji tok Zrmanje smješten u dubokom i strmom kanjonu koji je mjestimično miniran, te da se u njemu redovito plovi i povremeno obavlja ribolov, nismo bili u mogućnosti detaljnije istražiti malakofaunu dubljih dijelova toka. Zbog navedenih razloga istraživanje je na ovom području bilo ograničeno na manji broj lokaliteta i relativno usku priobalnu zonu sa strmim kamenitim obalama i vrlo rijetkom vegetacijom. Ovih 18 vrsta morskih školjkaša koje smo pronašli, predstavljaju tek manji dio ukupnog broja ovdje prisutnih vrsta. U dubljim dijelovima toka, gdje je trajno prisutan sloj morske vode i gdje su prisutni različiti tipovi sedimenta, brojnost vrsta morskih školjkaša je vjerojatno veća. Na taj me zaključak navodi činjenica da prilikom ovog istraživanja nismo pronašli neke vrste školjkaša koje se redovito i u velikom broju javljaju u ušćima rijeka sličnog tipa i koje bi morale i ovdje biti prisutne.

4.2. Slatkovodni školjkaši U Zrmanji i pritocima pronašli smo ukupno 9 vrsta slatkovodnih školjkaša iz dvije porodice. Brojčano je slabije zastupljena porodica Unionidae sa samo dvije zabilježene vrste. Unutar ove porodice bitno je izdvojiti zaštićenu vrstu Unio elongatulus (sinonim U. mancus) koja je inače u Hrvatskoj rijetka. U Europi je ova vrsta zastupljena s velikim brojem podvrsta od kojih je kod nas prisutna samo podvrsta U. elongatulus pallens. Vrsta je rasprostranjena u Zrmanji od mjesta Kaštel Žegarski pa nizvodno sve do Jankovića buka, zatim u Krupi od manastira Krupa do ušća u Zrmanju i u donjem toku Krnjeze, do ušća u Krupu. Na nekim dijelovima Krupe i Zrmanje postoje veće populacije ovog školjkaša. Druga vrsta iz porodice Unionidae je Anodonta anatina. Rasprostranjena je na istom području kao i prethodna vrsta, a za razliku od nje dolazi i u pritoku Dobarnici. Iako je ova vrsta prisutna na velikom području, nigdje ne stvara posebno guste populacije kao 158

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

vrsta U. elongatulus. Osim ove dvije velike vrste slatkovodnih školjkaša pronašli smo još i 7 manjih vrsta iz porodice Sphaeridae. Među njima je rod Pisidium zastupljen s pet vrsta od kojih su neke prisutne u velikom broju i u mnogim dijelovima toka (P. amnicum, P. casertanum i P. subtruncatum), a druge su prostorno prilično nepravilno raspoređene (P. nitidum, P. supinum). Dok su vrste iz roda Pisidium prisutne u cijelom toku Zrmanje i pritoka, od izvorišnih dijelova do Jankovića buka, te na raznim tipovima sedimenta, vrste roda Sphaerium (S. corneum i S. nucleus) dolaze samo na muljevitim i glinastim tipovima dna na manjem broju lokaliteta. Najbrojnije populacije ovih vrsta pronađene su u srednjem dijelu Krupe i donjem toku Krnjeze. Vrste S. nucleus i S. corneum prvi su put zabilježene za područje Zrmanje.

4.3. Morski puževi Fauna morskih puževa je u području donjeg toka Zrmanje zastupljena s 18 vrsta. Među njima su prisutne četiri predatorske vrste koje se hrane drugim puževima i školjkašima (Cyclope donovani, Hinia reticulata, Columbella rustica i Phyllonotus trunculus). Iako su ovi predatori zastupljeni sa samo četiri vrste, oni ovdje stvaraju vrlo guste populacije. Brojem jedinki je najzastupljenija vrsta H. reticulata koje se na nekim mjestima može naći i više od stotinu primjeraka na površini od jednog četvornog metra. Takva brojnost predatorskih vrsta puževa je vjerojatno odgovor na povećanu brojnost kolonijalnih školjkaša (dagnje, kamenice i ostale vrste) u ovom području. Mnogi primjerci ljuštura školjkaša, ali i puževa koje smo pronašli na istraživanom lokalitetu imali su tragove napada predatorskih puževa. Većina ostalih pronađenih vrsta puževa hrani se algama, a neke i strvinama. Ni jedna od tih vrsta ne stvara guste populacije kao prethodne vrste. Kao i u slučaju školjkaša, i ovdje su prisutne vrste puževa koje dobro podnose smanjeni salinitet i koje nemaju specifičnih stanišnih zahtjeva, te su česte u ušćima rijeka. Zanimljiva je pojava velikog broja priobalnih morskih vrsta puževa u prostoru ušća Zrmanje. Na maloj smo površini pronašli čak 6 takvih vrsta (Eulimella, Truncatella i četiri vrste iz porodice Ellobiidae). Ove vrste obitavaju u zoni zapljuskivanja valova. Dobro podnose smanjeni salinitet, a stanište im je naplavljeni biljni materijal na obali. U prostoru ušća Zrmanje takvog naplavljenog biljnog materijala ima mnogo, pogotovo između većeg kamenja, što je vjerojatno uzrok javljanja ovolikog broja priobalnih vrsta puževa. Među njima je brojčano najzastupljenija vrsta Truncatella subcylindrica, ovdje prisutna s glatkim i rebrastim varijetetom. Zatim slijede vrste Myosotella myosotis, Leucophytia bidentata, Ovatella firmini i M. denticulata (navedene od najzastupljenije do brojčano najmanje zastupljene). Najslabije zastupljena vrsta je Eulimella acicula, inače vrlo brojna u naplavinama na obalama pučinskih otoka u Jadranskom moru.

4.4. Slatkovodni puževi U slatkovodnim staništima porječja Zrmanje zabilježili smo ukupno 30 vrsta slatkovodnih puževa. Među njima su puževi prednjoškržnjaci (Prosobranchiata) i plućnjaci (Pulmonata) brojem vrsta jednako zastupljeni, svaka skupina s po 15 vrsta. 159

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

U fauni prednjoškržnjaka posebno se ističu puževi iz porodice Hydrobiidae kojih smo pronašli 10 vrsta. Zrmanja je u svijetu poznata kao jedno od mjesta s najvećim brojem vrsta ove porodice. Osim ovih vrsta koje smo pronašli, na području Zrmanje ih je prisutno još nekoliko, uglavnom među podzemnim vrstama. Među 10 pronađenih vrsta puževa porodice Hydrobiidae mogu se izdvojiti dvije koje obitavaju u bočatim staništima donjeg toka Zrmanje (Adriohydrobia gagatinella i Hydrobia acuta). Od ostalih pronađenih vrsta ove porodice, dvije su široko rasprostranjene, kako na području Zrmanje, tako i drugdje po Dalmaciji, Lici i susjednim državama (Radomaniola curta germari i Sadleriana fluminensis), a ostalih 6 je endemično i zaštićeno u kategoriji strogo zaštićenih zavičajnih svojti. Među njima su dvije vrste endemične za područje Hrvatske (Hadziella sketi i Vinodolia (Dalmatinella) fluviatilis), a ostale četiri su stenoendemi pojedinih dijelova toka Zrmanje. Najugroženija vrsta mekušca u Zrmanji je Tanousia zrmanjae za koju je neko vrijeme postojala sumnja da je izumrla, jer su bile pronalažene samo prazne kućice, ali je nedavno ipak pronađena mala živuća populacija u dijelu Zrmanje nizvodno od ušća Krupe. Na istom području smo pronašli samo dvije prazne kućice ove vrste. Pretpostavlja se da je osnovni uzrok ugroženosti ove vrste promjena uvjeta u staništu koja je nastala nakon gradnje hidroelektrane na Zrmanji. Zbog male brojnosti i vrlo ograničenog areala T. zrmanjae je prema IUCN klasifikaciji ugroženih vrsta označena kao kritično ugrožena (CR) jer joj prijeti vrlo visok rizik od izumiranja. Druga takva vrsta je Islamia zermanica, zabilježena samo u nekoliko izvora u blizini Jankovića buka. Slatkovodne puževe plućnjake karakterizira široko rasprostranjenje i smanjena osjetljivost na promjene ekoloških prilika, pa u Hrvatskoj među njima nema endemičnih vrsta. Među puževima plućnjacima najviše je vrsta iz porodice Planorbidae (9) od kojih smo četiri prvi put zabilježili za područje Zrmanje. Među tim vrstama tri pripadaju rodu Anisus (A. leucostoma, A. spirorbis i A. vortex). Četvrta vrsta koju smo prvi put zabilježili u Zrmanju je Segmentina nitida. Od navedenih vrsta jedino je A. spirorbis česta i široko rasprostranjena vrsta dok smo od ostalih navedenih vrsta pronašli tek nekoliko primjeraka, što može biti razlog zbog kojeg nisu pronađene u prethodnim istraživanjima. Slatkovodni su puževi najbolje istraženi element malakofaune Zrmanje. Još ih je Brusina prije 150 godina zabilježio oko 15 vrsta, te je ujedno opisao i novu vrstu (T. zrmanjae). Češki istraživač Beran je u Zrmanji i pritocima prilikom svojih istraživanja (2009. i 2010. godine) pronašao 22 vrste slatkovodnih puževa. Ukupno 9 vrsta koje smo mi zabilježili, Beran nije pronašao: Belgrandiella zermanica, I. zermanica, H. sketi, A. vortex, A. leucostoma, A. spirorbis, S. nitida, Radix ampla i Galba truncatula. Prve tri vrste su inače rijetke i ograničene samo na određeni dio toka Zrmanje, te su bile ranije zabilježene, ali je G. truncatula vrlo česta i rasprostranjena vrsta pa je moguće da ju Beran nije zabilježio zbog čiste slučajnosti. Ova i ostalih pet vrsta prvi su put zabilježene za područje Zrmanje.

4.5. Kopneni puževi Kopnene vrste puževa najviše karakterizira visoki udio mikroskopski sitnih vrsta koje žive u tlu. Neke od njih narastu maksimalno 1 mm pa ih smatramo najmanjim našim puževima (rodovi Punctum, Carychium i Truncatellina). Ukupno smo pronašli 160

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

25 takvih vrsta, uglavnom zahvaljujući detaljnom pregledu sedimenta. Brojem vrsta najzastupljenija skupina sitnih vrsta puževa je porodica Vertiginidae sa 6 zabilježenih vrsta (tri vrste roda Truncatelina i tri vrste roda Vertigo). Među tim vrstama pronađena je i jedna strogo zaštićena zavičajna divlja svojta – Vertigo moulinsiana. Ova vrsta obitava na priobalnoj vegetaciji u močvarnim područjima i uz obale rijeka i jezera. U Europi su zbog degradacije staništa populacije ove vrste u opadanju radi čega je prema IUCN kategorizaciji svrstana u kategoriju osjetljivih vrsta (VU). Vrste Vallonia pulchella, Lauria (Lauria) cylindracea, Carychium (Carychium) minimum i C. (Saraphia) tridentatum su brojem pronađenih primjeraka najzastupljenije vrste kopnenih puževa sa nekoliko stotina do više od tisuću pronađenih primjeraka. Od većih su vrsta najvažnije one iz porodice Clausiliidae (zaklopnice) jer su mnoge od njih stenoendemi, kao obična velebitska zaklopnica (Medora agnata agnata) i obrovačka zaklopnica (M. macascarensis brusinae). Obična velebitska zaklopnica obitava isključivo na strmim stijenama unutar kanjona duž većeg dijela toka Zrmanje, Krupe, Krnjeze i Dobarnice. Obrovačku zaklopnicu je otkrio i opisao Brusina prilikom svojeg prvog znanstvenog putovanja područjem Zrmanje. Do danas je poznato tek 4 lokaliteta na kojima obitava ova podvrsta i svi su smješteni u kanjonu Zrmanje, između ušća Krupe u Zrmanju i Obrovca. Prilikom ovog istraživanja pronađeno je novo nalazište s brojnom populacijom obrovačke zaklopnice – izolirana okomita stijena Panin kuk na ušću Krupe u Zrmanju. Istražen je i tipski lokalitet na kojem je Brusina pronašao ovu podvrstu (Obli kuk), te je i na njemu pronađena velika populacija obrovačke zaklopnice. Ukupno je pronađeno 14 vrsta puževa iz porodice Clausiliidae. Osim dvije spomenute vrste roda Medora, pronađene su i četiri vrste (podvrste) roda Delima (Delima (Delima) binotata binotata, D. (D.) blanda blanda, D. (D.) latilabris opaca i D. (Semirugata) semirugata vibex). Sve četiri podvrste su endemične za područje Dalmacije ili njenog sjevernog dijela. Za razliku od vrsta roda Medora, koje obitavaju isključivo na okomitim stijenama, vrste roda Delima pronalaze se i na siparima, pod kamenjem, u suhozidima ili na kamenim građevinama. Među ostalih 8 pronađenih vrsta zaklopnica nema endemičnih za područje Hrvatske. Sve endemične vrste i podvrste zaklopnica, ali i neke koje nisu endemične, zaštićene su u kategoriji strogo zaštićenih zavičajnih divljih svojti. Endema također ima i unutar roda Cochlostoma (C. elegans elegans), Aegopis (A. compressus) i Vidovicia (V. coerulans). Ove tri vrste su strogo zaštićene zavičajne divlje svojte, a osim njih, u istu su kategoriju uvrštene Chondrina spelta croatica i Aegopis septentrionalis laughofferi. Zabilježene su i neke vrste koje su u fauni Hrvatske rijetke ali nisu zaštićene – Odontocyclas kokeilii i Orcula dolium dolium. Prvu je vrstu prije 150 godina Brusina pronašao na okomitoj stijeni Skočaj kod Obrovca i prvi put zabilježio za faunu Dalmacije. Ovim je istraživanjem potvrđena prisutnost te vrste na izvornom lokalitetu, te je pronađeno još 8 lokaliteta u kanjonima Zrmanje, Krupe, Krnjeze i Dobarnice. Nekoliko primjeraka vrste O. dolium dolium je pronađeno uz gornji tok Zrmanje, a do sada je u Hrvatskoj ova vrsta pronađena na tek nekoliko lokaliteta, uglavnom znatno sjevernije od Zrmanje. Od velikih vrsta kopnenih puževa iz porodice Helicidae zabilježene su Helix (Helix) secernenda, H. (H.) cincta i Cornu aspersum aspersum. Prva je vrsta strogo zaštićena zavičajna divlja svojta, a druge dvije su zaštićene zavičajne divlje svojte. Razlog tomu je činjenica da ih zbog njihove veličine ljudi često koriste u prehrani. Pronađene su i dvije velike vrste predatorskih puževa 161

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

koji se hrane drugim vrstama puževa (Poiretia cornea i Rumina decollata). Najčešće se hrane puževima rodova Helix i Aegopis koji su na ovom području zastupljeni svaki s po tri vrste. Rumina decollata je prisutna samo na području uz donji tok Zrmanje, a P. cornea na cijelom istraživanom području. Puževa golaća pronašli smo nekoliko vrsta, ali u ovom radu navedena je samo jedna vrsta jer ostale radi složenosti postupka još uvijek nisu redeterminirane. Osim toga je u prikupljenom materijalu prisutan i veći broj kućica juvenilnih jedinki puževa, radi čega one nisu mogle biti kvalitetno determinirane. Postoji mogućnost da je među njima prisutna još neka nezabilježena vrsta.Od tridesetak vrsta kopnenih puževa koje je Brusina (1866) zabilježio za područje Zrmanje, nismo pronašli jedino vrstu Helix pomatia. Radi se o vrsti koja je uobičajena u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali je ima i u okolici Knina, pa je moguće da dolazi i uz Zrmanju. Osim vrsta koje je pronašao Brusina i nekih pojedinačnih nalaza, na ovom području nije bilo sustavnih istraživanja kopnene malakofaune. Radi toga je u ovom radu oko 40 vrsta kopnenih puževa prvi put zabilježeno za područje Zrmanje.

4.6. Podzemni puževi Iz tehničkih razloga podzemne smo vrste prikupljali uglavnom slučajno, u objektima u koje smo mogli ući bez posebne opreme. Radi toga su u popisu vrsta pravi podzemni mekušci zastupljeni sa samo dvije vrste: Belgrandiella krupensis i Hadziella sketi. Beran prvu vrstu navodi kao slatkovodnu, a i ja sam se odlučio obje vrste uvrstiti u slatkovodne jer se redovno njihove žive jedinke nalaze i dosta daleko od izvora. Sličan slučaj je i s vrstama Islamia zermanica i Belgrandiella zermanica. Obje vrste obitavaju u podzemnim vodama, a nalaze se i unutar toka Zrmanje. Inače, u literaturi nije rijedak slučaj da se vrste koje obitavaju u izvorima ponekad navode kao slatkovodne, a ponekad kao podzemne. Prave podzemne vrste pronašli su članovi Biospeleološke sekcije u speleološkim objektima uz donji tok Zrmanje. Pronađena je jedna vrsta roda Plagigeyeria (stigobiont, porodica Hydrobiidae) i jedna vrsta roda Zospeum (troglobiont, porodica Carychidae). U speleološkim su objektima prilikom istog istraživanja pronađene B. zermanica, I. zermanica i veći broj vanjskih kopnenih vrsta. Od literaturnih podataka poznata je još vrsta Paladilhiopsis illustris (stigobiont, porodica Hydrobiidae) nađena u blizini Obrovca Na temelju rasprostranjenosti vrsta roda Zospeum u Hrvatskoj može se očekivati prisutnost više takvih vrsta u speleološkim objektima na području Zrmanje, jer su čak četiri vrste toga roda (Z. amoenum, Z. likanum, Z. pretneri i Z. subobesum) zabilježene u neposrednoj bizini istraživanog područja.

5. Zaključak U svrhu inventarizacije ukupne malakofaune kopnenih i vodenih staništa porječja Zrmanje obrađeno je ukupno 136 lokaliteta, od čega su vodena staništa bila zastupljena s 59 lokaliteta, a kopnena staništa sa 77 lokaliteta. Pronađeno je ukupno 155 vrsta mekušaca, od čega 18 vrsta morskih školjkaša, 9 vrsta slatkovodnih školjkaša, 18 vrsta morskih puževa, 30 vrsta slatkovodnih puževa i 80 vrsta kopnenih puževa. Za područje Zrmanje je prvi put zabilježena prisutnost 30 vrsta morskih puževa i školjkaša, dvije vrste slatkovodnih školjkaša, 6 vrsta slatkovodnih puževa i oko 40 vrsta kopnenih puževa. 162

Mekušci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Najvažnije skupine mekušaca koje je potrebno detaljnije istražiti su mekušci podzemnih staništa, kopneni puževi golaći i morske vrste mekušaca koje obitavaju u donjem toku Zrmanje, nizvodno od slapova Jankovića buk. Među pronađenim vrstama i podvrstama, 15 ih je endemično za područje Hrvatske (6 vrsta slatkovodnih puževa i 9 vrsta kopnenih puževa). Neke od tih vrsta pripadaju kategoriji stenoendema jer obitavaju na vrlo malom prostoru. Kategoriji zaštićenih zavičajnih divljih svojti pripadaju tri vrste (jedna vrsta slatkovodnog školjkaša i dvije vrste kopnenih puževa), a 25 vrsta pripada kategoriji strogo zaštićenih zavičajnih divljih svojti (6 vrsta slatkovodnih puževa i 19 vrsta kopnenih puževa). Prema IUCN kategorizaciji, dvije pronađene vrste pripadaju kategoriji kritično ugroženih vrsta (Islamia zermanica i Tanousia zrmanjae), jedna vrsta je u kategoriji ugroženih (Vinodolia (Dalmatinella) fluviatilis), a tri vrste su u kategoriji osjetljivih (Hadziella sketi, Belgrandiella zermanica i Vertigo moulinsiana). Za veliki broj pronađenih vrsta još uvijek nije obavljena procjena stupnja ugroženosti. Veliki broj pronađenih vrsta i među njima visoki udio endemičnih, zaštićenih i ugroženih vrsta i podvrsta dovoljno govori o važnosti ovog područja za zaštitu i očuvanje bioraznolikosti mekušaca u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Budući da je na području Zrmanje prisutno nekoliko ugroženih i kritično ugroženih vrsta slatkovodnih puževa, potrebno je detaljno istražiti stanje i trend njihovih populacija, kao i čimbenike koji ih ugrožavaju, kako bi se ove vrste zaštitile od izumiranja. Iako je ovim istraživanjem značajno upotpunjeno poznavanje malakofaune porječja Zrmanje, te je tako nastao do sada najpotpuniji popis malakofaune ovog prostora, važno je naglasiti kako on iz mnogih razloga još uvijek ne obuhvaća sve vrste koje obitavaju na istraživanom području. Radi toga je svakako važno nastaviti istraživanja malakofaune ovog područja kako bi se popis vrsta dodatno upotpunio, a rijetke i endemične vrste adekvatno zaštitile.

6. Zahvale Zahvaljujem mentorima sekcije, doc. dr. sc. Jasni Lajtner. i dr.sc Vesni Štamol na pomoći u determinaciji i redeterminaciji materijala, te na korisnim savjetima važnim za kvalitetno obavljanje terenskog istraživanja. Također zahvaljujem nadzornicima PP Velebit, Josipu Frketiću i Vladi Karamarku na savjetima vezanim uz kretanje po terenu i pronalaženje pojedinih teško dostupnih lokaliteta. Za prijevoz po području istraživanja zahvaljujem Nevenu Šloparu i Mišelu Jeliću. Članovima sekcije za mekušce zahvaljujem na pomoći u obradi i determinaciji prikupljenog materijala. Posebno zahvaljujem sudionicima terenskih istraživanja na pomoći i strpljenju prilikom obavljanja napornih terenskih radova. Na kraju zahvaljujem članovima ostalih sekcija koji su pored svojeg posla pronašli malo vremena da prikupe nešto materijala i za malakološku sekciju.

163

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mekušci

7. Literatura Balabanić, J., Ćaleta, D., Kletečki, E., Jalžić, B., Jalžić, V., Štamol, V., Tvrtković, N., Vuković, M. (2007): Prvo znanstveno putovanje Spiridiona Brusine. Tragom mladog prirodoslovca obrovačkim krajem. Zrmanja - Velebit – Krka, 1863. – 2006. – 2007. Hrvatski prirodoslovni muzej, Obrovac – Zagreb. Beran, L. (2011): Non-marine molluscs (Mollusca: Gastropoda, Bivalvia) of the Zrmanja river and its tributaries (Croatia). Nat. Croat. 20/2: 397-409. Bole, J. (1969): Ključi za določevanje živali. IV. Mehkužci (Mollusca). Inštitut za biologijo Univerze v Ljubljani, Društvo biologov Slovenije, Ljubljana. Bole, J., Velkovrh, F. (1986): Mollusca from continental subterranean aquatic habitats. Stygofauna Mundi, 177-208. Brusina, S. (1866): Contribuzione pelle fauna dei molluschi Dalmati. Verh. zool.-bot. Ges. Wien 16: 1-134. Glöer, P., Meier-Brook C., Osteeman O. (1992): Susswassermollusken - Ein Bestimmungsschlüssel für die Bundesrepublik Deutschland. Deutschen Jugenbund für Naturbeobachtung, Hamburg. Glöer, P. (2002): Die Süβwassergastropoden Nord- und Miteleuropas – Bestimmungsschlüssel, Lebensweise, Verbreitung. ConchBooks, Hackenheim. Janus, H. (1968): Unsere Schnecken und Muscheln. Kosmos, Franckhsche Verlagshandlung, Stuttgart. Milišić, N. (2007): Glavonošci, puževi i školjkaši Jadrana. Marjan tisak, Split. Nordsieck, H. (1969): Zur Anatomie und Systematik der Clausilien, VII. Dinarische Clausiliidae, I: Das Genus Delima. Arch. molluskenkd. 99/5-6: 267-284. Nordsieck, H. (1970): Zur Anatomie und Systematik der Clausilien, VIII. Dinarische Clausiliidae, II: Das Genus Medora. Arch. molluskenkd. 100/1-2: 23-75. Pfleger, V. (1999): Molluscs. Blitz Editions, Leicester. Radoman, P. (1983): Hydrobioidea, a superfamily of Prosobranchia (Gastropoda). I. Systematics. Monographs of Serbian Academy of Sciences and Arts, 547/57: 1-256. Radoman, P. (1985): Hydrobioidea, a superfamily of Prosobranchia (Gastropoda). II. Origin, zoogeography, evolution in the Balkans and Asia Minor. Monographs of Faculty of Science, Department of Biology, 1/1: 1-173. Riedl, R. (1983): Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Wien. Slapnik, R., Ozimec, R. (2004): Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobiidae) in Croatia. Nat. Croat. 13/2: 115-135. Strong, E. E., Gargominy, O., Ponder, W. F., Bouchet, P. (2008): Global diversity of gastropods (Gastropoda; Mollusca) in freshwater. Hydrobiologia, 595: 149-166. Štamol, V. (2010): A list of the land snails (Mollusca: Gastropoda) of Croatia, with recommendations for their Croatian names. Nat. Croat. 19/1: 1-76.

164

Mravi

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mravi

Mravi

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1. Uvod 1.1. Biologija porodice Formicidae

Inventarizacija mirmekofaune područja rijeke Zrmanje Autori izvješća: Matija Penezić1,2, Mate Zec1,2, Boris Božić1,2 Sudionici istraživanja: Boris Božić1,2, Lejla Čolić1,2, Ivan Pavliš1,2, Mila Vlajčić1,2 Mentori sekcije: prof. biol. Ana Ješovnik2, prof. biol. i kem. Jelena Bujan2 Redeterminacija uzoraka: dipl. bio. Gregor Bračko 3 Uduga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska 2 Hrvatsko mirmekološko društvo – HMD, Gortanova 14, 10000 Zagreb, Hrvatska 3 Biotehniška fakulteta, Oddelek za biologijo, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenija 1

Sažetak Inventarizacija mirmekofaune kanjona rijeke Zrmanje i njegove okolice provedena je u svibnju i rujnu 2010. godine. Uzorci su sakupljani standardiziranom metodom koja je obuhvaćala primjenu ručnog sakupljanja i uzorkovanja pomoću mamaca, zatim postavljanje lovnih posuda te uzorkovanje faune listinca. Istraživana je fauna različitih tipova livada, zatim makije te šuma u okolici toka rijeka Zrmanje i Krupe. Tijekom istraživanja sakupljeno je 5177 jedinki. Utvrđena je prisutnost 44 vrste unutar 4 podporodice i 20 rodova. Po prvi puta u Republici Hrvatskoj zabilježena je prisutnost roda Proformica, te vrste Proformica cf. nitida.

Summary The aim of this study was to investigate the presence and abundance of ant species at habitats surrounding Zrmanja river. The study was conducted in May and September 2010. Ants were sampled by a variety of methods: constant effort hand collecting, baiting, pitfall traps and Mini-Winklers. All together 5177 individual specimens were collected. Forty-four ant species, belonging to 20 genera and 4 subfamily were identified in total. One new genus Proformica with the species Proformica cf. nitida previously unrecorded in Croatia have been recorded.

Sistematika, porijeklo, rasprostranjenost i brojnost Mravi, porodica Formicidae pripada redu Hymenoptera, opnokrilci, unutar razreda Insecta, kukci. Porodica Formicidae je podijeljena na dvadeset i jednu podporodicu (Bolton, 2003., Ward, 2007.) ukoliko u zbroj uključimo i nedavno opisanu podporodicu Martialinae (Rabeling i sur., 2008.). Broj danas poznatih i opisanih vrsta mrava u svijetu iznosi 12 623 (Agosti i Johnson, 2005.). U Hrvatskoj je do sada zabilježeno 140 vrsta unutar šest podporodica (Bračko, 2006.). Mravi imaju širok areal rasprostranjenosti. Nastanjuju sve kontinente osim Antartike, od sjeverne polarnice do krajnjeg juga Afrike, Tasmanije, Južne Amerike. Podjela na kaste Svi poznati mravi funkcioniraju u dobro organiziranim zajednicama koje imaju fiziološki jasno odvojenu radničku i reproduktivnu kastu. Kaste su skupine jedinki specijalizirane za različite zadatke unutar kolonije, s odgovarajućim morfološkim razlikama (Agosti i sur., 2000.). Mravlja se kolonija može podijeliti na dvije osnovne kaste: reproduktivnu i radničku. Reproduktivna kasta sastoji se od mužjaka i fertilnih ženki. Mužjaci ostaju unutar kolonije isključivo do svadbenog leta tijekom kojeg dolazi do oplodnje. Oplođene ženke koje nesu jaja nazivaju se matice. Matica pohranjuje spermu u sjemeno spremište (spermateku). Ta će joj količina dostajati do kraja života, što je kod nekih vrsta mrava iznimno dugo vremensko razdoblje. Životni vijek matica rodova Camponotus, Formica i Lasius u rasponu je od 18 – 29 godina, što je najduži životni vijek kukca ikad zabilježen (Hölldobler i Wilson, 1990.). Radničku kastu sačinjavaju radilice - brojčano dominantne sterilne ženke. Njihova se uloga u koloniji mijenja starenjem. Nakon izlaska iz kukuljice, prve zadaće radilica su ograničene na unutrašnjost gnijezda: briga za jaja i maticu, othranjivanje ličinki, održavanje i izgradnja mravinjaka. Tek nakon određenog vremena kreću u potragu za hranom i preuzimaju ulogu u obrani kolonije. Eusocijalnost Prema stupnju socijalnosti, mravi pripadaju eusocijalnim organizmima. Za organizme možemo reći da su eusocijalni ukoliko posjeduju sljedeće tri karakteristike: podjela odraslih članova na reproduktivnu i radničku (djelomično ili u potpunosti sterilnu) kastu, dvije ili više generacija odraslih jedinki koje žive zajedno i briga sterilnih, radilica za mlade (Hölldobler i Wilson, 1990.). Kolonije za koje se smatra da su na višem stupnju eusocijalnosti su one unutar kojih se ne javlja borba za reprodukciju između matica i radilica, pa su radilice podređene isključivo povećanju učinkovitosti kolonije. Za tako organizirana društva koristi se pojam superorganizam (Hölldobler i Wilson, 2009.). Visoka efikasnost socijalnog života jedan je od najvažnijih razloga uspješnosti mrava. Uspješnost neke skupine organizama možemo mjeriti po broju vrsta unutar skupine ili po njihovoj općoj brojnosti (Gillott, 2005.). Iako mravi predstavljaju samo 2% od 900 000 poznatih vrsta kukaca, taj mali postotak sačinjava čak 50% ukupne biomase kukaca (Hölldobler i Wilson, 2009.).

166

167

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mravi

Prehrana Kako je raznolikost mrava uistinu velika, tako je širok i raspon njihove prehrane koja ovisi vrsti. Mravi su uglavnom svežderi iako mogu biti predatori, strvinari na mrtvim životinjama i izmetu, te koristiti biljne resurse na različite načine (Blüthgen i Feldhaar, 2010.). Mogu imati specijaliziranu prehranu, primjerice mrav tropskog roda Thaumatomyrmex ima čeljusti specijalizirane za lov stonoga porodice Polyxenidae kojima se hrani, a pripadnici roda Strumigenys su specijalizirani za lov skokuna (Collembola) (Hölldobler i Wilson, 1994.). Međutim, postoje i granivorni mravi koji za prehranu koriste same sjemenke, to su vrste unutar rodova Messor, Monomorium, Pheidole i Pogonomyrmex. Radi se uglavnom o mravima aridnih i semiaridnih staništa, gdje uskladištene sjemenke omogućavaju preživljavanje razdoblja nedostatka hrane (Blüthgen i Feldhaar, 2010.). Takve mrave nazivamo žeteocima, a kod nas su najpoznatije vrste roda Messor: M. capitatus, M. wasmanni i M. Structor, koje su rasprostranjene u Primorju i Dalmaciji. Mravi žeteoci se razlikuju od mrava koji sakupljaju sjemenke mirmekohornih biljaka. Mirmekohorne biljke posjeduju sjemenke koje se sastoje od hranjivog dijela koji mravi koriste za hranu, a samu sjemenku odbacuju, čime rasprostranjuju biljku. Veliki broj vrsta iz tri najraznovrsnije potporodice mrava, Myrmicinae, Dolichoderinae i Formicinae, imaju simbiotske odnose s kukcima reda Homoptera. Čak 40% vrsta biljnih uši živi u simbiozi s mravima. Biljne uši se hrane floemskim sokom biljke domaćina, a dio slatke tekućine izlučuju. Slatki tekući otpad – mednu rosu, mravi sakupljaju direktno s anusa insekta. Takav blizak odnos naziva se trofobioza. Zauzvrat biljne uši dobivaju zaštitu od predatora (Blüthgen i Feldhaar, 2010.). Medna rosa bogata je šećerima, zbog čega je vrlo hranjiva za mrave. Postoje vrste kojima je medna rosa samo jedan dio prehrane, ali i vrste koje su potpuno ovisne o biljnim ušima te ih čak unose u svoje mravinjake preko zime (Wilson, 1971.). Važnost mrava u ekosustavu Uloga mrava u ekosustavu je nezamjenjiva. U većini kopnenih staništa su najznačajniji predatori na drugim člankonošcima i malim beskralježnjacima (Agosti i sur., 2000.). Mnogim vrstama guštera, ptica, sisavaca i člankonožaca mravi su bitan, nekima čak i jedini dio prehrane. Kao strvinari, mravi sakupe do 90% mrtvih člankonožaca svoje veličine (Hölldobler i Wilson, 1994.). Mravi rahle i prozračuju tlo, pomažu raprostranjivanju pojedinih biljaka, nekim biljkama pomažu pri oprašivanju (mirmekofilija), a važni su kao predatori i lešinari u brojnim hranidbenim mrežama te ujedno unose velike količine hranjivih tvari u ekosustav. U komore svojih mravinjaka prenose mnogo biljnog i životinjskog materijala, zbog čega područja oko mravinjaka imaju zamjetno više koncentracije ugljika, dušika i fosfora (Hölldobler i Wilson, 1990.). Mravi mogu biti vrlo osjetljivi na promjene unutar ekosustava. Pojedine prirodne nepogode, poput požara i poplava, iako drastične u trenutnim učincima, nemaju jači utjecaj na zajednice, ukoliko cijele kolonije nisu uništene. Puno veće razmjere ima antropogeni utjecaj na staništa. Urbanizacija, uzgoj monokultura, deforestacija, fragmentacija staništa imaju nepovratne učinke na zajednice, kako mrava, tako i svih ostalih organizama (Philpott i sur., 2010.). Zbog osjetljivosti na promjene u staništu, mravi se mogu koristiti kao indikatori stanja staništa, pri čemu promjena broja i struktura kolonija svjedoči o snažnim preobražajima koje je ekosustav pretrpio (Kaspari i Majer, 2000.). 168

Mravi

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1.2. Dosadašnja istraživanja Sustavno istraživanje mirmekofaune usredotočeno na okolicu tokova rijeka Zrmanje i Krupe do sada nije provedeno. Kako navodi Bračko (2006.) u blizini rijeke Zrmanje su Müller (1923.) te Buschinger & Winter (1985.) zabilježili sljedeće vrste: Lasius alienus (Förster, 1850) Lasius niger (Linnaeus, 1758) Aphaenogaster finzii Müller, 1921 Messor capitatus (Latreille, 1798) Myrmoxenus corsicus (Emery, 1915) Temnothorax exilis (Emery, 1869)

2. Materijali i metode Terenski dio istraživanja odvijao se u dva dijela: proljetni dio od 30. travnja do 5. svibnja i jesenski dio od 27. rujna do 2. listopada, a obuhvaćao je obilazak terena, sakupljanje i konzerviranje materijala. Laboratorijski dio obuhvaćao je determinaciju mrava u laboratoriju Hrvatskog mirmekološkog društva.

2.1 Uzorkovanje mrava Ručno sakupljanje tijekom terenskog istraživanja provodilo se na dva načina. Prvi, nasumično sakupljanje (eng. “haphazard”), i drugi, standardizirano sakupljanje na unaprijed određenim mjestima. Na terenu je postavljan kvadrat dimenzija 10x10 metara, u kojem je provedeno ručno sakupljanje. Standardizirano skupljanje postignuto je time što su na svakoj lokaciji ručno sakupljale uvijek iste četiri osobe, u ograničenom vremenskom razdoblju (10 minuta) i na istoj površini omeđenom konopom. Na istoj su lokaciji postavljani mamci - četiri kartončića sa smjesom keksa i maslaca od kikirikija, koji su ostavljeni na tlu 20 minuta. Pri ručnom sakupljanju korištene su pinceta, ekshaustor i omama. Osim ručnog sakupljanja, provedenog na odabranim staništima, na 20 lokacija su postavljene lovne posude (eng. “pitfall traps”). Na svakoj od postaja postavljeno je 5 lovnih posuda međusobno udaljenih 5 m, volumena 0,5 litre i do 1/4 volumena napunjenih etilen-glikolom. Za istraživanje faune listinca u šumskim staništima korištena je Mini Winkler metoda. Uzorak listinca sakupljen je s tla površine 1 m2 te prosijan u situ širokih otvora (1 cm). Tako prosijani listinac stavljen je u Winklerovu vrećicu. Mravi iz listinca tijekom 48 sati migrirali su u posudicu s etanolom koja se nalazi na dnu Winklerove vrećice. Budući da na terenu nije bilo moguće obaviti determinaciju, sav prikupljeni materijal je označen (lokacija i datum sakupljanja) i konzerviran u 96% etanolu.

169

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mravi

2.2 Laboratorijski rad Prilikom laboratorijskog rada korištena je trinokularna lupa XTL-3400D povećanja 45 puta, etanol, pincete i entomološke iglice. Mravi su određeni do vrste ili do roda pomoću sljedećih determinacijskih ključeva: Kutter (1977.), Collingwood (1979.), Agosti i Collingwood (1987.), Czechowski i sur. (2002.), Seifert (2007.). Budući da se radi o mravima mediteranskog područja, za koje ne postoje noviji ključevi, te da postojeći ključevi imaju niz grešaka, svi uzorci problematični za determinaciju poslani su u Ljubljanu na redeterminaciju kod slovenskog mirmekologa, Gregora Bračka. Redeterminacija je obavljena na Biotehnološkom fakultetu, Odjelu za biologiju, u Ljubljani.

Mravi

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Potporodica: Formicinae Latreille, 1809 Tribus Camponotini Camponotus aethiops (Latreille, 1798) Camponotus dalmaticus (Nylander, 1849) Camponotus lateralis (Olivier, 1792) Camponotus piceus (Leach, 1825) Camponotus vagus (Scopoli 1763) Tribus Formicini

3. REZULTATI I RASPRAVA 3.1 Brojnost vrsta i jedinki sakupljenih tijekom dva terenska istraživanja Tijekom istraživanja sakupljeno je ukupno 5177 jedinki, od toga 1997 ručno, mamcima i u Mini Winkler uzorcima, te 3180 lovnim posudama. Ukupno su pronađene 44 vrste unutar 4 podporodice i 20 rodova. Rod s najviše pronađenih vrsta je Lasius (9 vrsta). Vrsta s najviše ručno sakupljenih jedinki je Plagiolepis pygmaea (352 jedinke). Vrste s najvećim brojem jedinki u lovnim posudama su Tetramorium cf. caespitum (425 jedinki) i Aphaenogaster epirotes (325 jedinki). Vrste Tapinoma ambiguum, Temnothorax clypeatus, Formica fusca, Camponotus lateralis te Lasius neglectus zastupljene su s po jednom pronađenom jedinkom. Klasifikacija sistematskih kategorija prikazana je prema Boltonu (2003). Imena vrsta i autori navedeni su prema Seifertu (2007).

Formica cunicularia Latreille, 1798 Formica fusca Linnaeus, 1758 Proformica cf. nitida Tribus Lasiini Lasius carniolicus Mayr 1861 Lasius citrinus Emery 1922 Lasius emarginatus (Olivier, 1792) Lasius myops Forel, 1894 Lasius neglectus Van Loon, Boomsma & Andrasfalvy (1990) Lasius niger (Linnaeus 1758) L. nitidigaster Lasius paralienus Seifert, 1992

Tablica 1. Sistematska pripadnost vrsta mrava utvrđenih na istraživanim područjima:

Porodica: FORMICIDAE Potporodica: PONERINAE Lepeletier, 1835 Tribus: Ponerini Ponera coarctata (Latreille, 1802) Potporodica: Dolichoderinae Forel, 1878 Tribus Dolichoderini Bothriomyrmex meridionalis (Roger, 1863) Tapinoma ambiguum Emery, 1925 Tapinoma erraticum (Latreille, 1798) Liometopum microcephalum (Panzer 1798)

Lasius platythorax Seifert 1991 Lasius psammophilus Seifert 1992 Tribus Plagiolepidini Plagiolepis pygmaea (Latreille, 1798) Prenolepis nitens (Mayr, 1853) Potporodica: Myrmicinae Lepeletier, 1835 Tribus Crematogastrini Crematogaster scutellaris (Olivier, 1792) Crematogaster sordidula (Nylander, 1849) Crematogaster schmidti (Mayr 1853) Tribus Formicoxenini Temnothorax crassispinus (Karavaiev, 1926)

170

171

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mravi

T. clypeatus (Mayr, 1853) Tribus: Myrmecinini Myrmecina graminicola (Latreille 1802) Tribus: Myrmicini Myrmica scabrinodis Nylander 1846 Tribus Pheidolini Aphaenogaster epirotes (Emery, 1895) Aphaenogaster finzii Müller, 1921 Aphaenogaster subterranea (Latreille, 1798) Aphaenogaster subterraneoides Emery, 1881 Messor capitatus (Latreille, 1798) Messor structor (Latreille, 1798) Messor wasmanni Krausse-Heldrungen, 1911 Pheidole pallidula (Nylander, 1849) Tribus Solenopsidini Solenopsis fugax (Latreille, 1798) Tribus: Stenammini Stenamma debile (Förster 1850) Tribus Tetramoriini Tetramorium cf. caespitum (Linnaeus, 1758) Tetramorium semilaeve André, 1883

4. Zaključak Bioraznolikost mirmekofaune na području rijeke Zrmanje je osobito velika. Gotovo trećina (44 vrste) od sveukupno 146 vrsta zabilježenih u Hrvatskoj pronađene su na tom području . Zabilježen je novi rod za Hrvatsku, rod Proformica sa vrstom Proformica cf. nitida. Područje rijeke Zrmanje je izuzetno bogato vrstama mrava te daljnja istraživanja mogla bi biti od velike važnosti za razumijevanje Hrvatske mirmekofaune.

172

Mravi

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

5. Literatura Agosti, D., Collingwood, C. A. (1987): A provisional list of the Balkan with a list to the worker caste. II. Key to the worker caste, including the European species without the Iberian. Mitt. Schweiz. Entomol. Ges. 60: 261-193. Agosti, D., Majer, J. D., Alonso, L. E., Schultz, T. R. (2000): Ants – standard methods for measuring and monitoring biodiversity. Smithsonian Institution Press, Washington. Agosti, D., Johnson, N. F. (ur) (2005): Antbase. World Wide Web electronic publication. antbase.org (05/2005). Blüthgen, N., Feldhaar, H. (2010): Food and Shelter: How Resources Influence Ant Ecology. U: Lach, L., Parr, C. L., Abbott, K. L. (ur.): Ant Ecology. Oxford University Press Inc., New York, 115-136. Bolton, B. (2003): Synopsis and classification of Formicidae. The American Entomological Institute 71: 1-370. Bračko, G. (2006): Review of the ant fauna (Hymenoptera: Formicidae) of Croatia. Acta Entomologica Slovenica 14: 131-156. Collingwood, C. A. (1979): The Formicidae (Hymenoptera) of Fennoscandia and Denmark. Fauna Entomol. Scand. 8: 9-174. Czechowski, W., Radchenko, A., Czechowska, W. (2002): The ants (Hymenoptera: Formicidae) of Poland, Museum and Institute of Zoology PAS, Warszawa. Fisher (2010): Biogeography. U: Lach, L., Parr, C. L., Abbott, K. L. (ur.): Ant Ecology. Oxford University Press Inc., New York, 18-37. Gillot, C. (2005): Entomology. Springer, Netherlands. Hölldobler, B., Wilson, E. O. (1990): The Ants. The Belknap Press of Harvard University Press. Cambridge, Massachusetts. Hölldobler, B., Wilson, E. O. (1994): Journey to the ants. The Belknap Press of Harvard University Press. Cambridge, Massachusetts. Hölldobler, B., Wilson, E. O. (2009): The superorganism: the beautly elegance, and strangeness of insect societies. W.W. Norton & Company, Inc. New York. Ješovnik, A., Bujan, J., Bračko, G., Zec, M. (2008): Inventarizacija mirmekofaune Parka prirode Lastovsko otočje. U: Prvan, M., Čavrak, V.V. (ur.): Zbornik radova Interdisciplinarnog istraživačkog projekta Lastovsko otočje. BIUS, Zagreb, 116-123. Kaspari, M., Majer, J. D. (2000): Using Ants to Monitor Environmental Change. U: Agosti, D., Majer, J. D., Alonso, L. E., Schultz, T. R. (ur.) Ants: standard methods for measuring and monitoring biodiversity. Smithsonian Institution Press, Washington, 89-98. Kutter, H. (1977): Hymenoptera, Formicidae. Insecta Helvetica 6. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc–Habdija, B. (1999): Beskralješnjaci - biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb. Müller, G. (1923): Le Formiche della Venezia Giulia e della Dalmazia. Boll. Soc. Adriat. Sci. Nat. Trieste 28: 11-180. Müller, G. (1957): Faunistična istraživanja sjeverodalmatinskih otoka Dugi Otok i Kornati (1925-1927.). Orthopteroidea, Coleoptera i Formicidae. Acta biol. 1: 187-218. Ness, J., Mooney, K., Lach, L. (2010): Ants as mutualists. U: Lach, L., Parr, C. L., Abbott, K. L. (ur.) Ant Ecology. Oxford University Press Inc., New York, 97-114. Rabeling, C., Brown, J. M., Verhaagh, M. (2008): Newly discovered sister lineage sheds light on early ant evolution. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America 105: 14913-14917. 173

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Mravi

Seifert, B. (2007): Die Ameisen Mittel - und Nordeuropas. Lutra Verlags und Vertriebsgesellschaft. Görlitz/Tauer. Ward, P. S. (2007): Phylogeny, classification, and species-level taxonomy of ants (Hymenoptera: Formicidae). Zootaxa 1668: 549-563. Wilson, E. O. (1971): The Insect societies. Presidents and Fellows of Harvard Colledge. Cambridge, Massachusetts.

Pauci

174

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Pauci

Pauci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

jedinki pauka, koji godišnje mogu pojesti 47.5 tona kukaca. Kao takvi, pauci djeluju kao vrlo dobra prirodna kontrola populacije kukaca.

Inventarizacija pauka (Araneae) na području rijeke Zrmanje Autor izvješća: Mihael Drakšić1 ([email protected]) Sudionici na terenu: Mihael Drakšić1, Bruno Polak1, Ema Jelavić1, Martina Rezo1, Mateja Gazić1, Ivana Sučić1 Mentor: Luka Katušić, dipl.inž. biologije, Državni zavod za zaštitu prirode ([email protected]) Studenti biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; članovi Sekcije za pauke, Udruge studenata biologije - „BIUS“

1

Sažetak Inventarizacija pauka (Araneae) na području rijeke Zrmanje provedena je s ciljem dobivanja faunističkih podataka o paucima (Araneae) područja rijeke Zrmanje. Istraživanje je provedeno u sklopu biološkog projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ u organizaciji Udruge studenata biologije – „BIUS“. Sekcija za pauke je na terenu provela 12 dana i to u razdoblju od 30.4. do 6.5.2010. g., te od 27.9. do 2.10.2010. g. Istraživanje je obuhvatilo područje rijeke Zrmanje i njezine važnije pritoke.

Summary Inventarisation of spiders (Araneae) at the area of the Zrmanja River was made in order to obtain data on spider fauna of the Zrmanja river canyon. The research was conducted in 2010 as part of the Student biology camp “Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010”, which was organized by BIUS (Association of biology students). The Section for spiders spent 12 days in the field, in a period from 30/4/2010 to 6/5/2010 and from 27/9/2010 to 2/10/2010. The research covered the Zrmanja river and it’s tributaries.

1. Uvod Travnata staništa Hrvatske, pogotovo poplavne livade, jedno su od najugroženijih u Hrvatskoj. Najkritičniji slučajevi su pašnjaci na višim nadmorskim visinama i poplavni travnjaci mediteranskog područja. Na travnjacima velik dio predatorske biomase čine pauci. Kao vršni predatori beskralješnjaka kopnenih staništa, pauci imaju izuzetno važnu ulogu u hranidbenom lancu i stabilnosti vrlo krhke ekološke mreže. Primjer utjecaja pauka na ekosustav je činjenica da na jednom hektaru travnjaka može biti oko 2 milijuna 176

Budući da je, stvarajući specifična mikrostaništa s klimatskim uvjetima različitima od okoline (temperatura, vlažnost, osvijetljenost,...), utječući na način lova, izgradnju mreža, strukturu plijena te izloženost predatoru, struktura vegetacije jedan od najvažnijih biotičkih čimbenika razvoja zajednica pauka, odnosno svih člankonožaca, svako djelovanje koje narušava njeno prirodno stanje, ujedno znatno mijenja i sastav ovih zajednica (Hänggi et al, 1995.; Foelix 1996.). Promjena sastava zajednica pauka nekog područja, kao posljedica narušavanja uvjeta na staništu, događa se vrlo brzo te ju je standardnim metodama istraživanja relativno lako zapaziti. Pauci se pojavljuju u svim tipovima terestričkih staništa i to u relativno velikom broju vrsta, od kojih je velik broj vrlo specijaliziran i stenovalentan (Hänggi et al, 1995.). Zbog navedenih razloga, sastav zajednica pauka dobar je pokazatelj stanja i stabilnosti staništa te se ova skupina, budući da postoje jednostavne kvantitativne i kvalitativne metode uzorkovanja, vrlo često koristi kao bioindikator raznolikosti i očuvanosti kopnenih staništa, osobito travnjačkih (Hänggi et al, 1995. g.). Pauci (Araneae) su u Hrvatskoj vrlo slabo istražena skupina beskralježnjaka. Najznačajnija istraživanja datiraju s kraja 19. i početka 20. stoljeća (GASPERINI, 1891., 1892.; DAMIN, 1900.; POLJUGAN, 1915.; REIMOSER, 1929., 1930.; DRENSKY, 1936.), te iz 1950-ih, od strane Nikolića. Od tada se istraživanja pauka provode sporadično (RUCNER & RUCNER, 1995.; ŠTAMBUK i ERBEN, 2002.; DOBRORUKA, 2004.). Sustavnija istraživanja provedena su na fauni špiljskih pauka (LANGHOFFER, 1912., 1915.; ABSOLON & KRATOCHVIL, 1932.; KRATOCHVIL, 1978.; MILLER, 1938., 1978.; DEELEMAN-REINHOLD, 1971., 1978., OZIMEC, 2002.; PAVLEK, 2009.). Tek nedavno, osnivanjem Sekcije za pauke, ponovno započinje istraživanje faune nadzemnih pauka Hrvatske (KEMFELJA et al., 2005.; MEŠTROVIĆ et al., 2005.; KATUŠIĆ, 2005.; KATUŠIĆ, 2008.; Brigić et al, 2009.). Kao i za cijelu Hrvatsku, većina podataka o fauni pauka srednje Dalmacije potječe s početka 20. stoljeća, dok u novije vrijeme podatke o fauni pauka okolice Zadra donose Dobroruka, 1994. i Rucner i Rucner, 1995.. Službeni broj vrsta pauka zabilježenih uRepubliku Hrvasku iznosi 710 (Van Helsdingen, 2009.).

2. Materijali i metode Inventarizacija i uzorkovanje je obuhvatilo rijeku Zrmanju i njezine pritoke u razdoblju od 30.4. do 6.5.2010. g., te od 27.9. do 2.10.2010. g. Mjesta inventarizacije i uzorkovanja su odabrana s obzirom na floru pojedine lokacije. Lokacije su pretežno bile: mezofilne livade, suhe livade, makija, šuma bijelog graba, hrasta medunca, cera te bukve. Svaka lokacija je zabilježena GPS koordinatama. Uzorkovanje smo proveli ručno i pomoću ekshaustora (engl. - pooter), te smo postavili zamke na 4 lokaliteta. Zamke se postavljaju tako da se na odabrano mjesto na 4 kuta zamišljenog kvadrata (10 m x 10 m) te u sredini iskopaju rupe u zemlji i u njih se stave plastične čaše u koje se stavi antifriz i malo deterdženta (da razbije napetost površine). Zamke su postavljaju prvog dana terena, a uzimaju zadnjeg. Uzorci su konzervirani u 177

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Pauci

Pauci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

70%-tnom etanolu. Determiniranje porodica i vrsta pronađenih na području rijeke Zrmanje provedeno je u prostorijama BIUS-a.

Područje istraživanja: Napomena: JUV= nismo mogli odrediti vrstu jer su uzorci juvenilni, određeno do roda. Pronađena je i jedinka roda Segestria, ali ju nije bilo moguće uzorkovati . GPS koordinate: Z01

N44 09.714 E15 51.424

Z141

N44 11.193 E15 48.962

Z02

N44 09.670 E15 51.479

Z15

N44 11.455 E15 48.957

Z03

N44 12.104 E16 03.966

Z16

N44 11.323 E15 51.580

Z04

N44 12.304 E16 05.093

Z17

N44 11.320 E15 51.575

Z05

N44 12.250 E16 04.684

Z9-4

N44 09.724 E15 51.426

Z06

N44 12.248 E16 04.418

Z9-5

N44 09.665 E15 51.634

Z17A

N44 11.946 E15 51.216

Z9-6

N44 09.665 E15 51.749

Z18

N44 11.547 E15 52.938

Z9-7

N44 09.662 E15 51.761

Z19

N44 09.363 E15 51.430

Z9-8

N44 09.636 E15 51.166

Z9-1

N44 09.481 E15 51.356

Z9-9

N44 11.562 E15 52.982

Z9-2

N44 09.384 E15 51.329

Z9-10

N44 11.329 E15 51.575

Z9-3

N44 09.720 E15 51.436

Z9-11

N44 11.326 E15 51.573

Z07

N44 11.399 E15 48.209

Z9-12

N44 11.471 E15 53.235

Z08

N44 11.503 E15 48.481

Z9-13

N44 12.235 E16 04.427

Z09

N44 11.400 E15 48.508

Z9-14

N44 12.259 E16 04.735

Z10

N44 11.429 E15 47.548

Z9-15

N44 12.262 E16 04.976

Z11

N44 11.468 E15 47.573

Z9-16

N44 12.311 E16 05.086

Z12

N44 11.778 E15 46.024

Z9-17

N44 11.579 E15 50.428

Z13

N44 09.392 E15 51.344

Z9-18

N44 11.356 E15 49.596

Z14

N44 11.187 E15 48.961

Z9-19

N44 11.283 E15 50.684

Slika 1: Rijeka Zrmanja, lokacije inventarizacije

3. Rezultati

Tablica 1. Popis porodica i vrsta Porodica

Spol

Br. Lokalitet jedinki (GPS)

Datum (2010. g.)

Metoda

Holocnemus pluchei



1

Z01

30.4.

rukom

Heliophanus kochi



1

Z01

30.4.

rukom

Dysderidae

Dysdera dubrovninnii

-

1

Z14

4.5.

pooter

Eresidae

Eresus sp.

-

1

Z14

4.5.

pooter

Oxyopidae

Oxyopes sp

-

4

Z10. Z17

3.5.

kečer, pooter

Zygiella X-notata



2

Z05, Z06

2.5.

pooter

Tetragnata extensa



3

30.4., 2.5.

rukom

Araneus diadematus

♀-♂

4-1

Pholcidae

Tetragnathidae Araneidae 178

Vrsta

Z01, Z02, Z04 Z01, Z02, Z9-8

30.4., 28.9. rukom 179

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Porodica

Vrsta

Spol

Argiope lobata



Agalenatea redii



Agelenatea sp.

-

Argiope bruennichi Araneidae

Pauci

Araneus angulatus Neoscona adianta

Br. Lokalitet jedinki (GPS) Z03, Z06, 3 Z9-15 Z02, Z9-1, 3 Z9-3 3

Z9-6, Z9-7

Z03, Z06, ♀-♂ 5 – 3 i 4 Z17, Z17A, i JUV Z18 Z9-9, Z9♀ 3-2 10, Z9- 19 ♀ 2 Z9-1, Z9-2

Datum (2010. g.)

Metoda

2.5., 30.9.

rukom

28.9.

pooter

2.5., 1.10.

rukom

29.9., 1.10. pooter 27.9.

pooter



2

Z9-8

29.9.

pooter

Mangora acalypha



2

Z9-5, Z9-7

28.9.

pooter

Araniella opistographa



1

Z01

30.4.

pooter

Larinoides cornutus



3

Alopecosa albofasciata

♀-♂

3-1

Geolycosa vultuosa

♀-♂

2-2

Sparassidae

Micrommata virescens

♀-♂

2-2

Pisauridae

Pisaura sp.

-

Amaurobiidae

Amaurobius erberi

Agelenidae

30.4., 28.9. pooter 30.4., 3.5.

pooter, zamka

Z9-8

28.9.

rukom

Z03, Z06

2.5., 3.5.

rukom

4

Z16,

5.5.

pooter, zamka



1

Z9-8

28.9.

pooter

Agelena gracilens



3

Z9-8, Z9-9, 28.9., 29.9. pooter Z9-10

Nesticus eremita



1

Z9-8

28.9.

Clubiona sp.

-

3

Z9-8

28.9.

Clubionidae

Clubiona pallidula



2

TO2, Z9-8,

Philodromidae

Tibellus sp.

-

4

Z9-11, Z913,

29.9., 30.9. pooter

Thomisidae

Xysticus sp

-

5

Z04, Z05

2.5.

kečer, pooter

Salticidae

Philaeus chrysops



1

Z15

4.5.

pooter

Lycosidae

Nesticidae

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

30.4., 27.9. pooter

Gibbaranea ullrichi

Z02, Z9-4, Z9-8 Z01, Z02, Z08

Pauci

Slika 2.: Araneus diadematus Clerck, 1758 European garden spider, Pauk križar

pooter

pooter, zamka pooter, 28.9., 30.4. zamka

Slika 3.: Argiope bruennichi Scopoli, 1772 Wasp spider, Osasti pauk

180

181

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Pauci

Pauci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Slika 6.: Geolycosa vultuosa C. L. Koch, 1838 ♂

Slika 4.: Philaeus chrysops Poda, 1761 Beautiful Jumper, Vatreni skakač

Slika 7.: Micrommata virescens Clerck, 1757 ♀, Green huntsman spider, Zeleni lovac

Slika 5.: Geolycosa vultuosa C. L. Koch, 1838 ♀

182

183

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Pauci

Pauci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

5. Literatura Fuhn, I. E., Niculescu-Burlacu, F. (1971): Fam. Lycosidae. Fauna Republicii Socialiste Romania (Arachnida) 5/3, 1-253. Heimer, S., Nentwig, W. (1991): Spinnen Mitteleuropas. Paul Parey, Berlin: dostupno na: http://www.araneae.unibe.ch/Homepage/Bestimmung/Bestimmung_Ganz.htm Roberts, M. J. (1987): The Spiders of Great Britain and Ireland. Volume 2: Linyphiidae. Harley Books, Colchester. Roberts, M. J. (1996): Collins field guide Spiders of Britain and northern Europe. Harper Collins, London. Ubick, D., Paquin, P., Cushing, P. E., Roth, V. (2005): Spiders of North America: an identification manual. The American Arachnological Society, Gainsville, Florida. Fotografije by. Mihael Drakšić http://research.amnh.org/iz/spiders/catalog/INTRO1.html http://www.jumping-spiders.com/ http://salticidae.org/jsotw.html

Slika 8.: Micrommata virescens Clerck, 1757 ♂, Green huntsman spider, Zeleni lovac

4. Zaključak Ovo istraživanje je pružilo tek početni uvid u bogatu faunističku bioraznolikost područja rijeke Zrmanje. Tijekom istraživanja se pokušalo što temeljitije istražiti sva zastupljenija staništa, no s obzirom na ograničeno vrijeme i razdoblja istraživanja, veći dio područja rijeke Zrmanje ostao je neistražen. Obrađeno je 36 lokaliteta duž većeg dijela kanjona Zrmanje. Do sada je obrađeno 90 jedinki, od toga 47 ženki, 13 mužjaka, 29 juvenilnih te je uspješno određeno 30 vrsta, raspoređenih u 14 porodica. Zabilježena fauna pauka tipična je za područja suhih mediteranskih travnjaka, kamenjara, koji prevladavaju uz rijeku Zrmanju te izvan samog kanjona, a dio određenih vrsta tipični su predstavnici faune vlažnih, poplavnih travnjaka, koji se pružaju uz samu rijeku. Tijekom mjeseca svibnja se u mediteranskim područjima javlja vrhunac raznolikosti pauka, koji prati manji vrhunac u mjesecu rujnu, što odgovara periodima tijekom kojih je provedeno ovo istraživanje, no vrijeme provedeno na terenu i primijenjene metode nisu dozvolile detaljniju analizu faune pauka Zrmanje. Obrada materijala je još uvijek u tijeku te se očekuje povećanje broja zabilježenih vrsta. Da bi se dobio detaljniji uvid u faunu pauka rijeke Zrmanje, potrebno je provesti iscrpnija istraživanja tijekom čitave sezone, uz primjenu većeg broja lovnih metoda usmjernih na ekološki zasebne skupine pauka.

184

185

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

foto: Boris Lauš

foto: Boris Lauš

foto: Stipe Renja

186

foto: Monika Kovaljesko

foto: Monika Kovaljesko

foto: Dina Kovač

foto: BIUS

foto: Monika Kovaljesko

foto: Stipe Renje

foto: Željka Drdar

foto: Monika Kovaljesko

foto: Petar Glažar

187

Ptice

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ptice

Ptice

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1. Uvod

Inventarizacija ornitofaune područja rijeke Zrmanje Autori izvješća: Luka Šupraha1, Luka Basrek1, Ivan Budinski2 Sudionici na terenu: Luka Basrek1, Ivan Budinski2, Lana Đud1, Maja Đukić1, Dario Horvat1, Tina Kar1, Vedran Lucić2, Matej Rastovac1, Ksenija Skupnjak1, Iva Šoštarić1, Luka Šupraha1, Mate Zec1 Mentor sekcije: Ivan Budinski dipl.ing.šum Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Udruga za biološka istraživanja - BIOM, Šestinski dol 12, 10 000 Zagreb

1 2

Sažetak Ornitološka sekcija provela je tri terenska obilaska tijekom ožujka, svibnja, rujna i listopada 2010., na širem području rijeke Zrmanje, s ciljem utvrđivanja raznolikosti ornitofaune uz tok rijeke Zrmanje. Korištena je audio-vizualna metodologija, a tijekom proljetnog dijela istraživanja provedeno je i prstenovanje ptica ulovljenih u vertikalne ornitološke mreže. Zabilježeno je ukupno 111 vrsta ptica, od čega 30 stanarica, 50 gnjezdarica, 37 preletnica, a 21 vrsta zimuje na istraživanom području. Pri tome treba imati na umu da se na istraživanom području miješaju različite populacije unutar iste vrste pa pojedina vrsta može imati više od jednog statusa. Prstenovane su ukupno 24 ptice koje pripadaju u 14 vrsta. Ovaj izvještaj predstavlja osnovu za buduća istraživanja ptica uz tok rijeke Zrmanje te se može koristiti u programima zaštite i izradi planova upravljanja ovim zaštićenim područjem.

Summary Ornithology group has conducted three field visits of bird fauna of Zrmanja river area during March, May, September and October 2010. The aim of the research was to determine the species presence. The methods used during the research were audiovisual method and mist-neting. 111 bird species were recorded, 30 of which are present all year round, 50 are nesting species of this area, 37 are passage visitors and 21 are wintering species. 24 birds were ringed which can be separated in 14 species). This report represents the first survey of avifauna in the Zrmanja river area and can therefore be used both as a base for the further research and for the conservation purposes. 190

U sklopu međunarodnog biološkog istraživanja „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ Ornitološka sekcija Udruge studenata biologije provela je istraživanje faune ptica na širem području rijeke Zrmanje. S obzirom da detaljna inventarizacija ornitofaune uz tok rijeke Zrmanje do sada nije provedena, cilj istraživanja bio je tijekom triju terenskih izlazaka, u ožujku (5.3. – 7.3.2010.), svibnju (30.4. – 7.5.2010.) i rujnu/listopadu (27.9. – 3.10.2010.) istražiti što više staništa uz rijeku Zrmanju (Tablica 1, Slika 1a i 1b), sastaviti što potpuniji popis vrsta ptica, istražiti gniježđenje zaštićenih i/ili ugroženih vrsta te utvrditi važnost ovog područja za migraciju ptica. Tijekom zimskog dijela istraživanja (početak ožujka) poseban naglasak je bio na istraživanju grabljivica koje se gnijezde na području Zrmanje, kao i vrsta koje tamo zimuju. Proljetni dio istraživanja bio je usredotočen na praćenje migracije ptica te gniježđenje. Jesenski dio istraživanja iskorišten je za nadopunjavanje popisa vrsta onim vrstama koje nisu bile prisutne početkom svibnja, a gnijezde se na istraživanom području te također na praćenje jesenske migracije. Podaci prikupljeni tijekom istraživanja i prikazani u ovom izvještaju predstavljaju vrijednu osnovu za daljnje istraživanje, kao i za programe upravljanja ovim dijelom Parka Prirode Velebit te zaštitu ugroženih vrsta ptica na ovom području.

2. Materijali i metode Sva terenska istraživanja počinjala su rano ujutro, kada su ptice najaktivnije, i trajala su do kraja dana, uz kratku pauzu sredinom dana kada je aktivnost ptica najmanja. Ptice su identificirane audio-vizualnom metodom uz korištenje standardnih ključeva za determinaciju ptica (Svensson L. i sur., 2009). Dio toka rijeke Zrmanje od Kaštela Žegarskog do Ogarovog buka istražen je u svibnju spuštanjem niz rijeku čamcem (rafting transekt), kao i dio rijeke od Obrovca do ušća u Novigradsko more tijekom jesenskog dijela istraživanja. Tijekom proljetnog dijela istraživanja provedeno je i prstenovanje ptica. Ptice su hvatane vertikalnim ornitološkim mrežama na lokacijama Kaštel Žegarski i Manastir Krupa, prstenovane aluminijskim prstenovima uz dozvolu Hrvatske prstenovačke centrale i puštane na mjestu ulova.

2.1 Istraživano područje

Tablica 1. Popis istraživanih lokaliteta. *Rafting transekt 1: Kaštel Žegarski – ušće Krupe u Zrmanju; **Rafting transekt 2: ušće krupe u Zrmanju - Ogarov buk; *** Transekt 1: Manastir Krupa – ušće Krneze u Krupu; **** Rafting transekt 3: Obrovac – ušće Zrmanje u Novigradsko more 191

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Lokalitet

Ptice

Simbol 5.3.2010. - 7.3.2010.

Lokalitet

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Simbol

Krupa vrelo

12

Kanjon Krnjeze

1

Manastir Krupa

2

Manastir Krupa

2

Rafting transekt 1*

13

Vidikovac Krnjeze

3

Rafting transekt 2**

14

Nadvoda

4

Vidikovac Krnjeze

3

Mokro polje

5

Golubić

15

Zrmanja Vrelo

6

Špilja Topla peć

16

Berberi

7

27.9.2010. - 3.10.2010.

Ušće Zrmanje

8

Kaštel Žegarski

9

Manastir Krupa

2

30.4.2010. - 6.5.2010.

Ptice

Kaštel Žegarski

9

Transekt 1***

17

Obrovac

10

Zrmanja vrelo

6

Zrmanja vrelo

6

Rafting Transekt 3****

18

Palanka

11

Kanjon Krnjeze

1

Mokro polje

5

Kudin most

19 Slika 1b. Donji tok rijeke Zrmanje od ušća Krupe u Zrmanju do ušća Zrmanje u Novigradsko more.

Slika 1a. Gornji tok rijeke Zrmanje od izvora do ušća Krupe s označenim lokacijama iz tablice1

192

Slika 2. Sekcija za ptice

193

194 +

+

4

+

5

+

6

7

+

+

8 +

+

Tringa glareola (P)

Alcedo athis (P)

Upupa epops (G,P)

+

+

Apus palidus (G)

+

Apus melba (G)

+

+

Otus scops (G) Apus apus (G)

+

+

+

+ + +

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Ptice

Athene noctua (S)

Bubo bubo (S)*

Cuculus canorus (G)

+

+

Streptopelia decaocto (S)

+

+

Columba livia (S) Streptopelia turtur (G)

+

+

+

Larus michahellis*

+

+

+

+

+

+

+

Actitis hypoleucos (G,P)

Tringa ochropus (Z,P)

+

Gallinula chloropus (G)

+

+

+

+

+

Falco vespertinus (P)

Falco tinnunculus (G,P)

Falco subbuteo (P)

Accipiter nisus (P)

Accipiter gentilis (Z)

+

+

+

+

+

+

2 17 6 18 1 19

27.9.2010. - 3.10.2010.

Ptice

Pernis apivorus (P)

Buteo buteo (G,P,Z)

Circus pygargus (G)

Circus aeruginosus (P)

Circaetus gallicus (G)

Aquila chrysaetos (S)

30.4.2010. - 6.5.2010

9 10 6 11 5 12 2 13 14 3 15 16 9

+

3

Ardea cinerea (P,Z)

+

+

2

+ +

1

5.3.2010. - 7.3.2010.

Egretta garzetta (P)

Nycticorax nycticorax (P)

Phalacrocorax carbo (P,Z)

Tachybaptus ruficollis (S,Z)

Anas platyrhynchos (G,S,P,Z)

Vrsta

Lokalitet

Tablica 2. Popis zabilježenih vrsta ptica po lokalitetima tijekom istraživanja. U zagradi je uz ime vrste naveden i njen status na području rijeke Zrmanje (G – gnjezdarica, P – preletnica, S – stanarica, Z - zimovalica).

Tijekom istraživanja ornitofaune rijeke Zrmanje zabilježeno je ukupno 111 vrsta ptica (Tablica 2). Od navedenog broja 30 je stanarica, 50 gnjezdarica, 37 preletnica, a 21 vrsta zimuje na istraživanom području. Tijekom zimskog dijela istraživanja zabilježeno je ukupno 39 vrsta, u proljeće su zabilježene 84 vrste, a u jesen 52 vrste ptica.

3. Rezultati

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

195

196 +

+

+

8

+

+

+ +

+

+

Regulus regulus (Z)

Regulus ignicapilus (P)

Phylloscopus trochilus (P)

Phylloscopus sibilatrix (P)

+

+

+

+

Phylloscopus collybita (G,P,Z)

+

+

Hippolais polyglotta (G)

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Ptice

Acrocephalus scirpaceus (P)

Acrocephalus arundinaceus (G) Acrocephalus melanopogon (P) Acrocephalus schoenobaenus P

Cettia cetti (S)

Sylvia hortensis (G)

Sylvia curuca (G)

+

+

+

Sylvia cantillans (G)

+ +

+

+

Sylvia atricapila (G,P)

Turdus viscivorus (G)

Turdus pilaris (Z)

+

Turdus philomelos (Z,P)

+

+

+

Turdus merula (S,P,Z)

+

+

Turdus iliacus (Z)

+

+

Saxicola rubetra (P)

+

+

+

+

+

+

+

2 17 6 18 1 19

27.9.2010. - 3.10.2010.

Ptice

Saxicola torquata (Z)

+

+

+

Oenanthe hispanica (G)

Monticola solitarius (S, G)

Phoenicurus ochruros (Z)

Luscinia megarhynchos (G)

+

+

Cinclus cinclus (S) Erithacus rubecula (Z,P,G?)

+

Motacilla flava (G)

+

+

+

Motacilla cinerea (S)

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Motacilla alba (G,P,Z)

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Anthus campestris (G)

Hirundo rustica (G)

Ptynoprogne rupestris (G)

Hirundo daurica (G)

Delichon urbica (G)***

Lulula arborea (S,Z)

30.4.2010. - 6.5.2010 9 10 6 11 5 12 2 13 14 3 15 16 9

+

+

7

Galerida cristata (S)

+

6

+

+

5

Jynx torquilla (G)

Dendrocopus syriacus (S)

Dendrocopus minor (S)

+

4 +

3

Dendrocopus major (S)

2 +

1

5.3.2010. - 7.3.2010.

Merops apiaster (G)

Vrsta

Lokalitet

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

197

198 +

4

+

5

+

6

+

7 +

8

+

+

+

+

+

+ +

+

+

+

+

+

9 10 6 11 5 12 2 13 14 3 15 16 9

+

+

Tichodroma muraria (Z)

+

Emberiza cirlus (S)

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

*** Piljak (Delichon urbica) nije opažan tijekom svibnja, ali je razlog tome izostanak opažanja iz Obrovca, gdje su u jesen pronađena karakteristična gnijezda.

** Mužjak sove ušare (Bubo bubo) pronađen je u blizini ušča Zrmanje u Novigradsko more, ali dodatnim istraživanjima utvrđeno je da ne gnijezdi tamo

Ptice

*Galeb klaukavac (Larus michahellis) je gnjezdarica šire okolice. Najbliže kolonije su otočići Ražanci ispred Starigrada i otočići u Ljubačkom zaljevu. Vrsta je izuzetno kompleksne mobilnosti i različite jedinke pokazuju različite strategije kretanja, a jedinke različite starosti se također različito ponašaju. Takvo kompleksno ponašanje je nemoguće točno prikazati upotrebom ovih kratica.

+

+

Emberiza calandra (G)

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Emberiza melanocephala (G)

Emberiza hortulana (G)

Emberiza citrinella (G?)

+

Emberiza cia (S)

Coccothraustes coccothraustes (G,S,P,Z)

Pyrrhula pyrrhula (Z)

Serinus serinus (G,P)

+

+

Carduelis chloris (S)

+

+

+

Carduelis carduelis (G,P)

+

+

+

+

+

+

+

+

Carduelis cannabina (G,P)

+

Fringilla coelebs (G,P,Z)

+

+

+

+

+

+

+

+

+

2 17 6 18 1 19

Ptice

Passer hispaniolensis (G)

Passer domesticus (S)

Oriolus oriolus (G)

+

+ +

+

+

Sturnus vulgaris (Z,G)

+

Corvus corax (S)

+ +

+

Pyrrhocorax graculus (S)

+

+

+

+

Corvus corone cornix (S)

+

+

+

+

Garrulus glandarius (S)

Lanius minor (G)

Lanius collurio (G)

+

Sitta neumayer (S)

Remiz pendulinus (S)

Aegithalos caudatus (S)

+

+

Parus major (S) Poecile palustris (S)

+

Poecile lugubris (S)

Lophophanes cristatus (S)

Cyanistes caeruleus (S)

+

+

3

27.9.2010. - 3.10.2010.

Ficedula hypoleuca (P) +

2

30.4.2010. - 6.5.2010

+

+

1

5.3.2010. - 7.3.2010.

Muscicapa striata (P)

Troglodytes troglodytes (Z)

Vrsta

Lokalitet

Zbornik radova - Zrmanja 2010. Zbornik radova - Zrmanja 2010.

199

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ptice

Tijekom proljetnog dijela istraživanja provedeno je prstenovanje ptica aluminijskim prstenovima na dvije lokacije. Prstenovane su ukupno 24 ptice iz 14 vrsta (Tablica 3).

Tablica 3. Popis vrsta ptica prstenovanih tijekom proljetnog dijela istraživanja Lokalitet

Vrsta Carduelis carduelis

Kaštel Žegarski

Manastir Krupa

3

Delichon urbica

1

Emberiza cirlus

1

Fringilla coelebs

2

Hirundo rustica

1

Motacilla cinerea

2

Ptice

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Nycticorax nycticorax

Gak

II

I

NT

Egretta garzetta

mala bijela čaplja

II

I

VU

Ardea cinerea

siva čaplja

lll

Aquila chrysaetos*

suri orao

II

ll

I

EN

RARE

Circaetus gallicus*

Zmijar

II

ll

I

VU

RARE

Circus aeruginosus

eja močvarica

II

ll

I

EN

Circus pygargus*

eja livadarka

II

ll

I

EN

Buteo buteo*

Škanjac

II

ll

Pernis apivorus

škanjac osaš

II

ll

l

VU

Accipiter gentilis

Jastreb

II

ll

Accipiter nisus

Kobac

II

ll

LC

Falco subbuteo

sokol lastavičar

II

ll

NT

Falco tinnunculus*

Vjetruša

II

ll

DEC

ll

VU

Muscicapa striata

1

Falco vespertinus

crvenonoga vjetruša

II

Parus major

1

Gallinula chloropus*

Mlakuša

lll

Passer domesticus

2

Tringa glareola

prutka migavica

II

ll

Tringa ochropus

crnokrila prutka

II

ll ll

Passer hispaniolensis

1

DEC

II-2 I

DEC (Secure)

Riparia riparia

1

Actitis hypoleucos*

mala prutka

II

Serinus serinus

5

Larus michahellis

galeb klaukavac

lll

II-2

Sylvia cantillans

2

Columba livia*

divlji golub

lll

II-1

Turdus merula

1

Streptopelia decaocto*

Gugutka

lll

II-2

Streptopelia turtur*

Grlica

lll

II

LC

DEC

Cuculus canorus*

Kukavica

lll

Bubo bubo*

Ušara

II

I

NT

VU

Athene noctua*

sivi ćuk

II

NT

DEC

Otus scops*

Ćuk

II

NT

(DEC)

Apus melba*

bijela čiopa

II

(Secure)

Apus apus

Čiopa

III

(Secure)

Apus pallidus*

smeda čiopa

II

(Secure)

Upupa epops*

Pupavac

II

Alcedo atthis

Vodomar

II

LC

Merops apiaster*

Pčelarica

II

VU

Dendrocopos major*

veliki djetlić

II

UKUPNO:

19

5

Tablica 4. Zabilježene vrste tijekom cijelog trajanja istraživanja i njihov status po Bernskoj i Bonnskoj konvenciji, Europskoj Direktivi o pticama (Dodatak II) te status njihove gnijezdeće populacije u Hrvatskoj (gn). Zvjezdicom(*) su označene gnjezdarice na području rijeke Zrmanje. Znanstveno ime

Hrvatsko ime

Anas plathyrhynchos*

divlja patka

Tachybaptus ruficollis*

mali gnjurac

Phalacrocorax carbo

veliki vranac

200

Bern

Bonn

Eu dir

lll

ll

II-1/ III-1

lll

gn

EU status

VU (Secure) (Secure)

NT I ll

NT

DEC

LC

DEC

201

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ptice

EU status

Ptice

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Acrocephalus melanopogon

crnoprugasti trstenjak

II

ll

Acrocephalus schoenobaenus

trstenjak rogožar

II

ll

Acrocephalus scirpaceus

trstenjak cvrkutić

II

ll

Hippolais polyglotta*

kratkokrili voljić

II

ll

(Secure)

Phylloscopus collybita*

Zviždak

II

ll

(Secure)

Phylloscopus sibilatrix

šumski zviždak

II

ll

NT

Phylloscopus trochilus

brezov zviždak

II

ll

EN

Troglodytes troglodytes*

Palčić

II

Regulus regulus

zlatoglavi kraljić

II

ll

Regulus ignicapillus

vatroglavi kraljić

II

ll

Muscicapa striata

Muharica

II

ll

Ficedula hypoleuca

crnoglava muharica

II

ll

Cyanistes caeruleus*

plavetna sjenica

II

Lophophanes cristatus*

kukmasta sjenica

II

Poecile lugubris*

mrka sjenica

II

Parus major*

velika sjenica

II

Poecile palustris*

crnoglava sjenica

II

Aegithalos caudatus*

dugorepa sjenica

lll

Remiz pendulinus*

sjenica mošnjarka

lll

(Secure)

Sitta neumayer*

brgljez kamenjar

II

(Secure)

Tichodroma muraria

Zidarčac

II

(Secure)

II-2

Lanius collurio*

rusi svračak

II

l

ll

II-2

Lanius minor*

sivi svračak

II

l

lll

ll

II-2

Garrulus glandarius*

Šojka

lll

II-2

drozd bravenjak

lll

ll

II-2

Pyrrhocorax graculus*

žutokljuna galica

II

Turdus merula*

Kos

lll

ll

II-2

Corvus corax*

Gavran

lll

Sylvia atricapilla*

crnokapa grmuša

II

ll

Corvus corone cornix*

siva vrana

lll

II-2

Sylvia curruca

grmuša čevrljinka

II

ll

Sturnus vulgaris*

Čvorak

lll

II-2

Sylvia hortensis*

velika grmuša

II

ll

Oriolus oriolus*

Vuga

II

Sylvia cantillans*

bjelobrka grmuša

II

ll

Passer domesticus*

Vrabac

lll

Cettia cetti*

Svilorepa

II

ll

Passer hispaniolensis*

španjolski vrabac

lll

Acrocephalus arundinaceus*

veliki trstenjak

II

ll

Fringilla coelebs*

Zeba

lll

Znanstveno ime

Hrvatsko ime

Dendrocopos minor*

mali djetlić

II

Dendrocopos syriacus*

sirijski djetlić

II

Jynx torquilla*

Vijoglav

II

Galerida cristata*

kukmasta ševa

lll

Lullula arborea*

ševa krunica

lll

Hirundo rustica*

Lastavica

II

Delichon urbica*

Piljak

II

Ptynoprogne rupestris*

hridna lastavica

II

Anthus campestris*

primorska trepteljka

II

Motacilla alba*

bijela pastirica

II

Motacilla flava*

žuta pastirica

II

Motacilla cinerea*

gorska pastirica

II

(Secure)

Cinclus cinclus*

Vodenkos

II

(Secure)

Erithacus rubecula*

Crvendać

II

ll

Luscinia megarhynchos*

Slavuj

II

ll

Phoenicurus ochruros

mrka crvenrepka

II

ll

Monticola solitarius*

Modrokos

II

ll

(VU)

Oenanthe hispanica*

primorska bjeloguza

II

ll

VU

Saxicola rubetra

smeđoglavi batić

II

ll

LC

Saxicola torquata

crnoglava batić

II

ll

LC

Turdus philomelos

drozd cikelj

lll

ll

Turdus iliacus

mali drozd

lll

Turdus viscivorus*

drozd imelaš

Turdus pilaris

202

Bern

Bonn

Eu dir

gn LC

I

LC

(Secure) DEC

I

I

LC

(DEC)

LC

VU

LC

DEC

LC

VU

NT

(Secure)

(DEC)

VU

VU

(Secure)

I

CR

(Secure) (Secure)

(Secure)

(Secure) NT

DEC

(Secure)

(DEC) LC

(DEC) (Secure)

LC

(Secure) (Secure)

(Secure)

203

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ptice

Bern

Bonn

Eu dir

gn

EU status

Znanstveno ime

Hrvatsko ime

Acanthis cannabina*

Juričica

II

Carduelis carduelis*

Češljugar

II

Carduelis chloris*

Zelendur

II

Serinus serinus*

Žutarica

II

Pyrrhula pyrrhula

Zimovka

lll

Coccothraustes coccothraustes*

Batokljun

II

Emberiza cia*

strnadica cikavica

II

VU

Emberiza cirlus*

crnogrla strnadica

II

(Secure)

Emberiza citrinella

žuta strnadica

II

(Secure)

Emberiza hortulana*

vrtna strnadica

lll

Emberiza melanocephala*

crnoglava strnadica

II

Emberiza calandra*

velika strnadica

lll

(Secure)

I

NT

(VU) (VU)

LC

(Secure)

4. Rasprava Tijekom 17 dana terenskih istraživanja ornitološka sekcija zabilježila je 111 vrsta ptica na području rijeke Zrmanje. Taj broj nije konačan i potrebna su daljnja istraživanja da bi se detaljnije odredio broj vrsta ptica na tom području. Dobiveni podaci ipak ukazuju na veliko bogatstvo ornitofaune te prisutnost vrsta koje imaju određeni status ugroženosti, a podaci iz ovog izvještaja mogu poslužiti izradi plana upravljanja tim zaštićenim područjem. Raznolikost ptica Zrmanje proizlazi iz raznolikosti staništa koja se nalaze na njenom širem području, te susreta dviju dominantnih vegetacijskih zona, eumediteranske i submediteranske, s karakterističnim vrstama ptica. Posebno je važno istaknuti gniježđenje surog orla (Aquila chrysaetos) na području Zrmanje, kao i gniježđenje zmijara (Circaetus gallicus) i eje livadarke (Circus pygargus), kao grabljivica čija je gnijezdeća populacija ugrožena.

5. Literatura Svenson, L. (2009): Collins Bird Guide. HarperCollins Publishers, London.

204

Ribe

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ribe

Istraživanje ihtiofaune gornjeg toka rijeke Zrmanje Sekcija za ribe Sudionici na terenu: Jure Miočić-Stošić , Marija Kovačević , Ivana Sučić , Iva Johović1, Luka Horvat1, Ivana Šimunović1, Iva Rajković1, Dušan Jelić3,a 1,b,c

1

Mentori sekcije: Dr.sc. Marko Ćaleta2,a, Dušan Jelić3,a prof.biol. Udruga studenata biologije – BIUS, Zagreb Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu 3 Državni zavod za zaštitu prirode, Odjel za divlje i udomaćene svojte i staništa, Zagreb a Mentor Sekcije za ribe b Voditelji Sekcije za ribe c Autor izvješća 1 2

Sažetak Sekcija za ribe Udruge studenata biologije - BIUS je u razdoblju od 30.4. do 6.5., te od 27.9. do 2.10. 2010., provela istraživanje ihtiofaune rijeke Zrmanje i njezinih pritoka u sklopu međunarodnog istraživačkog projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010“. Korištenjem agregata za elektroribolov te metodom vizualnog cenzusa posjetili smo 19 lokaliteta na kojima je utvrđena prisutnost 14 slatkovodnih vrsta koje pripadaju u 9 porodica. Dvije su vrste endemi jadranskog slijeva (Squalius zrmanjae, Padogobius bonelli), osam ih je karakteristično za taj slijev, dvije pripadaju crnomorskom, dok ih je par invazivnih. Dvanaest se vrsta trenutno nalazi pod nekom od kategorija zaštite ili su pak uvrštene u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske. Nije ustanovljena prisutnost dvije vrste endemske za jadranski slijev, drlje (Scardinius dergle) te oštrulja (Aulopyge huegelii), koji su prethodno zabilježeni u rijeci Zrmanji.

Summary The Ichthyology group of the Biology student association–„BIUS“ conducted a field research to determine the ichthyofauna of the river Zrmanja and its tributaries as part of an international research project ”Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010.” in the periods from April 30th until May 6th and from September 27th until October 2nd. 206

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

We have visited 19 localities using an electrofisher and by visual cesus and established the presence of 14 species of freshwater fish belonging to 9 families. Two of the species are endemic to the Adriatic basin (Squalius zrmanjae, Padogobius bonelli), eight are characteristic of it, two of them belong to the Black Sea basin whilst a couple are invasive. Twelve are currently protected or listed in the Red book of freshwater fish of Croatia. We were not able to confirm the presence of the bulldog rudd (Scardinius dergle) and the dalmatian barbelgudgeon (Aulopyge huegelii) which have been previously reported to enhabit the river Zrmanja.

1. Uvod

Autori izvješća: Jure Miočić-Stošić1,b,c, Marija Kovačević1,b,c 1,b,c

Ribe

Zrmanja je sa svojih 69 kilometara duljine jedna od najkraćih rijeka jadranskog slijeva. Unatoč tome, nalazi se na granici različitih ekoloških sustava te se smatra područjem izrazite biološke raznolikosti. Izvire ispod planine Poštak, u južnom dijelu Like i svojim tokom povezuje jugoistočne obronke Velebita. Tipična je krška rijeka te u gornjem toku formira 7 kilometara dugu dolinu, sve do Kravlje drage gdje ponire u 200 metara duboki kanjon kojim teče podno Keglevića gradine, gdje se ponovno širi dolinom Mokrog polja. Podzemnim tokovima je povezana s rijekom Krkom te se teoretski može govoriti o zajedničkoj ihtiocenozi, kao i drugim biocenozama tih rijeka. Velike su razlike u količini protoka između kišnog i sušnog razdoblja pa se u ljetnom razdoblju vodostaj izrazito smanji, a na nekim mjestima i potpuno presuši, dok se nadzemni tok ponovno javlja tek kod Crnog Vrela, podno zaseoka Vujanići. Idući prema Žegarskom polju, rijeka radi plitki kanjon te prima prve pritoke: potok iz Mijića vrela, povremeni potok Suvaja s vrelom Suvaja i vrelom u spilji Velika Kusača te potok s vrelom u Milića spilji. Najveća i najznačajnija pritoka rijeke Zrmanje jest Krupa, rijeka izrazito sedrotvornog karaktera, koja se odlikuje brojnim slapovima, kao i hidropotencijalom kojeg je lokalno stanovništvo u većoj mjeri koristilo u prošlosti. Njena pritoka, rijeka Krnjeza, sa 600 je metara duljine najmanja rijeka u tom dijelu Hrvatske, a izvire iz Velike spilje podno Velebita, na 405 metara nadmorske visine te na mjestima doseže dubinu i do 50 metara. Neposredno poslije ušća Krupe u Zrmanju se nalazi Visoki buk, najveći slap na rijeci, visok 11 metara, a idući nizvodno dolazi se do Jankovića buka, posljednjeg slapa na Zrmanji, koji predstavlja granicu između slatke i bočate vode, kao i različitih životnih zajednica. Do Jankovića buka sastav populacije karakterističan je za kršku rijeku, no nizvodno, sve do ušća, prevladava bočata, praktički slana voda s tankim slojem lakše, slatke vode na površini. U zadnjih 20 kilometara toka prevladava populacija karakteristične za morska staništa. Ihtiofauna Zrmanje i njezinih pritoka je slabo poznata te se smatra najslabije istraženom rijekom jadranskog slijeva. Do sada je zabilježeno 15 vrsta slatkovodnih riba, od čega su 8 endemi jadranskog slijeva (Mrakovčić i sur., 2006) U ovom je istraživanju glavni cilj bio popisati slatkovodnu ihtiofaunu rijeke te 207

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ribe

procijeniti stanja populacije ugroženih i endemskih vrsta karakterističnih isključivo za Zrmanju: zrmanjskog klena (Squalius zrmanjae Karaman, 1928) i mrena (Barbus plebejus Bonaparte, 1839). Ova rijeka je, poput brojnih drugih, izložena izrazitom antropogenom utjecaju, ponajviše izgradnjom i radom RHE Velebit, kao i onečišćenjem te krivolovom. Iz navedenog razloga smo se odlučili koncentrirati i na alohtone vrste te njihov međuodnos s autohtonima, budući da su unesene vrste riba indirektna posljedica utjecaja čovjeka na ihtiološke zajednice ovog područja.

Ribe

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

3. Rezultati i rasprava 1.1 Lokaliteti Istraživanjem je obuhvaćeno 19 lokaliteta gornjeg toka rijeke od Jankovića buka do Vrela Zrmanje. Također smo posjetili i pritoke Krupu, Krnjezu te potok Dobarnicu (Tablica 1., Slika 1.).

2. Materijali i metode U svrhu utvrđivanja kvalitativnog sastava ihtiopopulacije te prikupljanja uzoraka ciljanih vrsta, koristili smo se agregatom za elektroribolov SAMUS 725 (Samus Special Electronics) izlazne snage do 650 W, za neselektivan izlov ribe na svim lokalitetima. Budući da je popis ihtiofaune jedan od glavnih ciljeva istraživanja, ovakva metoda je prihvatljiva prvenstveno zbog neselektivnosti, kao i mogućnosti vraćanja neozlijeđenih jedinki natrag u vodu. Ulovljene jedinke su fotografirane, ihtiometrom im je izmjerena standardna i ukupna duljina tijela u milimetrima te vaganjem na digitalnoj vagi određena masa u gramima. U razdoblju od 30. travnja do 6. svibnja nismo prikupljali morfometrijske podatke, budući da smo se se usredotočili isključivo na kvalitativni sastav riblje zajednice te smo popisivali vrste s karakteristikama staništa na kojima su nađene. Jedinke zrmanjskog klena i mrena ulovljene na nekoliko reprezentativnih lokaliteta uzeli smo radi detaljnije meristike i morfometrije, s ciljem potvrde postojanja isključivo ovih dviju vrsta karakterističnih za Zrmanju, budući da postoji mogućnost unosa klena (Squalius cephalus (Linnaeus, 1758)) kao alohtone vrste iz dunavskog slijeva i kako bi se otklonile nedoumice oko taksonomske pripadnosti populacije ovih riba iz rijeke Zrmanje. Također smo koristili vizualni cenzus ronjenjem na dah pomoću maske i disalice. Tom su prilikom uočene jednike riba fotodokumentirane digitalnim fotoaparatom Canon G7 rezolucije 10 Mpx, s pripadajućim kućištem za podvodno snimanje. Prikupljene fotografije su poslužile kao dodatni izvor informacija i pomoć kod determinacije. Koristili smo se knjigom Handbook of European Freshwater Fishes (Kottelat i Freyhof, 2007) kao ključem za određivanje vrsta, kao i podacima dostupnim na internetskoj bazi podataka www.fishbase.org.

208

Tablica 1. Koordinate istraživanih lokaliteta NAZIV LOKALITETA

X

Y

1

Kaštel Žegarski most

5568842

4891245

2

Kaštel Žegarski brana

5569135

4891108

3

Izvor Zrmanje

5586079

4896011

4

Izvor Zrmanje 2

5584510

4893976

5

Krupa manastir

5571281

4894294

6

Izvor Krupe

5573063

4895025

7

Berberi buk

5561705

4894938

8

Ogari

5563273

4894626

9

Dobarnica

5561694

4895520

10

Dobarnica (izvor)

5562205

4895861

11

Kusačko jezero (potok)

5587285

4887521

12

Kusačko jezero

5587483

4888128

13

Jankovića buk

5558429

4896043

14

Visoki buk

5565401

4894123

15

Krnjeza

5568529

4895007

16

Butiga

5575426

4885239

17

Crno Vrelo

5572886

4886465

18

Hidrološka postaja Nadvode

5571186

4890251

19

Žegarsko polje

5570788

4890751

209

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ribe

Ribe

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

te dvije izrazito invazivne pridošle iz Sjeverne Amerike (Gambusia holbrooki i Lepomis gibbosus). Moguće je da su ove vrste svoj put do Zrmanje pronašle preko RHE Velebit, odnosno slučajnim prijenosom kao posljedica načina rada elektrane.

Tablica 2. Popis zabilježenih vrsta

Slika1. Istraživani lokaliteti

PORODICA

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE

HRVATSKI NAZIV VRSTE

Anguillidae

Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)

europska jegulja

Blenniidae

Salaria fluviatilis (Asso, 1801)

slatkovodna babica

Centrarchidae

Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758)

sunčanica

Cobitidae

Cobitis bilineata Canestrini, 1865

dvoprugasti vijun

Cottidae

Cottus gobio Linnaeus, 1758

peš

Alburnus albidus (Costa, 1838)

primorska uklija

Barbus plebejus Bonaparte, 1839

mren

Phoxinus lumaireul (Schinz, 1840)

primorski pijor

Rhodeus amarus (Bloch, 1782)

gavčica

Scardinius erythrophthalmus (Linnaeus, 1758)

crvenperka

Squalius zrmanjae Karaman, 1928

zrmanjski klen

Gobiidae

Padogobius bonelli (Bonaparte, 1846)

slatkovodni glavočić

Poeciliidae

Gambusia holbrooki Girard, 1859

gambuzija

Salmonidae

Salmo farioides Karaman, 1938

primorska pastrva

Cyprinidae

1.2 Kvalitativni sastav Zabilježeno je 14 vrsta riba iz 9 porodica (Tablica 2.): Anguillidae, Bleniidae, Centrarchidae, Cobitidae, Cottidae, Cyprinidae, Gobiidae, Poeciliidae i Salmonidae te su sve, osim porodice Cyprinidae koja broji 6 vrsta, zastupljene s jednim predstavnikom. Mrakovčić i sur. (2006) navode da je u Zrmanji zabilježeno 15 vrsta riba, od kojih je osam endema jadranskog slijeva. Ovi se podaci odnose na vrste koje se pojavljuju u cijelom toku do ušća. Jadransku jesetru (Acipenser naccarii), koja ima status kritično ugrožene vrste u Hrvatskoj i smatra se vrlo rijetkom vrstom, a koja zajedno s glavočićem crnotrusom (Pomatoschistus canestrinii) obitava u bočatom dijelu nizvodno od Jankovića buka, nismo mogli obuhvatiti istraživanjem, s obzirom na izbor lokaliteta. Zrmanjska pastrva (Salmo zrmanjaensis) i primorski peš (Cottus ferrugineus) nerazjašnjena su taksonomska karaktera te smo ih zabilježili kao primorsku pastrvu (Salmo farioides) i peša (Cottus gobio). Nismo uspjeli pronaći oštrulja (Aulopyge huegelii) te drlju (Scardinius dergle), dok smo potvrdili prisutnost zrmanjskog klena (Squalius zrmanjae) te slatkovodnog glavočića (Padogobius bonelli). Oštrulj je regionalna endemska vrsta jadranskog sliva, koja u Hrvatskoj živi u rijekama Cetini i Krki te njihovim pritocima, a zabilježena je i u Zrmanji (Jelić i sur. 2008). Prethodnim istraživanjem koje je provela Sekcija za ribe (Bašić i sur. 2008) uspjeli smo fotografirati jednu jedinku oštrulja u jatu mrena nedaleko Jankovića buka, međutim, sadašnjim terenskim radom nije zabilježena i vjerojatno je u Zrmanji rijetka te bi se njen status trebao detaljnije istražiti, kao što je to slučaj i sa drljom. Pokušali smo pronaći i koljušku (Gasterosteus aculeatus), međutim, bez uspjeha. Popisali smo još 6 vrsta karakterističnih za jadranski slijev (Anguilla anguilla, Salaria fluviatilis, Cobitis bilineata, Alburnus albidus, Barbus plebejus te Phoxinus lumaireul), kao i dvije koje pripadaju crnomorskom (Rhodeus amarus i Scardinius erythrophthalmus) 210

Cyprinidae

1.3 Kvantitativni sastav ihtiopopulacije Ukupno su ulovljene 323 jedinke, pri čemu su najveću brojnost imale vrste Phoxinus lumaireul (44,0%), Salmo farioides (14,1%) te Barbus plebejus (11,1%) (Tablica 3., Slika 2.). Važno je napomenuti da se korištenom metodom lova agregatom za elektro-ribolov nije obavljao potpuni izlov na određenom transektu, već se dio jedinki onih vrsta koje su bile najbrojnije nakon ulova vraćao u vodu bez prethodne obrade. Tijekom prvog izlaska na teren u svibnju, provodili smo samo popisivanje zabilježenih vrsta pa iz tog razloga za neke nedostaju podaci o brojnosti i masi. S obzirom na djelomični izlov, slijedi da gore spomenute vrste realno imaju još i veći udio u ukupnom ulovu, dok su neke neopravdano niske, kao što je to u slučaju vrste Gambusia holbrooki koja je na zabilježenim lokalitetima bila vrlo brojna, dok je premjereno samo 15 jedinki. Ipak, podaci daju uvid u relativne odnose brojnosti pojedinih vrsta u ukupnoj ihtiofauni rijeke Zrmanje i njezinih pritoka. U ukupnom ulovu, najveći udio s obzirom na masu uzorkovanih jedinki ima primorska pastrva (Salmo farioides) sa 59,1%, a slijede Barbus plebejus (23,1%) te Squalius zrmanjae (7,7%) (Slika 3.). Ovakva je struktura očekivana, s obzirom da su to, uz jegulju 211

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ribe

Ribe

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

(Anguilla anguilla), rastom najveće vrste koje u nekim područjima dominiraju, kao što je to primjerice pastrva koja je uz peša (Cottus gobio) najbrojnija vrsta u dijelu toka od izvora pa gotovo do Kaštel Žegarskog. Najveći primjerak pastrve (mase 1223 g) ulovljen je na lokalitetu Žegarsko polje koji je ujedno i prvi lokalitet nizvodno od Vrela, na kojem je zabilježen primorski pijor (Phoxinus lumaireul), a koji predstavlja izvrstan izvor hrane za krupne pastrve.

Tablica 3. Broj i masa ulovljenih primjeraka BROJ PRIMJERAKA

%

MASA/g

%

Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)

1

0,3

281

3,4

Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758)

21

6,5

124

1,5

Cottus gobio Linnaeus, 1758

18

5,6

140

1,7

Alburnus albidus (Costa, 1838)

2

0,6

12

0,1

Barbus plebejus Bonaparte, 1839

36

11,1

1931

23,1

Phoxinus lumaireul (Schinz, 1840)

142

44,0

257

3,1

Squalius zrmanjae Karaman, 1928

25

7,7

642

7,7

Padogobius bonelli (Bonaparte, 1846)

16

5,0

24

0,3

Gambusia holbrooki Girard, 1859

15

4,6

2

0,0

Salmo farioides Karaman, 1938

47

14,6

4940

59,1

323

100,00

8353

100,0

VRSTA

UKUPNO:

Slika 3. Grafički prikaz udjela brojnosti pojedine vrste u ukupnom ulovu

1.4 Status ugroženosti i zaštite zabilježenih vrsta riba Ustanovljena je prisutnost 12 vrsta slatkovodnih riba koje se trenutno nalaze pod nekom od kategorija zaštite ili su pak uvrštene u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovčić i sur. 2006) (Tablica 4.), u kojoj možemo pronaći njih šest. Tri pripadaju kategoriji ugroženih vrsta (EN), a ostale su klasificirane kao osjetljive (VU). Na IUCN globalnom Crvenom popisu ugroženih vrsta nalazi se njih 11, većinom u kategoriji najmanje zabrinjavajućih (LC), kojih je osam te po jedna vrsta u kategorijama gotovo ugroženih (NT), osjetljivih (VU) te kritično ugroženih vrsta (CR). Tri su vrste zaštićene i Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979). Taksonomski status više vrsta nije u potpunosti razjašnjen pa tako peša navodimo kao Cottus gobio Linnaeus, 1758. umjesto Cottus ferrugineus Haeckel & Kner, 1858., kako je za ovo područje navedeno u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovčić i sur. 2006.), u kojoj je ovo pitanje također istaknuto. Jednako tako postoji i dvojba oko statusa pastrve, koju navode kao Salmo zrmanjaensis Karaman, 1938 (Mrakovčić i sur. 2006), ali i Salmo farioides Karaman, 1938. (Kottelat i Freyhof 2007). Slična je situacija i sa zrmanjskim klenom (Squalius zrmanjae) i mrenom (Barbus plebejus).

Slika 2. Grafički prikaz udjela mase pojedine vrste u ukupnom ulovu

212

Treba napomenuti kako je jegulja (Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)) označena kao kritično ugrožena svojta na svjetskoj razini, dok je kod nas obuhvaćena tek populacija iz Vranskog jezera kod Biograda na moru, Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (NN 99/09), odnosno Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08). U posljednje vrijeme brojnost im naglo opada, što se djelomično može pripisati prelovu, kako odraslih, tako i ličinki koje se koriste u uzgoju te postižu visoke cijene na tržištu, kao i mortalitetom uzrokovanim parazitskim oblićem Anguillicola crassus koji je unesen pokušajima uzgoja japanske jegulje (Anguilla japonica) u europskim vodama (Kottelat i Freyhof 2007). Izuzetno je teško donijeti zakonski okvir 213

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ribe

i plan upravljanja kojim bi se vrsta kvalitetno zaštitila, budući da je komercijalno vrlo iskoristiva, ima životni ciklus koji uključuje migraciju kroz veliki broj zemalja i nedovoljno poznatu biologiju vezano uz razmnožavanje. Budući da u Hrvatskoj naseljava gotovo sve vodotoke povezane s morem, smatramo da bi se njena kategorija zaštite trebala preispitati te donijeti plan upravljanja, kojim bi se izlov regulirao kvotama koje bi zasigurno doprinijele zaštiti populacije vrste u ovim područjima. Najveće prijetnje opstanku i stabilnosti ihtiofaune rijeke Zrmanje predstavljaju izmjene hidrološkog režima uslijed rada RHE Velebit te moguća izgradnja novih postrojenja za iskorištavanje hidroenergetskog potencijala. Slijede onečišćenje i unos alohtonih vrsta koji je većim dijelom povezan i s radom spomenute elektrane. Izgradnja dodatnih akumulacija vjerojatno bi najviše utjecala na populaciju pastrve i peša, ali i drugih vrsta koje obitavaju u dijelovima rijeke s brzim tokom i velikom količinom otopljenog kisika. Postojeća elektrana ima specifičan način rada koji dovodi do miješanja ihtiofaune rijeke Zrmanje s onom iz Ričice, budući da se voda aktivno crpi iz bazena Razovac u bazen Štikada na Gračačkom polju te se zatim ispušta preko turbina za proizvodnju energije. Ovim postupkom neminovno dolazi do neželjenog prijenosa jedinki iz jednog sustava u drugi te se pospješuje prijenos alohtone faune između sustava. Istraživanjem su zabilježene vrste karakteristične za dunavski slijev, kao što su gavčica (Rhodeus amarus) te crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), kao i invazivne sjevernoameričke sunčanice (Lepomis gibbosus) te gambuzija (Gambusia holbrooki), koje su možda stigle na ovaj način. Alohtone vrste predstavljaju veliki problem za opstanak autohtone faune te su općenito jedan od glavnih uzroka njezina nestanka. Primorska pastrva (Salmo farioides) posebno je osjetljiva na unos salmonidnih vrsta, kao što je kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) koju smo vidjeli u bazenima odvojenima od glavnog toka rijeke, ali napajanim vodom iz nje, nedaleko Kaštel Žegarskog, na lokalitetu Hidrološka postaja Nadvode. Do sada nisu zabilježene jedinke izvan kontroliranog okoliša, ali ovakvim uzgojem može doći do njihova unosa i uspostave populacije, što bi za primorsku pastrvu vjerojatno bilo pogubno, budući da ima manju tjelesnu masu i sporiji rast te bi vjerojatno bila potisnuta, kao što je to slučaj s potočnom pastrvom (Salmo trutta). Vrste kao što su primorska pastrva (Salmo farioides), mren (Barbus plebejus) i jegulja (Anguilla anguilla) uz to su i predmet interesa ribolovaca te često i krivolovaca koji se koriste nedopuštenim alatima kao što su vrše te izlovljavaju jedinke ispod dopuštene minimalne veličine. Potrebno je povećati broj raspoloživih nadzornika koji bi tada bili u mogućnosti bolje upravljati aktivnostima koje se na rijeci odvijaju.

Ribe

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 4. Status ugroženosti i zaštićenosti vrsta riba zabilježenih istraživanjem Porodica Anguillidae Blenniidae Cobitidae Cottidae Cyprinidae

Gobiidae Salmonidae

Znanstveni naziv vrste

IUCN1

Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) Salaria fluviatilis (Asso, 1801) Cobitis bilineata Canestrini, 1865 Cottus gobio Linnaeus, 1758 Alburnus albidus (Costa, 1838) Barbus plebejus Bonaparte, 1839 Phoxinus lumaireul (Schinz, 1840) Rhodeus amarus (Bloch, 1782) Scardinius erythrophthalmus (Linnaeus, 1758) Squalius zrmanjae Karaman, 1928 Padogobius bonelli EN (Bonaparte, 1846) Salmo farioides EN Karaman, 1938

IUCN Crveni popis2

Zakon o zaštiti prirode3

CR

DA

LC

DA

LC

DA

LC

DA

VU

VU

VU

EN

LC

Bernska konvencija4

DA

DA DA

DA

LC LC

DA

LC VU

NT LC

DA DA DA

IUCN (International Union for Conservation of Nature) kategorija ugroženosti u Hrvatskoj

1

IUCN (International Union for Conservation of Nature) Red List of Threatened Species – Crveni popis ugroženih vrsta

2

Zakon o zaštiti prirode NN 70/05 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode NN 139/08

3

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Bern, 19. rujna 1979. godine

4

214

215

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ribe

1.5 Alohtone vrste Gambuzija (Gambusia holbrooki) je jedna od najpoznatijih invazivnih vrsta i nalazi se na popisu 100 najgorih (www.issg.org), kao vrsta Gambusia affinis. Novijim istraživanjima pokazuje se da sve dosad poznate populacije vrste G. affinis u Europi zapravo pripadaju vrsti G. holbrooki te da je do zabune došlo zbog vrlo malih morfoloških razlika među vrstama, koje se uglavnom odnose na broj šipčica u leđnoj i analnoj peraji. Uglavnom se kreće ispod površine gdje lovi male beskralješnjake. Razmnožava se unutarnjom oplodnjom i živorodna je vrsta koja na svijet donosi u prosjeku 40-60 mladih, a u jednoj sezoni sposobna je nositi mlade i do tri puta. U Europu je unesena u Španjolsku još 1921. godine u nadi da će smanjiti populaciju komaraca, međutim, pravih dokaza da je u tome i uspjela nema (Kottelat i Freyhof, 2007). U Zrmanji je zabilježena samo na jednom lokalitetu, u kanalu koji se proteže paralelno s rijekom duž nekoliko stotina metara, blizu mosta u mjestu Kaštel Žegarski. Njen utjecaj na ihtiofaunu za sada možemo smatrati malenim, s obzirom da nije pronađena u glavnom toku, vjerojatno zato jer preferira mirne ili sporo tekuće vode s gustom vegetacijom. Nije posve jasno može li doći do većeg rasta populacije, ali vjerojatno može istisnuti vrste kao što je primorski pijor (Phoxinus lumaireul), koje također obitavaju u vodama koje su povezane s rijekom ili stajačicama uz nju. Najveći problem krije se u tome što se hrani ličinkama i jajima drugih riba, a pretpostavlja se da je i vrlo agresivna prema drugim ribama te im odgriza dijelove peraja. Zbog svoje brojnosti također utječe i na dostupnost hrane za vrste s kojima se u tom pogledu preklapa. Ukoliko dođe do rasta populacije, mogućnosti za eradikaciju su vrlo malene. Do sada je uspješno uklonjena samo iz vrlo malih sustava, što je uključivalo korištenje rotenona (www.issg.org), otrova koji izaziva smrt svih riba na način da onemogućuje apsorpciju kisika preko škrga, a koji je je vrlo neselektivan. Upotrebom ove metode, nanijele bi se nepopravljive štete cjelokupnoj ihtiofauni rijeke. Sunčanica (Lepomis gibbosus) predstavlja problem jer je u kompeticiji za mjesta pogodna za razmnožavanje, budući da vole osunčane plićake na otvorenom. Mužjaci ove vrste grade gnijezda koja brane nakon mrijesta do trenutka kada ga ličinke ne napuste te su tada vrlo agresivni prema drugim ribama. Hrani se širokim rasponom bezkralješnjaka. U Europu je iz Sjeverne Amerike unesena 80-ih godina 19. stoljeća kao akvarijska ribica te se od onda proširila sve do južne Ukrajine i smatra se invazivnom vrstom (Kottelat i Freyhof, 2007). Preferiraju sporo tekuće vode i stajačice, zbog čega vjerojatno, kao ni gambuzija, nisu osobito brojne u Zrmanji te su zabilježene samo na lokalitetima Berberov buk i Dobarnica, u dijelovima u kojima je rijeka mirnija te ujezerena. Mogu podnijeti visoku slanost, do 18,2‰ pa je tako prijašnjim istraživanjem (Bašić i sur. 2008) nađena ispod slapa Jankovića buk, gdje salinitet u ljetnim mjesecima na površini iznosi 7,5‰, a na dnu čak 31,9‰. Štoviše, više jedinki je uočeno čak 300 metara nizvodno od slapa. Ovi podaci samo potvrđuju izrazitu sposobnost ove vrste da se prilagodi na različite uvjete i opstane u promjenjivom okolišu, što je i čini invazivnom vrstom. U budućnosti vjerojatno najveću prijetnju predstavlja mogući unos kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss), što bi vjerojatno uvelike utjecalo na populaciju primorske pastrve (Salmo farioides) u rijeci Zrmanji. 216

Ribe

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

4. Zaključak Rijeka Zrmanja predstavlja vrlo složen hidrogeomorfološki sustav. Velikim je dijelom tipična krška rijeka koja je uz to podzemnim tokovima povezana s rijekom Krkom te s njom teoretski čini zajedničku ihtiocenozu. Velike su razlike u količini protoka između kišnog i sušnog razdoblja pa se u ljetnom razdoblju vodostaj izrazito smanji, a na nekim mjestima i potpuno presuši što, naravno, utječe i na ihtiofaunu koja se iz takvih područja povlači. Imali smo prilike vidjeti takvu situaciju na lokalitetu Butiga gdje nije zabilježena prisutnost riba, budući da je rijeka ispunila korito tek nekoliko dana ranije. Dio toka ispod zadnjeg velikog slapa, Jankovića buka, karakteriziran je oštrom haloklinom koja dijeli vodeni stupac na gornji, bočati sloj i donji, morski sloj. Osim gradacije vodenog stupca, koja bitno utječe na vertikalnu raspodjelu vrsta, javlja se i horizontalna gradacija duž rijeke, od izvora prema ušću. S obzirom na rezultate istraživanja, Zrmanju možemo podijeliti na nekoliko zona. Dio toka od izvora do Žegarskog polja zona je u kojoj dominira primorska pastrva (Salmo farioides). Karakterizira ga brzi tok s mnogo malih slapova koji omogućuju dobru prozračenost vode i visoku koncentraciju otopljena kisika te pretežito kamenito i šljunkovito dno koje pruža dobar zaklon za peša (Cottus gobio) koji je također brojan. Nizvodno od Žegarskog polja rijeka usporava i tok se širi i produbljuje te dolazi do promjene u sastavu ihtiofaune pa imamo pojavu mrena (Barbus plebejus) koji je u ovom dijelu brojan kao i neke druge vrste, primjerice primorski pijor (Phoxinus lumaireul), a javlja se i slatkovodni glavočić (Padogobius bonelli). Dno je šljunkovito i sa nešto više vodene vegetacije. Ova se zona proteže sve do Ogara, odnosno Berbera. Već kod Ogara je u malim udubljenjima i ujezerenim dijelovima toka uz mrena najbrojniji zrmanjski klen (Squalius zrmanjae) dok je pastrve manje u odnosu na prijašnje zone, a javljaju se i primorska uklija (Alburnus albidus), slatkovodna babica (Salaria fluviatilis) te sunčanica (Lepomis gibbosus). Ova se zona proteže sve do Jankovića buka gdje dolazi do drastične promjene fizikalno-kemijskih parametara i sastava ihtiofaune, s obzirom da se ispod slapa već nalazi morska voda koja prodire iz ušća te stvara donji sloj toka vode u rijeci. Nizvodno od Jankovića buka nalazimo ihtiocenozu sastavljenu od morskih vrsta riba te onih karakterističnih za bočate vode, kao što je primjerice glavočić crnotrus (Pomatoschistus canestrinii) te više vrsta cipala (Liza spp.), lubin (Dicentrarchus labrax) ili brfun (Atherina boyeri). Dno je ovdje izrazito muljevito. Možemo dakle govoriti o slijedu zona pastrve, mrena, zrmanjskog klena te, primjerice, cipla. Uz ovu podjelu imamo i pritoke: Krupu, Krnjezu, Dobarnicu koje svaka za sebe imaju horizontalnu raspodjelu vrsta sukladno toku. Kod Berbera koje pripada zoni zrmanjskog klena, na ušću Dobarnice u Zrmanju, iznova možemo pronaći brojne pastrve, kao i peša, s obzirom da su uvjeti u potoku pogodni za ove vrste. Zabilježeno je 14 vrsta riba iz 9 porodica (Tablica 2.): Anguillidae, Bleniidae, Centrarchidae, Cobitidae, Cottidae, Cyprinidae, Gobiidae, Poeciliidae i Salmonidae. Dvanaest se vrsta trenutno nalazi unekoj od kategorija zaštite ili su pak uvrštene u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovčić i sur. 2006.). Ukupno su ulovljene 323 jedinke, pri čemu su najveću brojnost imale vrste Phoxinus lumaireul (44,0%), Salmo 217

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Ribe

farioides (14,1%) te Barbus plebejus (11,1%), dok su u masi ukupnog ulova najveći udio imale vrste primorska pastrva (Salmo farioides) s 59,1%, Barbus plebejus (23,1%) te Squalius zrmanjae (7,7%). Najveće prijetnje opstanku i stabilnosti ihtiofaune rijeke Zrmanje predstavljaju izmjene hidrološkog režima uslijed rada RHE Velebit te moguća izgradnja novih postrojenja za iskorištavanje hidroenergetskog potencijala. Slijede onečišćenje i unos alohtonih vrsta, kao i krivolov. Potrebno je izvršiti dodatna terenska istraživanja na ovom području kako bi se potvrdila prisutnost vrsta koje nisu zabilježene i kako bi se pratilo stanje populacije onih koje jesu.

5. Literatura Bašić, T., Jelić, D., Miočić-Stošić, J., Pjevac, P., Novosel, L. (2008): Ichthyofauna of the river Zrmanja with reference to salinity. 3rd International symposium of ecologists of Montenegro ISEM3, Hotel Delfin - Bijela, Herceg Novi, Montenegro. Jelić, D., Duplić, A., Ćaleta, M., Žutinić, P. (2008): Endemske vrste riba jadranskog sliva. Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb. Kottelat, M., Freyhof, J. (2007): Handbook of European Freshwater Fishes. Publications Kottelat, Cornol, Switzerland. Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. [www.fishbase.org], pristupljeno 15.3.2011. [www.hep.hr], pristupljeno 15.3.2011. [http://www.issg.org/database/welcome/], pristupljeno 15.3.2011. [www.redlist.org], pristupljeno 15.3.2011.

Sisavci

218

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Sisavci

Sisavci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

1. Uvod 1.1 Cilj istraživanja

Istraživanje faune sisavaca područja rijeke Zrmanje Autori izvješća: Tena Šarčević1, Ivan Katanović1 Sudionici na terenu: Inja Kajgana1, Ivan Katanović1, Ana Kroflin1, Sara Nikšić1, Ivana Selanec1, Dijana Stanić1, Tena Šarčević1 Mentor: dr.sc. Duje Lisičić2 Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb Zavod za animalnu fiziologiju, Prirodoslovno–matematički fakultet, Rooseveltov trg 6, Zagreb

2010. godine Sekcija za sisavce je sudjelovala na kampu Udruge studenata biologije – „BIUS“, međunarodni projekt „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.”. Istraživanje je provedeno na lokalitetima: u okolici mjesta Kaštel Žegarski, na području rijeke Krupe blizu Manastira, na području mjesta Berberi buk, na području oko vrela rijeke Zrmanje, okolica Kudinog mosta u kanjonu Krupe (blizu sela Golubići), oko jame Bezdanke (na brdu u blizini sela Golubići). Navedeni lokaliteti pripadaju „Parku prirode Velebit“. Dosadašnja saznanja o fauni ovog područja temeljena su na podacima istraživanja provedenih na području cijelog Parka prirode. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prisutnost sisavaca (izuzev šišmiša) na području ovog dijela toka rijeke Zrmanje.

1 2

Sažetak Sekcija za sisavce sudjelovala je na kampu Udruge studenata biologije – „BIUS“, međunarodni projekt „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.”. Terenski dio istraživanja proveden je u dva dijela: prvi od 30.travnja do 06. svibnja 2010., a drugi dio od 27. rujna do 3. listopada 2010. godine. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prisutnost sisavaca (izuzev šišmiša). Potvrđena je prisutnost 13 vrsta sisavaca, a to su: šumski miš (Apodemus sylvaticus), crni štakor (Rattus rattus), sivi puh (Glis glis), zec (Lepus europaeus), jež (Erinaceus concolor), krtica (Talpa europaea), divlja mačka (Felis silvestris), vuk (Canis lupus), lisica (Vulpes vulpes), kuna bjelica (Martes foina), vidra (Lutra lutra), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa).

Summary The Mammology Group participated at the biological camp “Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010“ which was organized by Biology Students Association – BIUS. Field research was done in two parts: from April 30th till May 6th and from September 27th till October 3rd. The aim of this research was to determine presence of mammals (without bats). Presence of 13 species of mammals was confirmed: wood mouse (Apodemus sylvaticus), black rat (Rattus rattus), edible dormouse (Glis glis), european hare (Lepus europaeus), southern white-breasted hedgehog (Erinaceus concolor), european mole (Talpa europaea), wildcat (Felis silvestris), gray wolf (Canis lupus), red fox (Vulpes vulpes), stone marten (Martes foina), common otter (Lutra lutra), roe deer (Capreolus capreolus), wild boar (Sus scrofa). 220

1.2 O sisavcima u „Parku prirode Velebit“ Granice „Parka prirode Velebit“ obuhvaćaju faunu čitave planine. Od ukupno 79 dosad poznatih sitnih terestričkih kralješnjaka i šišmiša, vodozemaca je poznato 10 vrsta, gmazova 26 vrsta, sitnih sisavaca (kukcojedi i glodavci) 23 vrste, te šišmiša ukupno 23 vrste. Uz dominaciju šumskih vrsta (50 %) velik je udio petrofilnih vrsta (30%), a najmanji je udio vrsta vezanih za travnjake (20 %). Šumska fauna se u čitavom području bukovih i bukovo – jelovih šuma kvalitativno sastoji od istih vrsta sitnih kralježnjaka, a slično je i kod gorskih travnjaka. Od sitnih sisavaca česti su kukcojedi Sorex alpinus, S. araneus, S. minutus, Crocidura leucodon, C. suaveolens i Talpa europea, te glodavci Apodemus flavicollis i A. sylvaticus, Chionomys nivalis, Clethrionomys glareolus, Microtus liechtensteini, Glis glis, Dryomys nitedula i Muscardinus avellanarius. Razmjerno su rijetki nalazi ježa Erinaceus concolor. Populacija reliktnog dinarskog voluhara Dinaromys bogdanovi nastanjuje dva međusobno izolirana dijela, sjeverozapadni od Gornje Klade do Dabarskih kukova te na južnom i jugoistočnom dijelu parka, od Nacionalnog parka „Paklenica“ do Crnopca. U parku obitavaju tri vrste velikih zvijeri - smeđi medvjed (Ursus arctos), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus), te četiri vrste srednjih zvijeri - divlja mačka (Felis sylvestris), jazavac (Meles meles), čagalj (Canis aureus) i lisica (Vulpes vulpes), a u rijekama Lici i Zrmanji utvrđeno je prisustvo vidre (Lutra lutra). Prije trideset godina na Velebit je ponovno naseljena divokoza (Rupicapra rupicapra). Od ostalih biljojeda, zastupljeniji su srna (Capreolus capreolus), zec (Lepus europaeus), divlja svinja (Sus scrofa) i jelen (Cervus elaphus) (Plan upravljanja PPV).

2. Materijali i metode Terenski dio istraživanja proveden je u dva (2) dijela: prvi od 30. travnja do 06. svibnja 2010., a drugi dio od 27. rujna do 3. listopada. 221

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Sisavci

Sisavci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

U radu na terenima koristili smo neinvazivne metode lova sisavaca: » lov živolovkama, » ukopavanje lovnih posuda („pitfall“), » metodu viđenja, » metodu dokaza aktivnosti (identifikacija životinja po tragovima, izmetima, izlučevinama, jazbinama, krtičnjacima) » akustičnu metodu (Giannatos i sur., 2005; Krofel, 2007) za čagljeve, vukove i lisice. Danju se pretraživao teren kako bi se odredila pogodna lokacija za postavljanje živolovki. Traženi su razni znakovi aktivnosti i prisutnosti ciljane skupine životinja. Živolovke su postavljane pred sumrak, a sakupljane rano ujutro. U prvom dijelu istraživanja korišteno je 25 živolovki, a u drugom dijelu 50 živolovki. U živolovke je postavljen mamac. Kao mamac je korištena smjesa kikiriki maslaca, usitnjenih sardina i žitarica. Pri postavljanju živolovki vodilo se računa da se pokrije što različitiji broj staništa te da se, po mogućnosti, postave na vidljiva mjesta boravka (tragovi prolaska kroz vegetaciju, tragovi hranjenja, izmet i sl.). Ulovljene životinje su determinirane na licu mjesta i nakon toga puštene iz živolovki. Noću se odlazilo na lokacije udaljenije od naselja, za koje se smatralo da bi mogle biti stanište lisica, vukova ili čagljeva, te su iz automobilskog radija puštane snimke glasanja vukova, čagljeva, a potom i lisice, za utvrđivanje prisutnosti navedenih vrsta (akustična metoda, Giannatos i sur., 2005; Krofel, 2007).

Slika 2: crni štakor (Rattus rattus)

3. Rezultati i rasprava Živolovke su postavljane na različite tipove staništa (sipari, voćnjaci, obradive površine, šikare, livade, vlažna staništa uz rijeku, šume) kako bismo dobili što potpuniju sliku faune sisavaca ovog područja. Rezultati su dobiveni metodom lova živolovkama, metodom viđenja i metodom dokaza aktivnosti. Ostale metode (ukopavanje lovnih posuda, akustična metoda) nisu dale rezultate.

Lovne posude, postavljane su samo u prvom dijelu terenskog istraživanja. Ukopane su, nakon što se pronašao prikladan teren, i tamo su stajale do kraja našeg boravka. Također, podignuta je ograda u liniji ukopanih lovki, kako bi usmjeravala životinje prema lovnoj posudi i time povećala šanse ulova. U posude nisu stavljani nikakvi mamci.

Slika 1: izmeti kune (Martes sp.) i vidre (Lutra lutra), Kudin most

222

Slika 3. Karta istraživanih područja (1 – Kaštel Žegarski, 2 – Manastir na Krupi, 3 – Kudin most, 4 – Berberi buk, 5 – jama Bezdanka)

223

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Sisavci

Sisavci

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Lutra lutra

Artiodactyla

vidra

Canidae

Canis lupus vuk

Felidae

Vulpes vulpes Felis silvestris Capreolus capreolus

Cervidae Suidae

Sus scrofa

lisica divlja mačka srna divlja svinja

izmet

izmet izmet metoda viđenja metoda viđenja tragovi

6 izmeta (3 manastir, 3 Kudin most), jazbina (Kudin most), izlučevina (Kaštel Žegarski) 1 (Manastir), 1 (Berberi buk) 1 (Manastir) 1 (Berberi buk, okolica) 1 (okolica Kaštel Žegarskog) Manastir

Zanimljiv za spomenuti bio je nalaz izmeta vidre (Lutra lutra) i kune (Martes sp.), na Kudinom mostu, pri čemu je izmet vidre bio na izmetu kune. Taj nalaz nam je dao indikacije da na ovom lokalitetu dolazi do nadmetanja za teritorij ove dvije vrste, međutim to bi trebalo detaljnije istražiti. Slika 4. Karta istraživanih područja – vrelo Zrmanje

4. Zaključak

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta na istraživanom području Razred

Porodica

Rodentia

Muridae

Gliridae

Lat. ime vrste Apodemus sylvaticus Rattus rattus Glis glis

Lepus europaeus Erinaceus Erinaceidae concolor

Lagomorpha Leporidae Insectivora

Carnivora

224

Talpidae

Talpa europaea

Mustelidae

Martes sp.

Hr. ime vrste

Metoda

lov živolovkama lov crni štakor živolovkama lov sivi puh živolovkama metoda zec viđenja bjeloprsi metoda jež viđenja dokaz krtica aktivnosti krtičnjaci metoda kuna viđenja izmet/ tragovi šumski miš

Broj zabilježenih primjeraka (lokacija) 2 (Manastir, Bezdanka)) 1 (Kaštel Žegarski kod mosta), 2 (Berberi buk) 1 (vrelo Zrmanje) veći broj (na svim lokacijama) 2 (vrelo Zrmanje) 5 (Manastir) dnevno prosječno 5 izmeta/1 viđena, tragovi (Berberi buk)

Potvrđena je prisutnost trinaest (13) vrsta sisavaca (izuzev šišmiša), a to su: šumski miš (Apodemus sylvaticus), crni štakor (Rattus rattus), sivi puh (Glis glis), zec (Lepus europaeus), jež (Erinaceus concolor), krtica (Talpa europaea), divlja mačka (Felis silvestris), vuk (Canis lupus), lisica (Vulpes vulpes), kuna bjelica (Martes foina), vidra (Lutra lutra), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa). Prisutnost čaglja (Canis aureus), vuka (Canis lupus) te lisice (Vulpes vulpes) metodom puštanja snimki glasanja na istraživanim podučjima nije potvrđena. Iz dobivenih rezultata zaključili smo da je gustoća populacije malih sisavaca na navedenim lokalitetima mala. Ipak, na rezultate je možda utjecao nedovoljan broj lovki te premali broj dana provedenih na terenu. Navedeno je vjerojatno razlog što nismo zabilježili sve vrste koje bi mogle obitavati u ovom području.

5. Zahvala Zahvaljujemo Teu Deliću, apsolventu biologije, Biotehniška fakulteta v Ljubljani, za pomoć pri terenskom radu te Mileni Šijan, prof. biologije i kemije i univ. bacc. znanosti o okolišu, Sunce, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj, za upotpunjavanje našeg znanja o vidri (Lutra lutra).

225

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Sisavci

6. Literatura Antolović, J., Flajšman, E., Frković, A., Grgurev, M., Grubešić, M., Hamidović, D., Holcer, D., Pavlinić, I., Tvrtković, N., Vuković, M. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske, Zagreb. Bang P., Dahlstrøm P.(2001): Animals Tracks and Signs. Oxford University Press, Oxford. Giannatos, G., Marinos, Y., Maragou, P., Catsadorakis, G. (2005): The status of the Golden Jackal (Canis aureus L.) in Greece. Belg. J. Zool. 135/2: 145–149. Krofel, M. (2008): Survey of golden jackals (Canis aureus L.) in Northern Dalmatia, Croatia: preliminary results. Nat. Croat., 17/4, 259-264. McDonald, D., Barret, P. (1993): Field guide: Mammals of Britain and Europe. Harper Collins, London. Plan upravljanja Parkom prirode “Velebit”, Projekt Očuvanja krških ekoloških sustava (IBRD/GEF TF N° 050539 HR). Ministarstvo kulture, Republika Hrvatska.

Stjenice

226

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Stjenice

Izvještaj istraživanja Sekcije za stjenice u sklopu međunarodnog istraživačkog projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ Autori izvješća: Vedran Caktaš 1,2 i David Jelenković 1,2 Sudionici na terenu: Vedran Caktaš1,2,b, David Jelenković1,2,a,b, Jelena Bobetić1,b, Lovorka Špirić1,b, Igor Vilaj1,b, Antonio Mucko1,b, Patrik Počivavšek1,a, Matija Andrić1,b Mentor: dr. sc. Ljiljana Protić3 Udruga studenata biologije – „BIUS“, Zagreb Voditelji Sekcije za stjenice 3 Prirodnjački muzej, Beograd a ljetni termin b jesenski termin

1

2

Sažetak Sekcija za stjenice Udruge studenata biologije - BIUS je u razdoblju od 30.4 do 6.5., te 27.9.- 2.10.2010. provela istraživanje faune Hemiptera (Rhynchota, rilaši) na području rijeke Zrmanje i njenih pritoka, u sklopu međunarodnog istraživačkog projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“. Kako je područje rijeke Zrmanje specifično radi zajedničkog utjecaja mediteranske klime i okolnih planina, razvijeni su različiti tipovi staništa, što je pak dovelo do velike bioraznolikosti kukaca, a time i skupine reda hemiptera koju proučavamo. Radi nepostojanja podataka o bioraznolikosti rilaša ovog područja, cilj ovog istraživanja je bila inventarizacija na osnovi materijala koji smo uspjeli prikupiti na više različitih lokacija.

Summary The true bug group, member of BIUS-biology students association conducted a research concerning Hemiptera fauna in the period from 30.4 -6.05. and 27.09. - 2.10. 2010th. The research took place in the territory of river Zrmanja and its tributaries within the international research project “Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010.”. As the river area is specific for the joint influence of Mediterranean climate and surrounding mountains, there have been developed various types of habitat, which in 228

Stjenice

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

turn led to significant biodiversity of insects, and thus the order Hemiptera, which is under our investigation. Due to lack of data on biodiversity of Hemiptera in this area, the aim of this study was Hemiptera fauna inventory based on material that we managed to collect in a certain number of different locations.

1. Uvod Rijeka Zrmanja izvire na 395 m nadmorske visine podno vrha Poštak, koji je u širem smislu dio planinskog lanca ličke Plješivice. Ukupna duljina toka od izvora Zrmanje do ušća u Novigradsko more iznosi 69 km. Tipična je krška rijeka te u gornjem toku formira 7 kilometara dugu dolinu, sve do Kravlje drage gdje ponire u 200 metara duboki kanjon, kojim teče podno Keglevića gradine gdje se ponovno širi dolinom Mokrog polja. Područje toka Zrmanje je specifično zbog kombinacije utjecaja mediteranske klime te okolnih planina, zbog čega je nastao vrlo raznolik klimatsko–vegetacijski prostor, koji je pak utjecao na veliku raznolikost staništa, što je omogućilo snažan razvitak i raznolikost entomofaune, a time i skupine rilaša (Hemiptera, Rhynchota) koje proučava naša sekcija. Cilj istraživanja sekcije je bila obuhvatna inventarizacija faune rilaša tog kraja, čime bi se doprinijelo poznavanju entomofaune tog područja. Za navedeno područje ne postoje podaci koji bi uključivali popis vrsta, odnosno faune rilaša. Ovo je prvo istraživanje na ovom području kojim će se napokon osvrnuti na biološku raznolikost navedene skupine (Protić LJ., 1998., 2001.). Dobiveni podaci su od velike važnosti radi pokušaja da se područje Zrmanje i Krupe proglasi parkom prirode, u kojem sustavna inventarizacija omogućuje uvid u bioraznolikost tog područja koje treba dodatno zaštititi od štetnog antropogenog utjecaja.

2. Materijali i metode Tijekom međunarodnog istraživačkog projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ članovi sekcije za stjenice su u 2 navrata vršili terensko istraživanje: u periodu od 30. travnja do 6. svibnja te od 27. rujna do 3. listopada 2010. U navedenom periodu pretraženi su lokaliteti okolice Kaštel Žegarskog, područje uz Zrmanju, izvor rijeke Zrmanje, okolica Manastira na Krupi i nizvodno uz Krupu, Berberin buk te Kudin most. Na navedenim lokalitetima se vršilo prikupljanje i konzerviranje materijala. Kako dosad ne postoji popis Hemiptera s područja rijeke Zrmanje, sve vrste koje smo našli nove su za to područje. Uzorke koje smo sakupili smo preparirali te dio njih determinirali. Postoje problemi vezani uz determinaciju vrsta, zbog nepostojanja adekvatne literature, što dodatno otežava taj dio laboratorijskog posla te stoga nisu sve nađene vrste uspješno determinirane. Nabavom adekvatnih ključeva pokušat će se determinirati preostali uzorci te naknadno dopuniti popis vrsta koje su utvrđene za područje koje smo istraživali. Većinu vrsta smo skupljali metodom lova rukom i entomološkom mrežicom za lov (kečer) te smo nekoliko vrsta sakupili surađujući s ostalim sekcijama (pomoću UVlampe). Prikupljeni materijal je etiketiran, dio je konzerviran u 70%-tnom etanolu, a dio u etil acetatu. 229

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Stjenice

Stjenice

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

3. Rezultati Tijekom trajanja međunarodnog kampa posjetili smo 7 lokacija (Tablica 1). Područje Kaštel Žegarskog, na kojem se nalazio istraživački kamp, Manastir na Krupi, izvor Zrmanje i Zrmanja Vrelo te Berberov buk smo posjetili u dva navrata (ljetni i jesenski termin), radi što cjelovitijeg prikupljanja podataka s tih područja bogatih nalaza rilaša. Na izvoru Krupe bili smo samo tijekom ljetnog termina, a na Kudinom mostu samo u jesenskom terminu.

Tablica 1. Popis lokaliteta X

Y

UTM

1

Kaštel Žegarski

568511

4890048

WJ69

2

Izvor Krupe

572693

4894116

WJ79

3

Manastir na Krupi

570955

4893333

WJ79

4

Zrmanja Vrelo

585187

4895080

WJ89

5

Izvor Zrmanje

586636

4895128

WJ89

6

Berberov buk

561562

4893929

WJ69

7

Kudin most

567510

4893117

WJ69

Coreidae

230

Cydnidae

Lygaeidae

Camptopus lateralis, Germar, 1817 Bothrostethus annulipes, Herrich-Schaeffer, 1835

Miridae

2

3

*

*

*

*

4

5

Geotomus elongatus, Herrich-Schaeffer, 1840 Tritomegas sexmaculatus, Rambur, 1839 Aquarius najas, De Geer, 1773 Gerris costae, Herrich-Schaeffer, 1850

*

6

7

* *

*

* *

*

*

*

* *

* * * *

Hydrometra stagnorum, L., 1758 Geocoris ater, Fabricius, 1787

* * *

Melanocoryphus albomaculatus, Goeze, 1778 Oxycarenus lavaterae, Fabricius, 1787 Rhyparocromus vulgaris, Schiller, 1829

*

Spilostethus saxatilis, Scopoli, 1763

*

Adelphocoris lineolatus, Goeze, 1778

*

*

*

*

* *

*

*

*

*

*

*

*

*

Nabidae

Nabis riegeri, Kerzhner, 1996

*

Nepidae

Nepa cinerea, L., 1758

*

Notonectidae

Notonecta maculata, Fabricius 1794

*

Notonecta obliqua, Thunberg 1787

*

*

*

*

Aelia acuminata Linnaeus, 1758 Acrosternum millierei, Mulsant & Rey, 1866 Ancyrosoma leucogrammes, Gmelin, 1790

*

*

Calocoris roseomaculatus, De Geer, 1773

Pentatomidae 1

Canthophorus sp.

Lygaeus equestris, L., 1758

Lokacije

Heteroptera Alydidae

Coriomeris denticulatus, Scopoli, 1763 Gonocerus acuteangulatus, Goeze, 1778

Hydrometridae

Tablica 2. Popis vrsta te prisutnost po lokalitetima

Naziv

*

Gerris lacustris, L., 1758

Od prikupljenih uzoraka uspjeli smo determinirati 58 vrsta iz 17 porodica (Tablica 2), a od toga su dvije jedinke determinirane do razine roda. Većina determiniranih pripada podredu Heteroptera (raznokrilci, stjenice), dok samo 3 vrste pripadaju podredu Homoptera (jednakokrilci). Najbrojnija porodica su Pentatomidae s 21 vrstom. Najveći broj vrsta smo sakupili na Manastiru na Krupi (36). Nomenklatura i sistematika prati Katalog heteroptera Jugoslavije (Protić LJ., 1998., 2001.) te online bazu Fauna Europea (http://www.faunaeur.org/)

Porodica

*

Coreus marginatus, L., 1758

Gerridae

Ime lokaliteta

Podred

Centracoris variegatus Kolinati, 1845

* * *

*

Carpocoris sp.

*

*

*

Codophila varia, Fabricius, 1787

*

*

*

Dolycoris baccarum, L. 1758

*

*

*

*

* 231

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Stjenice

Porodica

Heteroptera Pentatomidae

Naziv

1

Eurydema oleracea, Linnaeus, 1758

*

Eurydema ornatum, Linnaeus, 1758

*

2

3

4

*

5

6

7

*

*

Eurydema ventrale, Kolenati, 1846

*

Eysarcoris aeneus, Scopoli, 1763

*

Eysarcoris ventralis, Westwood, 1837

*

Graphosoma lineatum, L., 1758

*

*

*

Neottiglossa pusilla, Gmelin, 1789

*

*

*

Nezara viridula, L., 1758

*

Palomena prasina, L., 1761

*

Pentatoma rufipes, L., 1758

*

Piezodorus lituratus, Fabricius, 1794

*

Raphigaster nebulosa, Poda, 1761

*

Pyrrhocoris apterus, Kolenati, 1845

Reduviidae

Coranus griseus, Rossi, 1790

* * *

*

*

*

*

* *

Rhinochoris rubricus, Germar, 1814

Scutelleridae

Corizus hyoscyami, L., 1758

* *

Macceverthus errans, Fabricius, 1794

*

Eurygaster maura, L, 1758

*

*

Odontotarsus robustus, Jakovlev, 1884 Homoptera

Aphrophoridae Aphrophora alni, Fallen, 1805

*

*

232

Cercopis vulnerata, Rossi, 1807

* *

*

*

* *

*

Od akvatičkih i semiakvatičkih stjenica su sakupljene vrste iz tri porodice – Nepidae i Nototectidae od akvatičkih, te Gerridae kao primjerci semiakvatičkih vrsta. S obzirom da nismo imali opremu za lov u vodi, uhvaćene su vrste koje se nalaze uz obalu. Zabilježene vodene vrste dišu atmosferski zrak pa stoga ne možemo govoriti o ovisnosti njihove brojnosti o kvaliteti vode, odnosno količini otopljenog kisika u vodi. Iako je najviše zabilježenih vrsta u Hrvatskoj zabilježeno iz porodice Miridae, kod nas je najviše zabilježenih pripadnika porodice Pentatomidae (21), dok su iz porodice Miridae zabilježene samo dvije vrste, što možemo objasniti njihovom izrazito malom veličinom te našim nedostatkom adekvatne opreme za njihov lov. Od svih sakupljenih Hemiptera, većina vrsta je već zabilježeno na području Hrvatske. Nova vrsta za Hrvatsku je Eysarcoris ventralis, koja je zabilježena na području bivše Jugoslavije, na jednoj lokaciji u Makedoniji (Protić, 1998., 2001.) te je navedena u online katalogu stjenica Slovenije (Gogala, http://www2.pms-lj.si/heteroptera).

Područje toka Zrmanje, kao specifično područje zbog kombinacije utjecaja mediteranske klime te okolnih planina, istraživano je na 7 lokaliteta različitih klimatskih te stanišnih karakteristika. Kako do sada to područje uopće nije istraživano, smatramo da je nalaz 58 vrsta na tome području prilično značajan doprinos fauni rilaša Hrvatske. Stvarni broj vrsta je vjerojatno značajno veći te smatramo da je potrebno provesti daljna terenska istraživanja na ovom području, kako bi se pokušalo pronaći vrste nezabilježene u ovom istraživanju te kako bi se pratilo stanje onih koje jesu.

6. Literatura

*

Philaenus spumarius, L., 1758 Cercopidae

*

*

Peirates hybridus, Scopoli, 1763

Velik broj Hemiptera vezan je uz pojedinu vrstu (ili skupinu) biljke. Većina sakupljenih stjenica iz porodice Pentatomidae (D. baccarum, P. rufipes, R. nebulosa) pronađeni su na grmu kupine (Rubus sp.) (Chinery, 2007.). Pentatomidae roda Eurydema uočeni su kao nametnici na različitim kultivarima (većinom iz porodice Brassicaceae).

5. Zaključak

*

Oncocephalus pilicornis, Reuter, 1882

Rhopalidae

* *

Zicrona careulea, L., 1758 Pyrrhocoridae

*

*

Scoriocoris macrocephalus, Fieber, 1851 Tholagmus flavolineatus, Fabricius, 1798

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

4. Rasprava

Lokacije Podred

Stjenice

Chinery, M. (2007): Insects of Britain and Western Europe. A & C Black, London. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija. Zrinski, Čakovec. Poisson, R. (1957): Faune de France –61 Heteropteres Aquatiques. Office central de faunistique, Paris. Protić ,LJ. (1998): Catalogue of the Heteroptera fauna of Yugoslav countries Part 1. Natural History Museum, Belgrade. Protić, LJ. (2001): Catalogue of the Heteroptera fauna of Yugoslav countries Part 2. Natural History Museum, Belgrade. Wagner, E., Weber, H. H.(2000): Faune de France, 67 Heteropteres Miridae. Office central de faunistique, Paris. [http://www.britishbugs.org.uk/index.html] [http://www.faunaeur.org/] [http://www2.pms-lj.si/heteroptera/] 233

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Izvještaj Sekcije za šišmiše 2011. Istraživanje faune šišmiša uz tok rijeke Zrmanje Voditeljice Sekcije i autori izvješća: Martina Ratko¹, Vida Zrnčić¹ Sudionici na terenu: Valerija Aptreeva1, Ivana Budinski4, Teo Delić3, Željka Drdar1, Norma Fressel1, Dina Kovač1, Marija Krajnović1, Jure Krasić1, Ana Pušić1, Veronika Ramovš3, Dania Randi1, Martina Ratko1, Vida Zrnčić1 Mentor Sekcije: mr.sc. Daniela Hamidović² Udruga studenata biologije – „BIUS“, Zagreb Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, 10000 Zagreb 3 Biotehniška fakulteta v Ljubljani, Oddelek za biologijo; Ljubljana 4 Naučno-istraživačko društvo studenata biologije ‘’Josif Pančić’’, Novi Sad 1 2

Sažetak Sekcija za šišmiše Udruge studenata biologije – ‘’BIUS’’ provela je u razdoblju od 30. travnja do 5. svibnja i od 27. rujna do 3. listopada 2010. godine istraživanje faune šišmiša na području rijeke Zrmanje u sklopu međunarodnog projekta ‘’Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010’’. Cilj istraživanja bio je upotpuniti znanje o vrstama šišmiša koji obitavaju na spomenutom području, s posebnim naglaskom na špiljske vrste pojedinih speleoloških objekata. Uzorkovanje je provedeno u proljetnom i jesenskom razdoblju. Tijekom dana pretraživani su napušteni stambeni objekti te pojedini speleološki objekti, a tijekom večeri istraživanje je provedeno metodom hvatanja mrežama na četiri lokaliteta uz vodu te na ulazu u speleološke objekte. Pregledano je sveukupno 11 speleoloških objekata (špilja Čavlinka, špilja Ćudina peć, jama Bezdanka, špilja Ledenjača, špilja Plitka peć, špilja Vratolomka, špilja Kusa 2, udubina u sedrenoj barijeri kod Ogarovog buka, špilja Topla peć, špilja kod izvora rijeke Krupe, špilja Golubnjača) i tri napuštena nadzemna objekta. Za vrijeme istraživanja zabilježeno je deset vrsta šišmiša u okolici rijeke Zrmanje: Eptesicus serotinus, Hypsugo savii, Miniopterus schreibersii, Myotis blythii, M. capaccinii, M. myotis, Rhinolophus blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum i Rh. hipposideros. Proveden je monitoring kolonija vrsta Myotis capaccinii, M. myotis, M. blythii i Miniopterus schreibersii u špilji Topla peć te M. capaccinii i Min. schreibersii u špilji Vratolomka. Za 236

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

vrstu M. capaccinii zabilježene su tri trudne jedinke u špilji Topla peć te jedna trudna jedinka u špilji Vratolomka. U jami Bezdanka prvi put je zabilježena miješana kolonija šišmiša vrsta Min. schreibersii, Rhinolophus euryale, Rh. ferrumequinum i Rh. hipposideros. Skupina od 12 jedinki vrste Rh. hipposideros uočena je u napuštenom vodocrpilištu u proljetnom i jesenskom razdoblju, dok je 20 pojedinačnih jedinki zabilježeno u špilji Plitka peć u jesenskom razdoblju. U rujnu je zabilježeno jesensko rojenje šišmiša kod svih deset vrsta na ulazu u pet speleoloških objekata (špilja Čavlinka, špilja Ledenjača, jama Bezdanka, špilja Kusa 2, špilja Vratolomka). Najbrojnije vrste bile su Min. schreibersii, Rh. ferrumequinum i Rh. euryale, dok su najrjeđe vrste bile E. serotinus i H. savii. Postotni udio mužjaka bio je veći za sve vrste šišmiša, osim u slučaju vrste Min. schreibersii. Također, sve uzorkovane jedinke bile su adultne, uz izuzetak jedne subadultne jedinke vrste Rh. hipposideros.

Summary The Bat Research Group of the Biology students’ association – ‘’BIUS’’ (University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology) conducted field research of Zrmanja river and its surrounding habitats in the period from April 30th till May 5th and September 27th till October 3rd 2010, as a part of the international research project „Biodiversity Survey of the Zrmanja River Area 2010.”. The aim of this project was to complete the list of resident bat fauna, with special emphasis on cave-dwelling species. The research was conducted in spring and autumn. During the day abandoned residential buildings were investigated, along with caves and rock crevices. During the night mistnetting was conducted at cave entrances and near four water bodies. In total 11 caves were explored (Čavlinka cave, Ćudina peć cave, Bezdanka pit, Ledenjača cave, Plitka peć cave, Vratolomka cave, Kusa 2 cave, rock fissure near Ogari buk, Topla peć cave, cave near the fountain of Krupa river, Golubnjača cave), and three abandoned residential buildings. Ten bat species were recorded (Eptesicus serotinus, Hypsugo savii, Miniopterus schriebersii, Myotis blythii, M. capaccinii, M. myotis, Rhinolophus blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros). Monitoring of two colonies was performed, one located in Topla peć cave containing four species (M. blythii, M. capaccinii, M. myotis, Mn. schreibersii) and the other found in Vratolomka cave comprising two species (M. capaccinii, Mn. schreibersii). Three pregnant M. capaccinii females were recorded at Topla peć cave, while only one was netted at Vratolomka cave. In Bezdanka pit a mixed colony of four bat species (Min. schreibersii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros) was recorded for the first time. The colony was present in both spring and autumn. A group of 12 bats of the species Rh. hipposideros was recorded for the first time in an abandoned waterwell; the group was present in both spring and autumn. Another group, containing 20 specimens, was found at Plitka peć cave in autumn. During September and October autumn bat swarming was recorded for ten bat species at five cave entrances (Čavlinka cave, Ledenjača cave, Bezdanka pit, Kusa 2 cave, Vratolomka cave). Bat species with highest netting rates were Mn. schreibersii, Rh. ferrumequinum and Rh. euryale, while species with lowest netting rates were E. serotinus 237

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

and H. savii. The ratio of males to females in netted samples was in favour of the males in all species but one (Min. schreibersii). Also, all netted specimens were adults, with the exception of one juvenile bat belonging to the species Rh. hipposideros.

1. Uvod Sekcija za šišmiše Udruge studenata biologije – ‘’BIUS’’ (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno–matematički fakultet, Biološki odsjek) provela je preliminarna istraživanja faune šišmiša na području toka rijeke Zrmanje u proljetnom (30. travnja – 6. svibnja) i jesenskom razdoblju (27. rujna – 3. listopada) u sklopu Međunarodnog istraživačkog projekta ‘’Istraživanje bioraznolikosti na području rijeke Zrmanje 2010.’’ Dosadašnja istraživanja cjelokupne faune šišmiša na području rijeke Zrmanje oskudna su, a detaljnije su istražene samo špiljske vrste. U špilji Golubnjača prethodno su pronađene dvije vrste (Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros) te zimske kolonije vrste Rh. euryale (Hamidović, 2008.). U špilji Topla peć prethodno je pronađena miješana porodiljna kolonija četiri vrste (Min. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis) i zimska kolonija vrste Rh. blasii. Špilja je također privremeno sklonište vrste Rh. euryale (Hamidović, 2008.). Miješana kolonija dviju vrsta (Min. schreibersii, M. capaccinii) je također zabilježena u špilji Vratolomka, kao i porodiljna kolonija vrsta M. blythii i M. myotis (Hamidović, 2008.). Međutim, s obzirom da ovo područje karakterizira krški krajolik prepun špilja, jama i pukotina u stijenama, potrebno je provesti detaljnije istraživanje područja. Cilj ovog istraživanja je utvrditi do sada nezabilježene vrste šišmiša na području rijeke Zrmanje i njenih važnijih pritoka te istražiti speleološke objekte u potrazi za špiljskim vrstama. Posebna pažnja je pridodana proučavanju rojenja šišmiša u jesenskom razdoblju.

2. Metode istraživanja Uzorkovanje je provedeno u proljetnom razdoblju od 30. travnja do 6. svibnja i u jesenskom razdoblju od 27. rujna do 3. listopada 2010. godine. Prvi terenski izlazak u svibnju imao je karakter preliminarnog istraživanja, pri čemu je područje toka rijeke Zrmanje istraživano po pitanju mogućih lovnih staništa šišmiša te speleoloških i napuštenih nadzemnih objekata kao mogućih prebivališta šišmiša. Terensko istraživanje noću provedeno je postavljanjem mreža za hvatanje šišmiša (Ecotone, 20-12, 20-12, 20-12, 20-9, 20-3, 14-6, 20-6) od zalaska Sunca, što je dulje moguće, ovisno o vremenskim uvjetima. Način postavljanja mreža ovisio je o lokalitetu, kako bi uspješnost hvatanja jedinki bila što veća. Pri svakom terenskom izlasku zabilježena je temperatura zraka, relativna vlaga i prosječna brzina vjetra na početku i kraju pojedinog izlaska na teren (Kestrel 3000 Pocket Weather Station). Snimanje ultrazvučnim detektorom (Pettersson D-240X) korišteno je kao dodatna metoda prilikom istraživanja, za pomoć pri identifikaciji pojedinih vrsta šišmiša.

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

šišmiša. Mreže su postavljane za vrijeme izlaska šišmiša iz objekta u večernjim satima, od zalaska Sunca, pri čemu je bilježen broj jedinki prilikom njihovog ulaska ili izlaska iz objekta. Također su zabilježeni mikroklimatski uvjeti, odnosno temperatura i relativna vlaga zraka te prosječno strujanje zraka izvan objekta, na ulazu i u unutrašnjosti (Kestrel 3000 Pocket Weather Station). Uhvaćenim životinjama na mjestu ulova određena je vrsta, spol, dob, izmjerena je masa (opružna vaga Pesola 60 g) i duljina podlaktice (pomična mjerka MEBA, ±0,1 mm). Pojedinim jedinkama, ovisno o potrebama determinacije vrste, još je izmjerena duljina desnog uha, palca, stopala, tibije, gornjeg zubnog reda, kao i duljina i širina tragusa i uha. Mjerenja su izvedena tri puta na svakoj jedinci. U izvještaju su prikazane srednje vrijednosti mjera svih jedinki iste vrste, zabilježene na određenom lokalitetu. Starost jedinki određena je prema zadebljalosti zglobova prstiju prednjih udova (Dietz i von Helversen, 2004.). Zabilježeno je vrijeme svake uhvaćene jedinke i mreža u kojoj je jedinka bila uhvaćena, kao i izraženost testisa kod mužjaka, sisa kod ženki te trudnoća ženki. Jedinke su fotografirane u svrhu potvrde determinacije, zbog zanimljivih morfoloških obilježja, kao i za potrebe fotodokumentacije. Vrste su određene prema Dietz i von Helversen (2004.). Jedinke su puštene neozlijeđene na mjestu na kojem su uhvaćene. Zabilježene su koordinate svih lokaliteta na kojima je provedeno istraživanje (GPSmap 60C, Garmin). Podaci o ekologiji pojedinih vrsta šišmiša preuzeti su iz Antolović i sur. (2006.) i Dietz i sur. (2009.).

3. REZULTATI 3.1. Istraženi lokaliteti Dnevnim pretraživanjem lokaliteta utvrđena je prisutnost šišmiša kod tri napuštena objekta: u napuštenim kućama u selu Ervenik te kod Berberovog buka i u napuštenom vodocrpilištu uz rukavac rijeke Zrmanje (Slika 2, Tablica 1). Izabrane su četiri lokacije za postavljanje mreža uz vodu (most kod sela Kaštel Žegarski, Crno vrelo, lokva u polju i Manastir Krupa) (Slika 2, Tablica 2) te 11 speleoloških objekata kao mogućih skloništa za šišmiše (udubina u sedrenoj barijeri kod Ogarovog buka, špilja Vratolomka, špilja Čavlinka, špilja Ćudina peć, špilja na izvoru rijeke Krupe, špilja Kusa 2, špilja Topla peć, špilja Ledenjača, špilja Bezdanka, špilja Golubnjača, špilja Plitka peć) (Slika 2, Tablica 3).

Tijekom dana pregledani su napušteni nadzemni i speleološki objekti u svrhu pronalaska šišmiša. U slučaju njihove prisutnosti, hvatani su ručnom mrežom. Za speleološke objekte nepristupačne za detaljniji pregled tijekom dana, korištene su mreže za hvatanje 238

239

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 2. GPS koordinate istraživanih lokaliteta uz vodu Lokaliteti uz vodu: #

Ime

Y

X

1

Most kod sela Kaštel Žegarski

4890376

5568714

2

Crno vrelo

-

-

3

Lokva u polju

4895308

5567804

4

Manastir Krupa

4890376

5568714

Tablica 3. GPS koordinate istraživanih speleoloških objekata Speleolški objekti: Slika 2. Lokaliteti istraživanja na području rijeke Zrmanje (Google maps) (plava oznaka – lokaliteti uz vodu: 1– lokva u polju, 2–Manastir Krupa, 3–most kod sela Kaštel Žegarski, 4 – Crno vrelo; zelena oznaka – napušteni objekti: 5–vodocrpilište, 6–Berberov buk, 7–selo Ervenik; crvena oznaka – speleološki objekti: 8–Ćudina peć, 9– Čavlinka, 10–Vratolomka, 11–Ogarov buk, 12–Golubnjača, 13–Topla peć, 14–Bezdanka, 15–Ledenjača, 16–Plitka peć, 17–Kusa 2, 18–špilja na izvoru Krupe)

Tablica 1. GPS koordinate pretraženih napuštenih nadzemnih objekata Napušteni nadzemni objekti: #

Ime

Y

X

1

Napuštena kuća u selu Ervenik

-

-

2

Napuštena kuća kod Berberovog buka

4894792

5561494

3

Vodocrpilište

4890636

5568806

240

#

Ime

Y

X

1

Udubina u sedrenoj barijeri kod Ogarovog buka

4894632

5563203

2

Špilja Vratolomka

4894460

5563131

3

Špilja Čavlinka

4896719

5559643

4

Špilja Ćudina peć

4896710

5559636

5

Špilja na izvoru rijeke Krupe

4895148

5573030

6

Špilja Kusa 2

4894492

5571283

7

Špilja Topla peć

4894346

5567608

8

Špilja Ledenjača

4898638

5568412

9

Jama Bezdanka

4898486

5568463

10

Špilja Golubnjača

4887888

5568474

11

Špilja Plitka peć

4898202

5569527

241

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

3.1.1. Napušteni objekti Pretraživanjem napuštenih stambenih objekata uz tok rijeke Zrmanje zabilježena je prisutnost šišmiša na tri lokaliteta: u napuštenim kućama u selu Ervenik i kod Berberovog buka te u vodocrpilištu smještenom odmah uz pritok rijeke Zrmanje.

a) Selo Ervenik Pretraživanjem napuštenih kuća u selu Ervenik otkrivena je prisutnost šišmiša samo u jednom nadzemnom objektu. Objekt je dvorišna zgrada udaljena od glavne ceste. U poluruševnom je stanju, kao posljedica požara. Pretražen je prizemni dio kuće, dok je prvi kat bio nedostupan za prilaz. Pronađena jedinka nalazila se na stropu sanitarne prostorije u stražnjem dijelu kuće, pored otvora smještenog uz strop prizemlja.

Slika 3. Napuštena kuća u selu Ervenik (crveno – lokacija pronađene jedinke) (M. Ratko)

242

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 4. Klimatske izmjere u napuštenoj kući u selu Ervenik, 1. svibnja 2010. Mjesto mjerenja Unutar kuće

Brzina vjetra (v/ms-1)

Temperatura (°C)

Vlaga (%)

Minimalna

Prosječna

Maksimalna

21.7

48.3

0.0

0.0

1.4

b) Berberov buk Napuštena kuća u kojoj su zabilježeni šišmiši nalazi se uz glavnu cestu. Radi se o građevini na tri kata, bez prozora ili vrata te je potpuno otvorena vanjskim vremenskim uvjetima. S jedne strane se nalazi glavna cesta, a s druge livada kroz koju protiče jedan od pritoka rijeke Zrmanje (Slika 4). Pronađeni ostaci guana nalaze se na ulazu u srednju etažu.

Slika 4. Napuštena kuća kod Berberovog buka (crveno – lokacije pronađenih nakupina guana) (M. Ratko)

243

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Tablica 5. Klimatske izmjere u napuštenoj kući kod Berberovog buka, 2. svibnja 2010. Mjesto mjerenja

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 6. Klimatske izmjere u napuštenom objektu (vodocrpilištu)

Brzina vjetra (v/ms-1)

Temperatura (°C)

Vlaga (%)

Minimalna

Prosječna

Maksimalna

Unutar kuće

23.6

47.0

0.0

0.5

0.9

Izvan kuće

23.8

36.0

0.0

0.9

1.0

Mjesto mjerenja 3. svibnja 2010. 29. rujna 2010.

c) Vodocrpilište Vodocrpilište se nalazi uz pritok rijeke Zrmanje s jedne strane, dok se sa suprotne strane nalazi manja šljunčana cesta. Građevina ima tri kata, bez prozora i vrata. Pronađena kolonija šišmiša vrste Rh. hipposideros se nalazi na donjoj etaži. Dio kolonije se nalazi u četiri podzemne komore, u kojima vise sa stropa ili zidova, dok se dio nalazi u velikim cijevima postavljenima nasumično po cijeloj etaži (Slika 5).

Brzina vjetra (v/ms-1)

Temperatura (°C)

Vlaga (%)

Minimalna

Prosječna

Maksimalna

Unutra

19.0

66.0

0.0

0.7

4.8

Vani

21.5

56.5

1.7

0.8

4.8

Unutra

19.3

60.0

-

-

-

Ulaz

20.4

50.3

-

-

-

Vani

20.6

50.3

-

-

-

3.1.2. Lokaliteti uz vodu Dnevnim pretraživanjem terena tijekom prvog izlaska na teren odabrana su četiri lokaliteta za postavljanje mreža za hvatanje šišmiša (Slika 2, Tablica 2). Tri lokaliteta se nalaze pored tekućica, od čega dva na rijeci Zrmanji i jedan na rijeci Krupi te jedan uz lokvu u polju u blizini kanjona rijeke Krnjeze.

a) Most kraj sela Kaštel Žegarski Kameni most smješten je preko rijeke Zrmanje i preko njega se proteže dvosmjerna cesta (Slika 6). U blizini mosta nalaze se stambeni objekti. Vegetacija mjestimično dopire do ruba rijeke. Mreže su postavljane iznad vode, između lukova mosta te duž mosta s njegove gornje strane (Slika 7).

Slika 5. Napušteno vodocrpilište (M. Ratko)

244

Slika 6. Most kraj sela Kaštel Žegarski (Ž. Drdar)

245

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Slika 7. Položaj mreža na mostu kod sela Kaštel Žegarski (M. Ratko)

b) Crno vrelo

Slika 9. Položaj mreža kraj Crnog vrela (M. Ratko)

c) Lokva u polju

Nadzemni tok rijeke Zrmanje javlja se, u ljetnom periodu kada rijeka djelomično presušuje, tek kod Crnog vrela pored sela Vujanići. Rijeka je na ovom dijelu uska i plitka, a bujna vegetacija dopire do ruba obale (Slika 8), stvarajući koridor za prolazak šišmiša. Iz tog razloga mreže su postavljane okomito na tok rijeke, kako bi se osiguralo uspješnije hvatanje šišmiša (Slika 9).

Lokva se nalazi usred polja, nedaleko od obližnje ceste i kanjona rijeke Krnjeze. Promjera je oko pet metara te ima sazidane rubove. Lokalnom stanovništvu služi za ispašu domaćih životinja. Pored lokve se nalaze četiri veća hrasta (Quercus sp.), a cijelo polje obraslo je gustom grmolikom vegetacijom (Slika 10). Mreže su postavljane uz rub oko lokve, kako bi se smanjila mogućnost bijega jedinki.

Slika 8. Rijeka Zrmanja kraj Crnog vrela (Ž. Drdar)

Slika 10. Položaj mreža oko lokve (M. Ratko)

246

247

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

d) Manastir Krupa Ispred Manastira Krupa prolazi pritok rijeke Krupe. Pritok je s jedne strane omeđen cestom, dok se s druge strane nalazi park samostana. Ispred Manastira se nalazi manji kameni most postavljen preko pritoka Krupe, koji se oko 100 metara nizvodno ulijeva u rijeku Krupu. Obilno raslinje proteže se do ruba obale pritoka (Slika 11). Mreže su postavljane uz rub pritoka sa strane ceste, nedaleko od kamenog mosta (Slika 12).

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 7. Klimatske izmjere prilikom mrežarenja na lokalitetima uz vodu (T – temperatura, H – vlaga, Min – minimalna brzina vjetra, Avg – prosječna brzina, Max – maksimalna brzina vjetra)

Most kod Kaštel Žegarskog Crno vrelo Lokva u polju Manastir Krupa

Brzina vjetra (v/ms-1)

Vrijeme (h)

T (°C)

H (%)

Min

Avg

Max

Otvaranje mreža

20:15

12.7

68.6

0.0

0.0

0.0

Zatvaranje mreža

23:00

8.5

88.2

0.0

0.0

1.1

Otvaranje mreža

19:45

13.0

84.8

0.0

0.0

1.4

Zatvaranje mreža

22:45

9.3

94.0

0.0

0.0

0.0

Otvaranje mreža

21:10

13.9

88.5

0.0

0.0

0.0

Zatvaranje mreža

23:05

14.0

82.6

0.0

0.0

0.0

Otvaranje mreža

21:22

-

-

-

-

-

Zatvaranje mreža

22:30

20.5

43.6

0.4

0.7

6.0

Lokalitet

3.1.3. Lokaliteti istraživanih speleoloških objekata

Slika 11. Manastir Krupa (Ž. Drdar)

Pregledano je sveukupno 11 speleoloških objekata. Četiri objekta pretražena su tijekom dana (udubina u sedrenoj barijeri kod Ogarovog buka, špilja Ćudina peć, špilja na izvoru Krupe i špilja Plitka peć). Na sedam lokaliteta postavljane su mreže za hvatanje šišmiša u večernjim satima (špilja Vratolomka, špilja Čavlinka, špilja Topla peć, špilja Ledenjača, jama Bezdanka, špilja Kusa 2 i špilja Golubnjača).

Tablica 8. Klimatske izmjere speleoloških objekata u kojima su zabilježeni šišmiši mrežama za hvatanje šišmiša (T – temperatura, V – vlaga, Min – minimalna brzina vjetra, Avg – prosječna brzina vjetra, Max – maksimalna brzina vjetra, PM – početak mrežarenja, KM – kraj mrežarenja) Lokalitet

Vrijeme Položaj (h) kestrela

Datum

Špilja 2.5.2010. Vratolomka 29.9.2010.

H (%)

Brzina vjetra (v/ms-1) Min

Avg

Max

PM

19:15

-

18.2

53.0

0.0

0.0

0.0

KM

22:00

-

-

-

-

-

-

PM

18:40

Vani

17.3

55.8

-

-

-

Ulaz

16.3

72.2

-

-

-

Unutra

15.1

100.0

-

-

-

Vani

15.5

63.1

-

-

-

Ulaz

14.5

78.8

-

-

-

Slika 12. Položaj mreža kod Manastira Krupa (M. Ratko)

KM

248

T (°C)

23:15

249

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Lokalitet

Datum

Špilja Čavlinka

2.10.2010.

Šišmiši

Vrijeme Položaj (h) kestrela PM

KM

Vani

18.6

Ulaz

Brzina vjetra (v/ms-1) Min

Avg

Max

76.7

-

-

-

18.4

79.7

-

-

-

Unutra

17.2

85.9

-

-

-

Ulaz

14.0

94.4

-

-

-

Unutra

15.9

99.4

-

-

-

Tablica 9. Klimatske izmjere speleoloških objekata pregledanih tijekom dana (T – temperatura, H – vlaga, Min – minimalna brzina vjetra, Avg – prosječna brzina vjetra, Max – maksimalna brzina vjetra) Brzina vjetra (v/ms-1)

Lokalitet

Položaj kestrela

T (°C)

H (%)

Min

Avg

Max

Ogarov buk

Unutra

16.8

72.0

0.0

0.0

1.2

20:00

-

-

-

-

-

-

Ulaz

16.0

71.0

0.0

0.0

1.2

KM

22:30

-

-

-

-

-

-

Vani

13.0

64.0

0.0

0.0

0.6

5.5.2010.

-

-

Unutra

10.3

87.3

0.0

0.0

0.0

Unutra

13.6

91.4

-

-

-

27.9.2010.

PM

19:00

-

14.1

77.2

-

-

-

Ulaz

12.5

93.3

-

-

-

KM

01:00

-

12.4

97.4

-

-

-

Vani

19.8

74.8

-

-

-

PM

19:00

Vani

12.5

-

-

-

-

16.3

80.6

0.0

0.0

2.1

Ulaz

11.7

-

-

-

-

Ulaz

18.5

70.2

0.0

0.0

2.1

Unutra

10.8

-

-

-

-

Unutra

13.6

94.3

-

-

-

Vani

11.4

89.0

-

-

-

Ulaz

11.8

88.1

-

-

-

Unutra

11.4

98.4

-

-

-

3.5.2010.

Špilja Ledenjača

1.10.2010.

KM

5.5.2010. 27.9.2010.

Špilja Kusa 2

23:30

H (%)

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

PM

Špilja Topla peć

Jama Bezdanka

18:50

T (°C)

Šišmiši

30.9.2010.

Špilja 30.9.2010. Golubnjača

-

PM

20:00

-

18.5

47.1

1.4

1.7

10.7

KM

21:30

-

17.3

56.0

0.0

2.4

9.4

PM

19:00

-

13.9

78.1

-

-

-

KM

-

-

11.9

100.0

-

-

-

PM

18:30

-

-

-

-

-

-

KM

00:30

-

-

-

-

-

-

PM

19:00

Vani

9.3

97.9

-

-

-

Ulaz

12.3

93.8

-

-

-

Unutra

10.6

100.0

-

-

-

Vani

9.0

100.0

-

-

-

Unutra

11.8

98.8

-

-

-

KM

22:00

Špilja Ćudina peć

Špilja na izvoru Krupe Unutra Špilja Plitka peć

a) Špilja Vratolomka Špilja ima jedan ulaz, visok oko dva metra i širok nešto više od tri metra. Ispred ulaza nalazi se suhozid. Udaljena je od rijeke Zrmanje otprilike 100 metara. Pri prvom izlasku na teren mreže su postavljene na ulaz špilje (Slika 13) te 100 metara dalje, uz obalu rijeke (Slika 14), a za vrijeme drugog izlaska samo na ulazu u špilju.

Slika 13. Položaj mreže na ulazu u špilju Vratolomku (M. Ratko)

250

251

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

c) Špilja Kusa 2 Špilja Kusa 2 ima tri veća ulaza, od kojih je jedan na visini od 50 metara i nedostupan za mrežarenje. U špilji je nekada izvirala voda te se do nje dolazi preko presušenog korita potoka. Pregledom špilje tijekom dana ustanovljena je prisutnost jedinki šišmiša u početnom dijelu špilje. Daljnje pretraživanje špilje onemogućeno je prisutnošću vode. Postavljene su mreže za hvatanje šišmiša na dva donja ulaza u špilju (Slika 16).

Slika 14. Položaj mreža uz tok rijeke Zrmanje (M.Ratko)

b) Špilja Čavlinka Špilja Čavlinka ima otvor dug devet metara i visok oko pet metara. Preliminarno pretraživanje špilje izvršeno je u proljetnom razdoblju. Otkrivena je prisutnost šišmiša u početnom dijelu objekta, međutim daljnja istraživanja su onemogućena zbog prisutnosti vode u špilji. Mreže za hvatanje šišmiša postavljene su u jesenskom razdoblju, na ulazu u špilju (Slika 15).

Slika 16. Položaj mreža kod špilje Kusa 2 (M. Ratko)

d) Špilja Topla peć Špilja je smještena na uzvisini uz korito Zrmanje. Sastoji se od manje pretkomore (ulaznog atrija) i veće komore u kojoj se nalazi kolonija šišmiša. Mreža za hvatanje šišmiša postavljena je u predvorju špilje, blizu ulaza u glavnu prostoriju (Slika 17).

Slika 15. Položaj mreža na ulazu u špilju Čavlinku (M. Ratko)

252

253

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

f) Jama Bezdanka Jama ima ulaz pri tlu, promjera oko tri metra, do kojeg se mjestimično proteže okolno raslinje. U jami se nalazi brojna kolonija šišmiša. Mreže za hvatanje šišmiša postavljene su u proljetnom i jesenskom razdoblju na ulazu u jamu (Slika 19).

Slika 17. Položaj mreže u špilji Topla peć (M. Ratko)

e) Špilja Ledenjača Špilja Ledenjača ima složeniju strukturu. Ulaz je djelomično prekriven raslinjem te vodi u predvorje koje ima otvoreni strop. Strmi hodnik vodi iz predvorja do glavne prostorije, od koje se dodatno granaju kraći uski kanali. Preliminarno istraživanje početnog dijela špilje izvršeno je u proljetnom razdoblju te su u jesenskom razdoblju postavljene mreže za hvatanje šišmiša na njenom ulaznom dijelu (Slika 18).

Slika 19. Položaj mreže na jami Bezdanka (M. Ratko)

g) Špilja Golubnjača Golubnjača je turistička špilja s uređenim ulazom i stepenicama koje vode u unutrašnje prostorije. Zbog oblika ulaza nije ga bilo moguće u potpunosti zatvoriti mrežama, stoga su mreže postavljene dijagonalno preko stepenica (Slika 20). Špilja je posjećena samo za vrijeme jesenskog izlaska na teren.

Slika 18. Položaj mreža u špilji Ledenjača (M. Ratko)

Slika 20. Položaj mreže u špilji Golubnjača (M. Ratko)

254

255

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

3. 2. Vrste šišmiša na istraženim lokalitetima Na području rijeke Zrmanje u periodu od 30. travnja do 6. svibnja te od 27. rujna do 3. listopada ukupno je zabilježeno 489 jedinki šišmiša u speleološkim i nadzemnim objektima te je zabilježeno deset vrsta šišmiša (Eptesicus serotinus, Hypsugo savii, Miniopterus schreibersii, Myotis blythii, M. capacciniii, M. myotis, Rhinolophus blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum i Rh. hipposideros) (Tablica 10, Slika 21).

Tablica 10. Popis zabilježenih vrsta šišmiša i broj uzorkovanih jedinki u napuštenim nadzemnim i speleološkim objektima Ukupni broj jedinki

Špilja Topla peć

Špilja Plitka peć

Špilja Vratolomka

Jama Bezdanka

Špilja Golubnjača

Špilja Kusa 2

Špilja Ledenjača

Špilja Čavlinka

Špilja kod Krupe

Ćudina peć

Ogarski buk

Vodocrpilište

Selo Ervenik

Eptesicus serotinus

-

-

-

-

-

-

1

-

-

-

-

-

-

1

Hypsugo savii

-

-

-

-

-

2

-

-

-

-

-

-

-

2

Miniopterus schreibersii

-

-

-

-

-

-

-

-

-

49

74

-

48 171

Myotis blythii/myotis

-

-

-

-

-

-

1

-

-

-

1

-

106 108

M. blythii

-

-

-

-

-

1

-

-

-

-

13

-

M. capaccinii

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

18

-

M. myotis

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

19

-

4

23

Rhinolophus sp.

1

-

-

-

-

-

-

2

-

-

-

-

-

3

Rh. blasii

-

-

-

-

-

-

2

-

-

-

6

-

-

8

Rh. euryale

-

-

-

-

-

-

2

6

-

50

24

-

2

84

Rh. ferrumequinum

-

-

-

-

-

15

4

13

-

18

52

-

-

102

Rh. hipposideros

-

12

2

1

1

7

-

41

1

2

3

20

-

90

Ukupni broj jedinki

1

12

2

1

1

25

10

62

1

1

15

Slika 21. Grafički prikaz jedinki šišmiša ulovljenih na području rijeke Zrmanje u pojedinim speleološkim objektima

3.2.1. Rezultati istraživanja napuštenih nadzemnih objekata Dnevnim pretraživanjem napuštenih objekata utvrđena je prisutnost šišmiša na tri lokaliteta. Pretraživanjem napuštenih kuća u selu Ervenik uočena je jedinka vrste Rhinolophus sp. u dvorišnoj zgradi, pored otvora u zidu objekta. U napuštenoj kući kraj Berberovog buka je kraj ulaza zabilježena veća količina guana. U napuštenom vodocrpilištu otkriveno je 12 jedinki vrste Rh. Hipposideros, potvrđene ultrazvučnim detektorom. Jedinke su zabilježene pojedinačno, u tri od četiri komore na donjoj razini objekta te u velikim cijevima koje se nalaze u istoj prostoriji.

105 123

3.2.2. Rezultati postavljanja mreža za lov na lokalitetima uz vodu U proljetnom razdoblju mreže su postavljene na četiri lokaliteta uz vodu (most kod sela Kaštel Žegarski, Crno vrelo, lokva u polju, Manastir Krupa). Unatoč zapaženoj aktivnosti šišmiša na navedenim lokalitetima, niti jedna jedinka nije bila uhvaćena. Razlog tome je velika količina vodenih površina i otvorenost staništa, koji onemogućavaju učinkovito hvatanje jedinki mrežama.

119 210 20 266 730

3.2.3. Rezultati istraživanja speleoloških objekata U sklopu ovog istraživanja obiđeno je 11 speleoloških objekata. Tri špilje (špilja Ćudina peć, špilja na izvoru rijeke Krupe, špilja Plitka peć) te udubina u sedrenoj barijeri kod Ogarovog buka djelomično su istražene tijekom dana, a nađene jedinke uzorkovane su ručnom mrežom. Mreže za hvatanje šišmiša postavljene su na ulazu u sedam speleoloških objekata (špilja Čavlinka, špilja Ledenjača, špilja Kusa 2, jama Bezdanka, špilja Vratolomka, špilja Topla peć, špilja Golubnjača). Kod Ogarovog buka, u udubini sedrene barijere, zabilježene su dvije jedinke vrste 256

257

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Rhinolophus hipposideros za vrijeme proljetnog razdoblja, dok u jesenskom razdoblju nije bila prisutna niti jedna jedinka. U špilji Ćudina peć pronađena je jedna jedinka vrste Rh. hipposideros u proljetnom razdoblju. Tijekom jesenskog izlaska na teren nije bilo moguće ponovno pretražiti špilju zbog visoke razine vode koja je onemogućavala ulaz u objekt. U špilji na izvoru rijeke Krupe je u proljetnom razdoblju pronađena jedna jedinka vrste Rh. hipposideros. U špilji Plitka peć u proljetnom je razdoblju zabilježena skupina vrste Rh. hipposideros od 20 jedinki.

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 11. Zabilježene vrste šišmiša tijekom mrežarenja kod speleoloških objekata (Avg FA – prosječna duljina podlaktice, Avg M – prosječna masa jedinke)

Mn. Schreibersii

48

46.23

9.83

Myotis blythii/myotis

106

-

-

1

54.94

18.0

105

40.51

7.88

M. myotis

4

58.22

21.25

Rh. Euryale

2

46.47

10.5

Mn. Schreibersii

8

45.18

12.75

Rh. Euryale

8

47.65

10.5

Rh. ferrumequinum

1

58.2

19

Mn. Schreibersii

10

45.67

12.44

Rh. Euryale

7

48.19

10.43

Rh. ferrumequinum

8

55.08

19.25

Rh. Hipposideros

2

35.98

6.5

Mn. Schreibersii

11

44.84

12.85

Myotis blythii/myotis

1

-

-

M. blythii

7

56.63

23.57

M. capaccinii

6

40.84

11.33

M. myotis

5

57.49

25.1

Rh. Blasii

6

47.79

15.08

Rh. Euryale

11

43.84

13.18

Rh. ferrumequinum

7

57.16

23.57

Mn. Schreibersii

6

45.46

12.0

M. blythii

5

66.08

19.5

M. capaccinii

5

41.5

8.2

M. myotis

5

61.21

26.0

Rh. Euryale

5

50.8

11.7

Rh. ferrumequinum

4

57.44

17.63

Rh. Hipposideros

2

47.72

12

Špilja Topla peć

3.5.2010.

M. blythii M. capaccinii

Jama Bezdanka

5.5.2010.

27.9.2010.

Špilja Vratolomka

2.5.2010.

Špilja Topla peć istraživana je u proljetnom razdoblju, pri čemu je mrežama za hvatanje šišmiša uhvaćeno i obrađeno 14 jedinki pet vrsta šišmiša (Min. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis i Rh. euryale), a za 252 jedinke zabilježena je vrsta te su jedinke puštene bez obrade. Tijekom svibnja mreže za hvatanje šišmiša postavljene su na ulazu u jamu Bezdanka. Uhvaćeno je 17 jedinki tri vrste (Min. schreibersii, Rh. euryale i Rh. ferrumequinum), a izbrojano je dodatnih 279 jedinki koje su izletjele iz jame nakon sumraka, što upućuje na prisutnost velike kolonije. Mrežarenjem u rujnu uzorkovano je 27 jedinki četiri vrste (Min. schreibersii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum i Rh. hipposideros).

29.9.2010.

Mrežarenjem u svibnju, na ulazu u špilju Vratolomka uzorkovane su 54 jedinke i sedam vrsta (Min. schreibersi, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis, Rh. blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum). U rujnu su uzorkovane 32 jedinke sedam vrsta (Min. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros). Podaci o brojnosti vrsta, te srednje vrijednosti mjera jedinki nalaze se u Tablici 11.

258

Avg M/g

Vrsta

Ulazni dio špilje Kusa 2 preliminarno je istražen u proljetnom razdoblju, pri čemu su zabilježene dvije jedinke Rhinolophus sp. i jedinka vrste Rh. ferrumequinum. U jesenskom razdoblju mrežama za hvatanje šišmiša uhvaćeno je 14 jedinki tri vrste šišmiša (Rh. euryale, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros). Također smo zamijetili moguću pojavu rojenja tih triju vrsta (Dodatak II). U špilji Golubnjača u jesenskom je razdoblju mrežama za hvatanje šišmiša uhvaćena jedinka vrste Rh. hipposideros. Početni dio špilje je pregledan prije postavljanja mreža. Primijećeno je 12 jedinki vrste Rhinolophus sp., međutim jedinke nije bilo moguće uzorkovati zbog visine stropa špilje.

Avg FA/mm

Datum

U špilji Čavlinka zabilježeno je deset jedinki vrste Rh. ferrumequinum, tri žive jedinke vrste Rh. hipposideros i dva kostura iste vrste. Mrežarenjem na ulazu špilje u jesenskom razdoblju uhvaćeno je deset jedinki četiri vrste šišmiša (Hypsugo savii, Myotis blythii, Rh. ferrumequinum i Rh. hipposideros). Preliminarnim pregledom špilje Ledenjača u svibnju pronađena su dva primjerka vrste Rhinolophus euryale. Postavljanjem mreža na ulazu špilje u dva navrata uzorkovano je osam jedinki četiri nove vrste (Eptesicus serotinus, Myotis blythii/myotis, Rh. blasii i Rh. ferrumequinum).

Br. jedinki

Lokalitet

Špilja Golubnjača

1.10.2010.

Rh. Hipposideros

1

38.4

6

Špilja Kusa 2

30.9.2010.

Rh. Euryale

3

47.38

10.67

Rh. ferrumequinum

5

56.55

21.2

Rh. Hipposideros

6

38.09

4.92 259

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Br. jedinki

Avg FA/mm

Avg M/g

Eptesicus serotinus

1

49.43

27

Myotis blythii/myotis

1

56.97

23

Rh. Blasii

2

46.88

10.5

1.10.2010.

Rh. ferrumequinum

4

58.13

24.63

2.10.2010.

Hypsugo savii

2

32.08

7.5

M. blythii

1

56.1

18.5

Rh. ferrumequinum

5

56.14

23.4

Rh. Hipposideros

2

39.4

6.5

Lokalitet

Datum

Vrsta

Špilja Ledenjača

27.9.2010.

Špilja Čavlinka

3.2.4 Rezultati jesenskog rojenja na ulazu u speleološke objekte Pojava rojenja zabilježena je na ulazu u pet speleoloških objekata (špilja Čavlinka, špilja Ledenjača, špilja Kusa 2, jama Bezdanka i špilja Vratolomka). Ukupno je zabilježena 261 jedinka deset vrsta šišmiša na tim lokalitetima. Najčešće zabilježene vrste su Min. schreibersii (33.33%), Rh. ferrumequinum (25.29%) i Rh. euryale (17.62%). Vrsta Rh. ferrumequinum prisutna je na svim navedenim lokalitetima. Vrste Min. schreibersii i Rh. euryale primijećene su na tri od pet navedenih lokaliteta. Navedene vrste su također među šest najbrojnijih vrsta zabilježenih na ovom području. Vrste E. serotinus i H. savii pojavljuju se samo na jednom lokalitetu te su zabilježene jedino u jesenskom periodu za vrijeme rojenja šišmiša.

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Kod deset od 11 navedenih vrsta udio mužjaka je veći ili jednak udjelu ženki uhvaćenih jedinki šišmiša. Jedino kod vrste Min. schreibersii uhvaćen je veći postotak ženki (51.85%). Kod vrsta E. serotinus, H. savii, M. blythii i Myotis blythii/myotis zabilježene su samo muške jedinke, međutim, potrebno je uzeti u obzir mali broj uhvaćenih jedinki tih vrsta (između jedne i četiri jedinke). Istu činjenicu je potrebno uzeti u obzir kod vrsta M. myotis i Rh. blasii, kod kojih je omjer mužjaka i ženki jednak. Sve uhvaćene jedinke bile su u adultnom stanju. Izuzetak je jedna subadultna muška jedinka vrste Rh. Hipposideros, uhvaćena kod špilje Vratolomka.

4. RASPRAVA 4.1. Zabilježene vrste Tijekom istraživanja faune šišmiša na području rijeke Zrmanje u proljetnom i jesenskom razdoblju (30. travnja – 3. listopada), zabilježeno je deset vrsta šišmiša (Tablica 12) od 35 vrsta zabilježenih u Republici Hrvatskoj (Antolović i sur., 2006.). U proljetnom razdoblju pregledana su tri napuštena nadzemna objekta i devet speleoloških objekata, a mreže za lov su postavljene na četiri lokaliteta uz vodu. U napuštenom vodocrpilištu zabilježena je vrsta Rh. hipposideros, a u napuštenoj kući u selu Ervenik zabilježena je jedinka vrste Rhinolophus sp. U napuštenoj kući pored Berberovog buka pronađeni su ostaci guana, međutim nisu zabilježene jedinke šišmiša. U speleološkim objektima zabilježeno je osam vrsta šišmiša (Min. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis, Rh. blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum i Rh. hipposideros). U jesenskom razdoblju istražen je jedan napušteni nadzemni objekt (vodocrpilište), u kojem je ponovno primijećena skupina jedinki vrste Rh. hipposideros. Pregledano je devet speleoloških objekata u kojima je zabilježeno deset vrsta šišmiša (E. serotinus, H. savii, Min. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis, Rh. blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros).

Tablica 12. Vrste šišmiša zabilježene u razdoblju od 30.04. do 03.10.2010. na području rijeke Zrmanje (Š-šumsko stanište; O-otvoreno stanište; U-urbano stanište; P-podzemno sklonište; K-napuštene kuće; S-pukotine u stijenama)

Slika 22. Grafički prikaz postotnog udjela vrsta šišmiša na ulazu u speleološke objekte prilikom jesenskog rojenja šišmiša

260

tip lovnog staništa/ primarnog skloništa

Vrsta – latinski naziv

Vrsta – hrvatski naziv

1.

Eptesicus serotinus

kasni noćnjak

O, Š, U/K

2.

Hypsugo savii

primorski šišmiš

O, Š, U/Š, S, K

4.

Miniopterus schreibersii

dugokrili pršnjak

O, Š, U/P

3.

Myotis blythii

oštrouhi šišmiš

O/P, K

5.

Myotis capaccinii

dugonogi šišmiš

O/P

6.

Myotis myotis

veliki šišmiš

O/P, K 261

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

tip lovnog staništa/ primarnog skloništa

Vrsta – latinski naziv

Vrsta – hrvatski naziv

7.

Rhinolophus blasii

blazijev potkovnjak

O, Š/P

8.

Rhinolophus euryale

južni potkovnjak

Š/P, K

9.

Rhinolophus ferrumequinum

veliki potkovnjak

Š/P, K

10.

Rhinolophus hipposideros

mali potkovnjak

Š/P, K

Šišmiši

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

jama i pukotina u stijenama te sedrenim barijerama. Potrebno je detaljno i sistematično pretraživanje ovog područja, kako bi se uspjeli popisati svi speleološki i podzemni objekti, te vrste koje ih nastanjuju. Također se preporuča stalan monitoring pronađenih i novootkrivenih kolonija šišmiša, kako bi se zabilježile strukture, dinamika i sezonske promjene kolonija.

4.3 Jesensko rojenje (eng. swarming) šišmiša na ulazu u speleološke objekte 4.2. Kolonije pronađene na području rijeke Zrmanje i njenih pritoka U špilji Vratolomka zabilježena je kolonija s najvećim brojem vrsta. Prethodnim istraživanjem ove špilje utvrđena je miješana kolonija vrsta Min. schreibersii i M. capaccinii te porodiljna kolonija vrsta M. blythii i M. myotis. Proljetnim istraživanjem potvrđena je prisutnost sve četiri vrste na navedenom lokalitetu te je zabilježena jedna trudna jedinka vrste M. capaccinii. Osim navedenih vrsta, uhvaćene su dodatne tri vrste šišmiša (Rh. blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum). U rujnu nije zabilježena vrsta Rh. blasii, ali je metodom hvatanja mrežama uhvaćena vrsta Rh. hipposideros. Ukupni broj vrsta uhvaćenih na ovom lokalitetu iznosi osam. Velika kolonija zabilježena je također u špilji Topla peć. Na ovom lokalitetu se nalazi već otprije poznata porodiljna kolonija vrsta Min. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii i M. myotis. Špilja sadrži i zimsku koloniju vrste Rh. blasii te predstavlja povremeno sklonište vrste Rh. euryale. U proljetnom izlasku na lokalitet utvrđena je prisutnost triju trudnih ženki vrste M. capaccinii. Vrste Min. schreibersii, M. blythii i M. myotis su također primijećene na ovom lokalitetu, međutim nisu uhvaćene trudne jedinke tih vrsta. Zabilježena je također prisutnost vrste Rh. euryale. Sveukupno je zabilježeno pet vrsta šišmiša na ovom lokalitetu. U špilji Golubnjači je prethodnim istraživanjem zabilježena prisutnost zimske kolonije vrste Rh. euryale, te prisutnost jedinki vrsta Rh. ferrumequinum i Rh. hipposideros. Prilikom jesenskog izlaska na lokalitet uhvaćena je samo jedna jedinka vrste Rh. hipposideros. U špilji je primijećena prisutnost 12 jedinki vrste Rhinolophus sp., međutim nije bilo moguće uzorkovati nađene jedinke. Zabilježene su dvije skupine jedinki vrste Rh. hipposideros. Prva skupina se nalazi u napuštenom vodocrpilištu te je primijećena u proljetnom i jesenskom razdoblju. Sveukupno 12 jedinki je pronađeno na najdonjoj etaži zgrade. Druga skupina jedinki navedene vrste je zabilježena krajem rujna u špilji Plitka peć i sadrži 20 jedinki. Veća kolonija je zabilježena i u jami Bezdanki. Prilikom proljetnog izlaska na teren na ovom su lokalitetu uhvaćene tri vrste (Min. schreibersii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum). Obrađeno je 17 jedinki šišmiša, dok je 279 jedinki pušteno bez obrade. Tijekom jesenskog izlaska na teren uhvaćene su navedene tri vrste, zajedno s jednom novom vrstom šišmiša za navedenu lokaciju (Rh. hipposideros). Dosadašnja istraživanja na ovom području bila su vrlo lokalizirana te su se koncentrirala većinom na pojedine speleološke objekte. Kako ovo područje karakteriziraju zajednice krša te krških rijeka i njihovih pritoka, gotovo je sigurna prisutnost neotkrivenih špilja, 262

Moguća pojava rojenja šišmiša primijećena je na ulazu u pet speleoloških objekata (špilja Čavlinka, špilja Ledenjača, špilja Kusa 2, jama Bezdanka, špilja Vratolomka). Rojenje je sezonska pojava koja se odvija tokom jesenskog razdoblja te manjim dijelom u proljeće. Šišmiši se roje kako bi istražili nove potencijalne lokalitete za osnivanje kolonija, zbog parenja te poduke juvenilnih jedinki. Najčešće zabilježene vrste za vrijeme jesenskog rojenja šišmiša su Min. schreibersii (87 jedinki, 33.33%), Rh. ferrumequinum (66 jedinki, 25.29%) i Rh. euryale (46 jedinki, 17.62%). Navedene vrste su česte u krškim staništima, u kojima osnivaju kolonije pretežno u špiljama i jamama te podzemnim objektima poput rudnika. Bitna je također blizina zajednice mediteranskih šikara te vodenih površina, koje predstavljaju lovna područja navedenih vrsta. Najrjeđe vrste zabilježene tijekom jesenskog izlaska na teren su E. serotinus i H. savii. Navedene vrste su česte u području krša (pogotovo vrsta H. savii), gdje nastanjuju pukotine u stijenama, a rjeđe se mogu naći ispod kore drveća. Međutim, vrste vrlo rijetko nastanjuju podzemne objekte, što predstavlja moguće objašnjenje niske stope hvatanja tih vrsta. Kod gotovo svih vrsta primijećenih za vrijeme jesenskog rojenja šišmiša, postotni udio mužjaka je veći od istog za ženske jedinke (osim kod vrste Min. schreibersii). Veći udio mužjaka među uhvaćenim jedinkama je očekivan tijekom sezone rojenja s obzirom da je jedna od uloga rojenja parenje jedinki prije nadolazeće hibernacijske sezone. S tim u vidu, mužjaci imaju veću korist od čestog mijenjanja lokaliteta, odnosno time povećavaju uspješnost i učestalost parenja. Potrebno je napomenuti da kod vrsta E. serotinus, H. savii, M. blythii, M. myotis, Myotis blythii/myotis i Rh. blasii postoji mogućnost nereprezentativnosti rezultata zbog malog broja uhvaćenih jedinki. Na četiri lokaliteta zabilježeno je devet mužjaka sa izraženim testisima. Po jedan primjerak je uhvaćen kod jame Bezdanke (Rh. euryale) i špilje Ledenjače (Rh. ferrumequinum). Na ulazu u špilju Vratolomka uhvaćena su dva mužjaka vrste Rh. euryale te jedan vrste Rh. hipposideros. Najviše primjeraka zabilježeno je kod špilje Kusa 2, gdje su uhvaćena dva mužjaka vrste Rh. ferrumequinum te po jedan primjerak vrsta Rh. hipposideros i Rh. euryale. Pojava jesenskog rojenja šišmiša do sada nije istraživana na ovom području, te naši rezultati predstavljaju prve nalaze za područje rijeke Zrmanje u tom pogledu. Međutim, pri razmatranju rezultata potrebno je uzeti u obzir kako je na navedenim lokalitetima mrežareno samo u jednom, odnosno dva navrata (špilja Ledenjača). Pri istraživanju 263

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

rojenja šišmiša potrebno je kontinuirano posjećivati isti lokalitet, i to u proljetnom, ljetnom te jesenskom periodu. Područje toka rijeke Zrmanje karakteriziraju krška staništa s mnoštvom speleoloških objekata, koji predstavljaju primarna mjesta rojenja šišmiša. Daljnja istraživanja i monitoring potrebni su kako bi se potvrdili dosadašnji nalazi te stekla nova saznanja u pogledu rojenja šišmiša na ovom području.

Temeljem članka 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08) propisan je Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (NN 99/09), u kojem su sve vrste šišmiša na teritoriju Republike Hrvatske strogo zaštićene. U Dodatku II Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) (EU Direktiva o staništima) - životinjske i biljne vrste od interesa zajednice, čije očuvanje zahtijeva određivanje posebnih područja očuvanja - uključeno je osam zabilježenih vrsta šišmiša, dok su u Dodatku IV (Životinjske i biljne vrste od značaja za zajednicu i kojima je potrebna stroga zaštita) uključene sve vrste šišmiša skupine Microchiroptera. U Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Tvrtković i dr., 2006.) na popisu se nalazi sedam zabilježenih vrsta - dvije u EN kategoriji (Min. schreibersii, M. capaccinii), tri u NT kategoriji (M. myotis, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros) i dvije u VU kategoriji (Rh. blasii, Rh. euryale) (Tablica 13).

IUCN HR

Annex 2 HD

Annex 4 HD

VRSTA – latinski naziv

Vrsta – hrvatski naziv

1.

Hypsugo savii

primorski šišmiš

LC

+

2.

Eptesicus serotinus

kasni noćnjak

LC

+

3.

Miniopterus schreibersii

dugokrili pršnjak

NT

4.

Myotis blythii

oštrouhi šišmiš

LC

5.

Myotis capaccinii

dugonogi šišmiš

VU

6.

Myotis myotis

veliki šišmiš

7.

Rhinolophus blasii

8. 9.

264

5. Zaključak Tijekom istraživanja provedenog u proljetnom i ljetnom razdoblju na području rijeke Zrmanje i njenih pritoka pronađeno je deset vrsta šišmiša (E. serotinus, H. savii, Min. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis, Rh. blasii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros).

EN

Tijekom istraživanja obiđeno je 11 speleoloških objekata, i kod svakog objekta je potvrđena prisutnost šišmiša. Najveće kolonije primijećene su u špiljama Vratolomka, Topla peć i Bezdanka. U špilji Vratolomka zabilježili smo vrste Min. schreibersii (74), M. blythii/myotis (1), M. blythii (13), M. capaccinii (18), M. myotis (19), Rh. blasii (6), Rh. euryale (24), Rh. ferrumequinum i (52), Rh. hipposideros (3). Zabilježena je jedna trudna jedinka vrste M. capaccinii. Potvrđena je prisutnost miješane kolonije u špilji Topla peć koja sadrži četiri vrste šišmiša (Mn. schreibersii, M. blythii, M. capaccinii, M. myotis), međutim uzorkovane su tri trudne jedinke jedino kod vrste M. capaccinii. Dodatno je zabilježena prisutnost vrste Rh. euryale, za koju je također poznato da koristi navedeni lokalitet kao privremeno sklonište. Na ulazu u špilju Golubnjaču uhvaćena je jedna jedinka vrste Rh. hipposideros. Zabilježena je prisutnost 12 jedinki vrste Rhinolophus sp. Otkrivene su dvije zasebne skupine vrste Rh. hipposideros. Skupina jedinki nađena u napuštenom vodocrpilištu broji 12 jedinki šišmiša čija je prisutnost potvrđena u proljetnom i jesenskom razdoblju. Skupina jedinki zabilježena u špilji Plitka peć broji 20 jedinki te je zabilježena jedino u jesenskom razdoblju.

Tablica 13. Status ugroženosti i zaštićenosti vrsta šišmiša pronađenih na području rijeke Zrmanje (NT - gotovo ugrožene vrste; LC - najmanje zabrinjavajuće vrste; EN - ugrožene vrste; VU – rizične vrste)

+

+

+

+

EN

+

+

LC

NT

+

+

blazijev potkovnjak

LC

VU

+

+

Rhinolophus euryale

južni potkovnjak

NT

VU

+

+

Rhinolophus ferrumequinum

veliki potkovnjak

LC

NT

+

+

mali potkovnjak

LC

NT

+

+

10. Rhinolophus hipposideros

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Najčešće zabilježene vrste su Min. schreibersii (171 jedinka, 23.42%) i M. capaccinii (123 jedinke, 16.85%).

4.4. Status ugroženosti i stupanj zaštite šišmiša na području rijeke Zrmanje

IUCN (2009)

Šišmiši

U jami Bezdanki otkrivena je kolonija u proljetnom razdoblju. Sadržavala je tri vrste (Min. schreibersii, Rh. euryale, Rh. ferrumequinum). Veličina kolonije iznosila je oko 300 jedinki šišmiša. Tokom jesenskog razdoblja uzorkovana je jedna nova vrsta (Rh. hipposideros), uz tri prethodno zabilježene vrste. Moguća pojava jesenskog rojenja šišmiša zabilježena je na ulazu u pet speleoloških objekta (špilja Ledenjača, jama Bezdanka, špilja Čavlinka, špilja Vratolomka, špilja Kusa 2). Sveukupno je zabilježeno deset vrsta kod kojih je primijećena pojava rojenja. Najbrojnije vrste su Min. schreibersii (33.33%), Rh. ferrumequinum (25.29%) i Rh. euryale (17.62%), od kojih je vrsta Rh. ferrumequinum zabilježena na svih pet lokaliteta, dok su ostale dvije vrste zabilježene na tri lokaliteta. Najrjeđe vrste su E. serotinus i H. savii, kod kojih su uzorkovane jedna, odnosno dvije jedinke. Postotni udio mužjaka je bio veći od udjela ženki za sve vrste osim u slučaju vrste Min. schreibersii. Također, sve uzorkovane jedinke bile su adultne, uz izuzetak jedne subadultne jedinke vrste Rh. hipposideros. Izraženi testisi zabilježeni su kod mužjaka tri vrste šišmiša (Rh. euryale, Rh. ferrumequinum, Rh. hipposideros).

265

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

6. Literatura Antolović, J., Flajšman, E., Frković, A., Grgurev, M., Grubešić, M., Hamidović, D., Holcer, D., Pavlinić, I., Tvrtković, N., Vuković, M. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Dietz, C., von Helversen, O. (2004): Illustrated identification key to the bats of Europe. Tuebingen & Erlangen, Germany. Dietz, C., von Helversen, O., Nill, D. (2009): Bats of Britain, Europe & Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd., London. Glover, A. M., Altringham, J. D. (2008): Cave selection and use by swarming bat species. Biol. Cons. 141/6: 1493-1504. Horáček, I., Uhrin, M. (2010): A Tribute to Bats. Lesnická práce, Kostelec nad Černými lesy, Czech Republic. IUCN 2009. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2010.4., http://www.iucnredlist.org Parsons, K. N., Jones, G., Davidson-Watts, I., Greenaway, F. (2003): Swarming of bats at underground sites in Britain - implications for conservation. Biol. Cons. 111/1: 63-70.

Šišmiši

4.

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

20:30 – 22:00

5. 6.

Rhinolophus ferrumequinum Miniopterus schreibersii Rhinolophus euryale

1M

-

2M

3



-



6

5M

-

-

5

7. 8.

9 (P) 22:00 – 23:30

Rhinolophus ferrumequinum

9.

Rhinolophus euryale

10.

Miniopterus schreibersii

1M

-



2

10M, 10Ž

-

1M

21

1M, 1Ž

-

2M

4

11. 12.

27 (P) 23:30 – 01:00

Rhinolophus ferrumequinum

-

-

3M

3

13.

Rhinolophus euryale

4M, 5Ž

-

-

9

14.

Miniopterus schreibersii

2M, 2Ž

-

-

4

15.

DODATAK I. Podaci o jesenskom rojenju šišmiša na ulazu

4 (P)

u speleološke objekte Tablica 14. Podaci o rojenju šišmiša kod špilje Ledenjače, 27.9.2010. (M – mužjak, Ž - ženka) #

Vrijeme

1.

19:00 – 20:00

2.

Vrsta

Tablica 16. Podaci o rojenju šišmiša na ulazu u špilju Čavlinka, 1.10.2010. (M – mužjak, Ž – ženka)

Brojnost

Ukupno

Izvana

Nepoznato

Iznutra

Eptesicus serotinus

1M

-

-

1

Rhinolophus blasii

1M, 1Ž

-

-

2

#

Vrijeme

1.

19:30 – 20:30

2.

21:30 – 22:30

3.

22:30 – 23:30

Vrsta Rhinolophus ferrumequinum Rhinolophus ferrumequinum Rhinolophus ferrumequinum

Brojnost

Ukupno

Izvana

Nepoznato

Iznutra

-

-

1Ž, 1M

2



-

-

1

-

-



1

Tablica 15. Podaci o rojenju šišmiša kod jame Bezdanke, 27.9.2010. (M – mužjak, Ž – ženka, P – pobjegle jedinke) #

Vrijeme

1.

19:00 – 20:30

2. 3. 266

Vrsta Rhinolophus ferrumequinum Miniopterus schreibersii

Brojnost

Ukupno

Izvana

Nepoznato

Iznutra

-

-

1M

1

2M

1

3M, 11Ž

17 25 (P) 267

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Šišmiši

Tablica 17. Podaci o rojenju šišmiša kod špilje Vratolomke, 29.9.2010. (M – mužjak, Ž – ženka, P – pobjegle jedinke) #

Vrijeme

1.

19:00 – 20:00

2.

Vrsta Rhinolophus ferrumequinum Miniopterus schreibersii

3.

Rhinolophus euryale

4.

Rhinolophus ferrumequinum Miniopterus schreibersii

20:00 – 21:00

5. 6.

Myotis capaccinii

7.

Rhinolophus euryale

Brojnost

Ukupno

#

Vrijeme 18:30 – 19:30

Izvana

Nepoznato

Iznutra

2M

32

-

34

1.

-

4

12M, 12Ž

28

2.

-

1

-

1

3.

10.

Miniopterus schreibersii Rhinolophus ferrumequinum

11.

Myotis capaccinii

12.

Rhinolophus euryale

13.

Rhinolophus hipposideros Myotis blythii/ myotis.

14.

19:30 – 20:30

1M

-

1M

2

4.

1M

-

4M, 3Ž

8

5.

2M

2

-

4

6.

21:30 – 22:30

-

2

1M

3

7.

22:30 – 23:30

7 (P) 21:00 – 22:00

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Tablica 18. Podaci o rojenju šišmiša kod špilje Kusa 2, 30.9.2010. (M – mužjak, Ž – ženka, P – pobjegle jedinke)

8. 9.

Šišmiši

1M

-

4M, 1Ž

6

2M, 1Ž

-

-

3



-



2

1M, 1Ž

-



3

-

1

-

1

-

5

-

5

15.

4 (P)

20:30 – 21:30

8. 9.

23:30 – 00:30

-

1M

2

17.

Myotis blythii

1M

-

-

1

#

Vrijeme

18.

Miniopterus schreibersii

4M, 3Ž

-

3M, 5Ž

15

1.

18:30 – 19:30

19.

Myotis myotis

2M

-



4

20.

Rhinolophus euryale

1M

-

-

1

21.

Myotis capaccinii

1M

-

-

1

22.

268

5 (P)

Ukupno

Nepoznato

Iznutra

2M

-

18M, 9Ž

29

1M

-

3M, 1Ž

5

-

1

-

1

-

-

2M, 1Ž

3

1M

-

-

1



-

-

1

1M, 1Ž

-

-

2

Rhinolophus euryale

1M

-

-

1

Rhinolophus euryale

1M

-

-

1

-

-

1M

1

Rhinolophus hipposideros Rhinolophus ferrumequinum Rhinolophus euryale Rhinolophus hipposideros Rhinolophus ferrumequinum Rhinolophus hipposideros Rhinolophus hipposideros

Tablica 19. Podaci o rojenju šišmiša na ulazu u špilju Čavlinka, 2.10.2010. (M – mužjak, - ženka)

1M

22:00 – 23:00

Brojnost Izvana

Rhinolophus ferrumequinum

10.

Rhinolophus ferrumequinum

16.

Vrsta

2. 3. 4.

19:30 – 20:30

5.

20:30 – 21:30

6.

21:30 – 22:30

Vrsta

Brojnost

Ukupno

Izvana

Nepoznato

Iznutra

-

-



2

-

-

1M, 2Ž

3

Hypsugo savii

2M

-

-

2

Myotis blythii

1M

-

-

1



-

-

1

1M

-

-

1

Rhinolophus hipposideros Rhinolophus ferrumequinum

Rhinolophus ferrumequinum Rhinolophus ferrumequinum

269

Vretenca

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Vretenca

Vretenca

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Summary

Izvještaj odonatološke sekcije o sudjelovanju na istraživačkom terenu “Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ Autori izvješća: Adriana Bobinec1, Marija Matejčić1 Sudionici na terenu: Adriana Bobinec1, Vedran Caktaš1, Nina Erbida2, Toni Koren1, Marija Matejčić1, Natalia Mrnjavac1, Ana Štih1 Mentor sekcije: dr. sc. Matija Franković3 Udruga studenata biologije – „BIUS“, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Društvo študentov biologije – DŠB, Biološko središče, Večna pot 111, Ljubljana, Slovenija 3 Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava – IRES, Ivana Lučića 5, Zagreb, Hrvatska 1

2

Sažetak U razdoblju od 30. travnja do 5. svibnja 2010. godine istraživana je fauna vretenaca (Insecta: Odonata) na području toka rijeke Zrmanje, njenih pritoka te okolnih lokvi. Osim u svibnju, istraživanje se kratko nastavilo i krajem rujna 2010. Inventarizacija je vršena na 11 raznovrsnih lokacija i ukupno je pronađeno 17 vrstâ, od čega 5 samo u ličinačkom stadiju, što pokazuje važnost traženja ličinki, a ne samo imaga vretenaca. Ističemo vrijedan nalaz vrste Coenagrion ornatum (NT), koja u Hrvatskoj nije viđena 5 godina te se nalazi na popisu “Natura 2000”. Postojeći podatci s kojima smo uspoređivali svoje nalaze datiraju iz 1977., 1984. te 1998. godine (Franković, pers.com.). Usporedba je pokazala da je odonatološka fauna na ovom području obogaćena s nekoliko novih vrstâ, što, s obzirom na izvrsnu bioindikatorsku sposobnost ove skupine kukaca, govori da antropogeni utjecaj na vode toka Zrmanje nije previše negativan. Željeli bismo ohrabriti daljnja istraživanja odonatološe faune na ovom području, kao i na području cijele Republike Hrvatske, kako bi se ovu skupinu bolje upoznalo i koristilo za pravovremenu zaštitu osjetljivih slatkovodnih staništa.

In the period between the 30th of April and the 5th of May in 2010. research was conducted on the fauna of dragonflies and damselflies (Insecta: Odonata) in the flow area of the river Zrmanja, its tributaries and the sorrounding ponds. Except in May, it continued briefly in late September 2010. Inventarisation was conducted at 11 different locations and a total of 17 species were found, 5 of which only in larval stage, which shows the importance of searching for larvae, and not just the imagines of dragonflies and damselflies. We point out a valuable record of Coenagrion ornatum (NT), which has not been seen in Croatia for 5 years and is listed is “Natura 2000 “. The existing data that we have used for comparison date from the years 1977, 1984 and 1998 (Franković, pers.com.). Comparison has shown enrichment of the odonatological fauna of this area by a couple of new species. Considering the excellent bioindicating capability of this group of insects, this implies that the anthropogenic influence on the waters of Zrmanja river basin is not too negative. We wish to encourage further research of the odonatological fauna of the area, as well as research of the whole area of the Republic of Croatia, in order to get to know better and use this faunal group to duly protect the sensitive fresh-water environment.

1. Uvod Rijeka Zrmanja proteže se sa svojim pritocima od južnog dijela Like, gdje izvire, do sjeverne Dalmacije. Pripada Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji te s pritokom Krupom zauzima dio na zaštićenom području Parka prirode “Velebit”, definirajući, po mnogima, JI granicu Velebita (http://www.pp-velebit.hr, http://www.crorivers.com). Ova, po mnogočemu jedinstvena, krška rijeka izmjenjuje tok kroz strmi kanjon te kroz glađe nizine. Izvire ispod strme stijene Misije na 395 m nadmorske visine, a završava ušćem u Novigradsko more. S obzirom na ukupnu duljinu toka (69 km), prosječan pad rijeke iznosi 5,7 m na kilometar. Poriječje Zrmanje prilično je široko, a biološki je zanimljiv svaki njezin dio, uključujući i pritoke. Klima na području toka Zrmanje varira na jako malim udaljenostima, a zbog krških fenomena i drugih reljefnih specifičnosti kojima kanjon obiluje, značajne su mikroklimatske razlike. Za ljetnih suša dio toka od Mokrog polja do Crnog bunara, pa čak i nizvodno prema Žegarskom polju, ostaje potpuno bez vode. Na donjem dijelu toka brzina rijeke se višestruko povećava, zahvaljujući vodi Krupe i brojnih vrela. (http://www. crorivers.com). Vretenca (Odonata) spadaju u razred kukaca (Insecta) i cijeloga su života vezani za slatkovodna staništa. Ličinke su akvatične, ali su i odrasli stadiji vezani uz vodu, prvenstveno zbog razmnožavanja. U Hrvatskoj je zabilježena 71 vrsta vretenaca (Franković, pers.com.), no brojna staništa nisu istražena ili su podatci koji postoje već zastarjeli. U razdoblju od 30.4. do 5.5.2010. i od 27.9. do 3.10.2010. godine istraživana je fauna vretenaca rijeke Zrmanje, Krupe i ostalih pritoka. Nastojali smo inventarizirati odonatološku faunu sa što više ekološki raznovrsnih lokaliteta (11), uključujući i okolne

272

273

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Vretenca

lokve. Dobivene rezultate uspoređivali smo s rezultatima iz sredine 80-ih i 90-ih godina, koje je prikupio dr.sc. Matija Franković. Cilj istraživanja bio je prvenstveno usporediti i obnoviti podatke za područje rijeke Zrmanje, koji su iako postoje, već zastarjeli. Želja nam je bila i ustanoviti je li fauna vretenaca bogatija ili stagnira u odnosu na prijašnja istraživanja.

2. Materijali i metode 1. Materijali » mrežica za hvatanje imaga (odraslih oblika) » vodena mrežica za hvatanje ličinki » aceton i alkohol za konzerviranje uzoraka » omotnice od paus-papira za pohranjivanje imaga » posudice za pohranjivanje prepariranih imaga » spužve, stiropor i pribadače za prepariranje imaga » bočice za pohranjivanje ličinki i svlakova » džepna lupa » GPS (Global Positioning System) – uređaj za određivanje geografskih koordinata » ključevi za determinaciju uzoraka » fotoaparat (Canon PowerShot S5 IS)

2. Metode Istraživanje faune vretenaca rijeke Zrmanje sastojalo se od terenskog rada, prilikom kojega smo pokušali uhvatati i odmah determinirati što veći broj odraslih i ličinačkih jedinki s ciljem njihovog vraćanja u prirodu. Uzorkovanje se obavljalo hvatanjem jedinki mrežicom za hvatanje imaga, hvatanjem ličinki vodenom mrežicom te ručnim sakupljanjem svlakova na okolnom vodenom bilju. Kada determinacija na terenu nije bila moguća, mali se broj jedinki konzervirao u alkoholu ili acetonu, u bočicama za pohranjivanje ili u omotnicama od paus-papira, nakon čega se determinacija provodila pod lupom. Determinacija odraslih jedinki provodila se prema knjigama: Askew: The Dragonflies of Europe (2004.) i Dijkstra,K-D.B., Lewington, R.: Field guide to the Dragonflies of Britain and Europe (2006.). Determinacija ličinki provođena je pomoću skripte Svlakovi ličinki Anisoptera Europe.

274

Vretenca

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

3. Rezultati

Tablica 1. Popis istraženih lokaliteta tijekom međunarodnog terena “Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“ Lokalitet

Vodeni dio Lokva s vrlo malo priobalne vegetacije; stalna voda Zapušteni tekući kanal; Gradina (ustava, stalna voda, bogata Zrmanja) vodena vegetacija Lokva Romići Lokva bez vegetacije, (Mokro polje) vjeroj. stalna voda Udubina privremeno Lokva kod ispunjena vodom, bez Jakovljević Stana vegetacije Bogata vodena Manastir Krupa (desni pritok vegetacija (rogoz, Krupe na kraju vodena menta); sporo manastirske luke) tekuća rijeka Kaštel Žegarski Sporo tekuća rijeka i (most kod kanal uz rijeku, vodena Nadvode) menta Dobarnica (pritok Brža, plića voda, kamen Zrmanje) prekriven mahovinom Sporije tekuća voda, Berberov buk bogata vodena (Zrmanja) vegetacija Brže tekuća voda, bez Ogarov buk vegetacije, uvala s (Zrmanja) travnatom podlogom Lokva Begovac (Nadvoda)

Oznaka

GPSkoordinate

Loc. 1.

X= 5585549 Y= 4898433

Loc. 2

X= 5584562 Y= 4894301

Pašnjak, grmlje (garig)

Loc.3.

X= 5577491 Y= 4884694

Bušik, grmlje (garig)

Loc.4.

X= 5571656 Y=4888385

Grmlje, bagrem, pojedinačno drveće

Loc.5.

X= 5570651 Y= 4894437

Pašnjak, grmlje, drveće, garig

Loc.6.

X= 5568963 Y= 4891205

Grmlje, livade

Loc.7.

X= 5562069 Y= 4895788

Drveće i grmlje, ponegdje šaš

Loc.8

X= 5561665 Y= 4894854

Grmlje, šaševi, pojedinačno dveće, pašnjaci,

Loc.9.

X=5563273 Y=4894626

Opis lokaliteta Kopneni dio Pašnjak s rijetkim grmljem; rani stadij sukcesije Antropogeno staništeRobinia pseudoacacia, grmlje

Zrmanja (Z8)

Loc.10.

Krupa (K5)

Loc.11.

X=4415019 Y=1588726 X=4419049 Y=1587548

275

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Vretenca

Tablica 2. Prikaz pronađenih vrsta po lokalitetima, datumu*, spolu, razvojnom stadiju i stanju** u kakvom je zapažena. Vrsta

Datum

Spol

Razvojni stadij

Stanje sol kop ovip tan kop ovip

ANISOPTERA

1

Libellula depressa

1 2 3

1.5.2010.

ž,m

imago (50), exu (1) exu(1) imago (8)

2

Sympetrum fonscolombii

1

1.5.2010.

ž,m

imago (8)

3

Aeshna cyanea

5

2.5.2010.

lar (20)

4

Somatochlora meridionalis

5

2.5.2010.

lar(10)

5

Gomphus vulgatissimus

6 8 9 6 8 6 8 9 10

3.5.2010. 4.5.2010. 5.5.2010. 3.5.2010. 4.5.2010. 3.5.2010. 4.5.2010. 5.5.2010. 9.mj.2010.

exu(1), imago (1) imago (1), lar (1) imago(1) imago (2) lar(1) lar (4) lar(3) lar (5) lar(1)

8

4.5.2010.

1 4 9 2 6 11 6 5 6 7 9 6 6 8 9 7

1.5.2010. 3.5.2010. 5.5.2010. 1.5.2010. 3.5.2010. 9.mj.2010. 30.4.2010. 2.5.2010. 3.5.2010. 4.5.2010. 5.5.2010. 30.4.2010. 3.5.2010. 4.5.2010. 5.5.2010. 4.5.2010.

ž,m m m m

13 Sympecma fusca

6

3.5.2010.

m

Platycnemis pennipes

6 9

3.5.2010. 5.5.2010.

ž,m ž

15 Erythromma lindenii

8

4.5.2010.

16 Coenagrion puella

6

17 Coenagrion ornatum Coenagrion sp.

6

Libellula fulva

7

Onychogomphus forcipatus

8

Orthetrum albistylum

9

Ischnura elegans

Pyrrhosoma 10 nymphula

11 Calopteryx virgo ZYGOPTERA

12 Calopteryx splendens

14

276

Lokalitet

m ž,m

sol sol sol sol

lar (3) ž,m ž,m ž,m ž,m

imago(5) imago(2) imago(2) imago(6), lar (2) imago (3) lar (1) imago (1) imago(20), lar (7) imago (10) imago(2) imago(4) imago(1) imago(20) imago (10) imago(10), lar (50) imago(1)

kop sol kop sol sol

imago(1)

sol

imago(2) imago(1), lar(2)

sol sol

m

imago(1)

sol

3.5.2010.

ž,m

Imago(4)

sol

8

4.5.2010.

ž,m

imago (4)

sol

8

4.5.2010.

ž,m ž,m ž ž

sol sol sol sol sol sol sol sol sol sol

Vretenca

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

* Naveden je samo datum kada je vrsta prvi put uočena u preletu ili ulovljena i nakon determiniracije puštena, ukoliko jedinku nije bilo moguće determinirati na terenu, ona je sačuvana **sol.: solitarna jedinka, ovip.: ovipozicija, tan.: tandem, kop.: kopulacija, lar.: ličinke, exu.: svlakovi

4. Rasprava Fauna vretenaca je na području rijeke Zrmanje (uključena rijeka Krupa, okolne pritoke i lokve) istraživana i ranije, nekoliko puta, tijekom druge polovice prošlog stoljeća, no nikada nije istražena cijelim tokom rijeke Zrmanje, od izvora do ušća u Jadransko more. Najrecentiniji podaci koje smo imali na raspolaganju datiraju iz 1998. godine (Franković, Dodatak 2). Našim istraživanjem obuhvatili smo ukupno 11 lokacija na koje smo izlazili tijekom šest dana terena. Razdoblje u kojem smo izlazili na teren (30.4.-5.5.2010.) nije doba godine kada su vretenca najaktivnija. No, s obzirom na kratki vremenski period istraživanja i same vremenske uvjete na terenu koji nisu bili optimalni (dosta oblačnih, kišnih i vjetrovitih dana), smatramo da smo dobili dosta dobre rezultate. Od ukupno 17 pronađenih vrstâ, 12 smo pronašli kao imaga te jedan dio i kao ličinke, a preostalih 5 smo pronašli samo u ličinačkom stadiju. Većina pronađenih vrstâ spada među neugrožene i relativno česte vrste u Republici Hrvatskoj. Na Loc. 1 pronađeno je više primjeraka vrste Sympetrum fonscolombii koja, prema Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske, spada u gotovo ugrožene vrste (NT kategorija). (Dodatak1.) Ohrabrujuće je to što je pronađeno 8 jedinki te su neke od njih zapažene da lete u tandemu i pare se, kao i da polažu jaja. Na više lokacija (6,7,8) pronađena su imaga Calopteryx splendens no nije isključeno da na ovim područjima dolazi do miješanja između vrstâ Calopteryx splendens i Calopteryx balcanica, zbog čega nastaju nove podvrste koje se vrlo vjerojatno još nisu ustalile kao vrsta (Franković, pers.com). Imago vrste Coenagrion ornatum, pronađen na Loc. 8, izrazito je vrijedan nalaz, budući da je ova vrsta sada po prvi put zabilježena na području rijeke Zrmanje, ali i zato što je u Hrvatskoj posljednji put viđena prije približno pet godina (Franković, pers.com.). U Hrvatskoj je za Coenagrion ornatum do 1985. godine bilo objavljeno samo 9 nalaza (Franković ,1995.) i ima status gotovo ugrožene vrste. Ova vrsta se također nalazi na popisu vrstâ Natura 2000. Usporedbom vrsta pronađenih na ovom terenu s ranijim nalazima (Dodatak 2.) može se zaključiti kako se najviše sada pronađenih vrsta podudara upravo sa posljednjim nalazima iz 1998. godine (Franković). Vrste koje su pronađene na ovom terenu, a nema ih u ranijim nalazima, objašnjavamo činjenicom da smo na teren izlazili u doba godine kada prijašnji istraživači nisu, te su razlike moguće s obzirom na različitu sezonsku pojavnost pojedinih vrstâ vretenaca. Većina lokaliteta koje smo istražili prirodnog su porijekla, s minimalnim do umjerenim utjecajem čovjeka.

lar(1) 277

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Vretenca

Vretenca

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

5. Zaključak

DODATAK 1.

Usporedbom podataka iz 80-ih i 90-ih godina s našim rezultatima, može se zaključiti kako fauna vretenaca na području rijeke Zrmanje i okolnih pritoka te lokvi, ne stagnira, već se većina vrsta koja je zabilježena tih godina održala do danas, a primijetili smo i postojanje nekih novih. Važnim nalazom za ovo istraživanje smatramo pronalazak vrste Coenagrion ornatum koja u Hrvatskoj ima status gotovo ugrožene vrste i službeno se nalazi na popisu vrsta Natura 2000. Svakako je ohrabrujuće što smo uspjeli pronaći relativno velik broj vrsta, unatoč vremenskom periodu tijekom kojega smo provodili istraživanje i neidealnim vremenskim uvjetima.

Tablica 3. Popis vrsta vretenaca pronađenih na području rijeke Zrmanje i Krupe prema kategoriji ugroženosti. (Preuzeto i prilagođeno iz Crvene knjige vretenaca Hrvatske. DZZP. 2008) Razvojni stadij

Kategorija ugroženosti

Calopteryx virgo

lar, imago

Neugrožena

Calopteryx splendens balcanica

lar, imago

DD (nedovoljno poznate)

imago

Neugrožena

Platycnemis pennipes

lar, imago

Neugrožena

Pyrrhosoma nymphula

lar, imago

Neugrožena

Erythromma lindenii

imago

Neugrožena

Coenagrion ornatum*

imago

NT (gotovo ugrožene)

Coenagrion puella

imago

Neugrožena

Ischnura elegans

imago

Neugrožena

lar

Neugrožena

lar, imago

Neugrožena

Onychogomphus forcipatus

lar

Neugrožena

6. Literatura

Somatochlora meridionalis

lar

Neugrožena

Franković, M. (2010): Popis pronađenih vrsta na području rijeke Zrmanje, 1977., 1984., 1998. Pers. com. Franković, M., Bogdanović, T. (2009): Vretenca - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske, Zagreb. Perović, G., Perović, F. (2006): Preliminarni rezultati istraživanja vretenaca (Odonata) na području Međimurja, Hrvatska. Etnomol. Croat. 10/1-2: 87-103.

Libellula fulva

lar, imago

Neugrožena

Libellula depressa

lar

Neugrožena

Orthetrum albistylum

lar

Neugrožena

imago

NT (gotovo ugrožene)

Smatramo kako bi se u budućnosti trebalo provesti sustavno istraživanje faune vretenaca duž cijelog toka rijeke Zrmanje, kako bi se dobio što bolji uvid u stvarno stanje i brojnost vrstâ te možebitni utjecaj čovjeka u ovom području. S obzirom na prošlost rijeke Zrmanje, uz postojanje tvornice glinice u blizini Obrovca u 1970-im godinama, sadašnjost uz RHE “Velebit” i budućnost s još tri planirane hidroelektrane, smatramo kako bi takvo istraživanje moglo uvelike pomoći u razumijevanju i povezivanju stanja faune s aktualnim antropogenim utjecajem. Nadamo se da će ovo istraživanje pomoći u budućem kvalitetnijem biomonitoringu ove skupine kukaca u Hrvatskoj, kojim bi se pravovremenim reagiranjem pomoglo u očuvanju nekih od najosjetljivijih i najbogatijih ekoloških sustava kakav je upravo i rijeka Zrmanja i njene pritoke.

Internetski izvori : http://www.pp-velebit.hr http://www.crorivers.com http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100309/dzzp201003091210280.pdf

278

Vrsta (ime vrste)

Sympecma fusca

Aeshna cyanea Gomphus vulgatissimus

Sympetrum fonscolombii

* Vrsta uvrštena u Dodatak II EU Direktive o stanistima (NATURA 2000) kao strogo zaštićena zavičajna svojta.

279

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Vretenca

DODATAK 2. Tablica 4. Pregled vrsta pronađenih na području rijeke Zrmanje 1977. god.(Dumont), 1984. god. (Franković) i 1998. god. (Franković) te 2010. god. (udruga „BIUS“, sekcija za vretenca). Dumont (1977.) Zrmanja Vrelo, Zrmanja +

Franković (1984.) Obrovac, Golubić, Krupa +

Franković (1998.) Kudin most, Krupa

Vrsta pronađena 2010. (+/-)

+

+

1

Calopteryx virgo

2

Calopteryx splendens

-

+

+

+

3

Platycnemis pennipes

+

+

+

+

4

Cordulegaster bidentata

+

-

-

-

5

Enallagma cyathigerum

+

-

-

-

6

Erythromma lindenii

+

-

+

+

7

Ischnura elegans

+

-

+

+

8

Onychogomphus forcipatus

+

+

+

+

9

Orthetrum brunneum

+

-

+

-

10

Libellula fulva

-

+

+

+

11

Libellula depressa

+

-

+

+

12

Aeshna isoceles

-

-

+

-

13

Aeshna mixta

-

-

+

-

14

Crocothermis erythraea

-

-

+

-

15

Gomphus vulgatissimus

-

-

+

+

16

Orthetrum coerulescens

-

-

+

-

17

Pyrrhosoma nymphula

-

-

+

+

18

Somatochlora meridionalis

-

-

+

+

19

Sympetrum sanguineum

-

-

+

-

20

Sympetrum fonscolombii

-

-

-

+

21

Aeshna cyanea

-

-

-

+

22

Coenagrion puella

-

-

-

+

23

Sympecma fusca

-

-

-

+

24

Orthetrum albistylum

-

-

-

+

25

Coenagrion ornatum*

-

-

-

+

280

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

Zbornik radova - Zrmanja 2010.

foto: Petar Glažar

282

foto: Irena Žilić

foto: Stipe Renje

foto: Mate Zec

foto: Stipe Renje

foto: Monika Kovaljesko

foto: BIUS

foto: Stipe Renje

foto: Monika Kovaljesko

foto: Stipe Renje

foto: Stipe Renje

283

SPONZORI I DONATORI:

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE

GRAD OBROVAC

GRAD KOPRIVNICA

Udruga studenata biologije – „BIUS“

Zbornik radova projekta „Istraživanje bioraznolikosti područja rijeke Zrmanje 2010.“

ZBORNIK RADOVA PROJEKTA „ISTRAŽIVANJE BIORAZNOLIKOSTI PODRUČJA RIJEKE ZRMANJE 2010.“ Zagreb, 2013.

View more...

Comments

Copyright � 2017 UPDOC Inc.